Za uspješno cvjetanje jorgovana, oprezno s gnojidbom dušikom

Od davnina su ljudi sadili stabla jorgovana (Syringa vulgaris) kako bi atraktivnim cvjetovima oplemenili svoje okućnice. Za ovu ukrasnu vrstu vežu se brojna simbolična značenja i legende. Prema jednoj, smatra se da je nastao kada je proljeće otjeralo snijeg s oranica i podiglo Sunce na nebo. Ono je slaveći svoju pobjedu, bacalo po biljkama boje, a na zeleni grm dodalo ljubičastu i bijelu. Tako je procvjetao jorgovan.

Ljudi obožavaju ove cvjetove i posvetili su mu i brojne festivale širom svijeta. Danas postoje razne sorte koje se razlikuju po vremenu cvjetanja, veličini, boji, mirisu i bujnosti. Do sada je stvoreno preko 4.000 raznih sorti.

Svoju popularnost duguje jednostavnom uzgoju. Može brzo narasti. Visina ovisi od sorte i kreće se od dva do deset metara. Skromnih je zahtjeva u pogledu brige i vrlo je otporan. Napada ga mali broj štetnika i uzročnika bolesti.

Podnosi slabiju sjenu

Kod nas se uglavnom sadi kao pojedinačno stablo u dvorištima, vrtovima ili pored staza. U svijetu su popularne žive ograde od jorgovana. Bez obzira hoće li se saditi pojedinačno, u grupama, u nizu ili kao živa ograda, moraju se ispuniti određeni zahtjevi koje ova biljna vrsta ima.

Za sadnju odabrati mjesto izloženo Suncu. Može podnijeti slabiju sjenu, ali potpunu ne tolerira. Zemljište treba biti dobro propusno, ne zadržavati vlagu, bogato hranjivim tvarima i rahlo. Voli neutralna do blago alkalna tla.

Jorgovan - ukrasni, jestivi i ljekoviti grm

Jedan od problema koji se može javiti je da slabo cvjeta. To će se dogoditi ako forsiramo gnojidbu dušičnim gnojivima pa s njima treba biti pažljiv. Također, ne sadite ga u dolinama gdje se sakuplja hladan zrak i na mjestima gdje su uobičajeni kasni mrazevi. Hladnoća i mrazevi mogu uništiti cvjetne pupoljke. Da bi se potaknulo cvjetanje, potrebno ga je prije i poslije toga prihraniti gnojivima bogatim fosforom.

Sadnja se obavlja tijekom proljeća i jeseni. Razmak među stablima treba biti od 1,5 do 5m ovisno od bujnosti sorte. Prije početka, iskopati rupu koja je šira od korijena sadnice. Dobro je u nju dodati stajnjak. Posađenu sadnicu neophodno je zaliti.

Rezidba jednom u dvije godine

Postoje brojne dvojbe orezivati ovu ukrasnu vrstu ili ne i kako se to izvodi. Hoće li doći do rezidbe ili ne ovisi od toga šta se želi dobiti. Jorgovan se može pustiti da raste i pritom nikada ne uzeti škare u ruke. On će i tada lijepo cvjetati. Međutim, ako želimo lijepo oblikovan grm, mora se znati da on ne cvjeta na mladim, jednogodišnjim grančicama. Cvjetanje je vezano za grane stare između dvije i pet godina. Što su one starije, intenzitet cvjetanja se smanjuje. Često se može vidjeti na starijim stablima mnoštvo grana koje su potpuno ogoljene.

Tijekom proljeća uklanjaju se polomljenje, oštećene i grančice koje su izmrzle tijekom zime. Uklanjati one na kojima se ne vide pupoljci. Stara stabla orezuju se rano u proljeće i ovom agrotehničkom mjerom potiče se pomlađivanje krošnje. Rezidbi se pristupa čim prođe opasnost od smrzavanja. Prilikom pomlađivanja jorgovana treba biti pažljiv i ukloniti samo trećinu starih grana. Na taj način omogućit će se biljci da cvjeta. S orezivanjem nastaviti redovno tijekom sljedećih godina dok se ne zamijene sve stare grane.

Redovna rezidba obavlja se jednom u dvije godine i to poslije cvjetanja. Najbolje je da se primjenjuje od sadnje. Time ćemo sebi olakšati posao. Prvo je potrebno ukloniti grančice sa cvastima koje su završile cvjetanje. Grane se skraćuju za jednu trećinu. Prilikom orezivanja formirati zaobljen izgled krošnje. Ukloniti sve one koje su suvišne i prorijediti grane koje su bliže tlu. Obavezno se uklanjaju i one koje rastu prema središtu i koje preklapaju druge.

Poslije rezidbe jorgovan se prihranjuje, a tlo oko njega se malčira.