Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj bilja
  • 06.07.2020. 12:00

Uzgoj začinskog i ukrasnog bilja: Mnogo ljubavi, malo ulaganja i dobra zarada

Našu zemlju karakteriše kvalitetno zemljište i seme, ali i jeftin izvoz poljoprivrednih kultura. Tržište sve više pridaje akcenat srpskim proizvodima hortikulture za čije je bavljenje potrebno volja, malo zemljišta ili staklenik, i vreme koje upornošću i iskustvom daje rezultate.

Foto: Aleksa Jadžić
  • 1.039
  • 57
  • 0

Svi koji bi počeli da se bave semenskom proizvodnjom aromatičnog i začinskog bilja važan je siguran plasman, savetuju iz kompanije Galileo Global iz Novog Sada. Ulazak u tu granu poljoprivrede bez potpore neke firme, bez saveta u zemlji u kojoj još nije prepoznat ovakav vid proizvodnje je sulud, napomuo je direktor Branislav Bradaš za Agroklub koji je, kako kaže, sasvim slučajno ušao u proizvodnju, doradu i promet ove vrste bilja uz pomoć vlasnika italijanske firme SeedSelect sa kojom i sarađuje.

Međunarodni sajam hortikulture na Beogradskom sajmu od 17. juna

Od proizvoda nude desetak kultura, od kojih su na Međunarodnom sajmu hortikulture u Beogradu bili izloženi: menta, timijan, matičnjak, žalfija, sitnolisni i krupnolisni bosiljak, crveni bosiljak. Iz Španije obavljaju uvoz folijarnih đubriva, a na ugovor posluju sa Holanđanima i Italijanima, od kojih semena uvoze i umnožavaju.

"Za strance su bitni, kad se izvozi, čistoća i klijavost semena koje mora biti minimum 70 odsto. Pošto mislim da u Holandiji po hektaru uzimaju minimum 20.000 evra, a kod nas se bave ratarskim kulturama po 300 evra. Mi imamo deset puta kvalitetniju zemlju od njih", kaže Bradaš.

Moguća i zadruga za uzgoj začinskog bilja

Kako kaže naš sagovornik, Srbija je prepoznatljiva po kvalitetu semena, ali zato što je jeftina, jer se proizvodnja ovih kultura vodi kao nesortna.

"I onda moraš sâm da paziš, na primer, ne možeš da staviš dva bosiljka jedan pored drugog jer bi se onda ukrstili", sumira ovaj ekonomista po obrazovanju koji razmišlja da u budućnosti osnuje čak i zadrugu za ovaj vid poljoprivrede.

Uzgoj začinskog bilja zahteva pažljivu organizaciju

Takođe, stava je da su proizvodnja i dorada semena isplativiji od ratarskih kultura, pogotovo jer je za ovu vrstu privrede dovoljna bašta ili staklenik, kao i u finansjjskom smislu zato što od aromatičnog bilja može da se dobije i aromatično ulje.

"Trebalo bi da bude više manifestacija u vezi sa hortikulturom, u svim gradovima. U globalu bi to svima pomoglo, jer bi ušlo u naviku ljudima kupovina drugačijih sorti pa bi možda i sami počeli da se bave baštovanstvom. Ali treba vremena, nekako smo usmereni samo na jedno, treba malo da se spektar raširi", zaključuje Bradaš napomenuvši da izvoz treba biti kvalitetan, kupac pouzdan i da saradnja bude na obostrano zadovoljstvo.

Kako uzgajati bosiljak?

"Mora da bude kvalitetno, da ide napolje, kako bi se oni vratili. Jer ako ih prevariš jedanput, to ti je to!"

Od hobija može lepo da se i zaradi

Da pandemija nije uspela da obori strast za cvećem dokazali su Slavka i Ljiljana Pešić jer 'svako ko to počne da radi - zaljubi se, nema više odvajanja', kako kaže Ljiljana, predsednica udruženja "Smederevski Đurđevak" koje broji deset članova od kojih se neki bave baštovanstvom već 30 godina.

Ove godine su prodali skoro sve iz svojih rasadnika kod kuće, iako im manifestacije poput Beogradskog sajma hortikulture doprinose, mada bi trebalo da ih bude više, i pored pomoći grada Smedereva pri organizaciji njihova dva festivala, smatra Slavka koja je baštovanstvom počela da se bavi jer je ostala bez posla te videla da od hobija može i da se lepo zaradi, ponekad čak i cela penzija koja i nije baš velika.

Ljiljana i Slavka: Svako ko poče ovo da radi - zaljubi se!

"Naterala muka, a posle je postalo lepo, i onda je preraslo u veliku ljubav", kaže Slavka pokazujući svoje sezonsko cveće, petunije, lepog jovu, begonije, vinku, nevestin veo, muškatle, belagone, perene...

Sve veće interesovanje i kod mladih

Kako navode konkurencija nije strašna te dodaju da je 'zdravo imati konkurenciju, jer se onda borimo da nam bude lepše, a svi prodamo sve', naglašavajući da i mlađi pokazuju interesovanje za poljoprivredu, a kad kupci znaju da su biljke zaštićene, kvalitetne i da će biti takve cele godine onda je užitak zaokružen.

Pogotovo jer kupuju, kako tvrde, provereno seme odličnog kvaliteta od Gradine, zemlju od nemačkog Agroarma i iz Vrnjačke Banje saksije za koje kažu da bi morali da podignu cene svojih proizvoda kad bi ih uvozili iz inostranstva, a to već 'ne pije vodu'.

Ljiljana koja je pokrenula svoju proizvodnju cveća savetuje pionire baštovanstva da je potrebno vreme, ali da i sada nakon 19 godina iskustva i dalje uči.

Proizvođači cveća se nisu pronašli u ekonomskim merama Vlade?

"Da bi počeo slušaćeš iskustva drugih, gledaćeš na internetu, eksperimentisaćeš dok se ne ustališ", Ljiljanino je uputstvo apelujući da bi državni organi mogli da potpomognu ovu granu poljoprivrede sa minimalizovanjem troškova za putovanja radi sticanja novih iskustava na izložbama i predavanjima u inostranstvu, kao i u vidu saksija, supstrata, organizovanja još manifestacija.

Nedostatak predavanja i obuke

S druge strane, kako kaže Slavka da kad počnu s tim da nam treba pomoć onda proizvođači traže sve.

"Potrebna su nam predavanja gde se uči, da vidimo nešto, da ne plaćamo iz sopstvenog džepa. Ali opet mi, i od tog našeg malog, odemo da vidimo. Da uložiš malo da vidiš nešto, neki od nas su išli u Holandiju, Austriju, Češku, Slovačku...", kaže naša sagovornica.

Ljubav prema cvećarstvu i u Vaspitno-popravnom domu

Ipak, kolika je cvećarstvo strast koja smiruje, odmara i ulepšava život, primer je Vaspitno-popravni dom iz Kruševca. Šef odseka za obuku i upošljavanje, Danijela Marković, upoznala nas je sa prijatnom obavezom štićenika ove ustanove koja proizvodi sobno i baštensko cveće, odnosno muškatle, petunije, difenbahije, lizijantuse, golden glob (golden globe).

Danijela Marković: Štićenici se rado bave proizvodnjom sobnog i baštenskog cveća

Kako kaže, svake godine proširuju asortiman cveća, počevši od četiri, pet vrsta da bi ove godine proizveli preko 20 vrsta cveća u objektu veličine 10 ari koji poseduju već tri godine. Takođe, saznajemo da štićenici koji izađu iz ove vaspitno-popravne ustanove, a imaju uslova kod kuće, uglavnom nastave sa porodicom da se bave baštovanstvom ili se, po izlasku, nađu u javnom komunalnom preduzeću nekog grada, tako da im znanje koje su poneli koristi i ubuduće.


Foto prilog


Tagovi

Uzgoj začinskog bilja Uzgoj ukrasnog bilja Branislav Bradaš Danijela Marković Slavka Pešić Ljiljana Pešić Smederevski Đurđevak Baštovanstvo Uzgoj bosiljka Sortiment


Autor

Aleksa Jadžić

Više [+]

Sasvim običan dan jednog mladog čarobnjaka je stalna želja za učenjem koja je Aleksu uvela u zakovitlani točak novinarstva kroz objave portala iSerbia i zvuke Radio Beograda 2.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što će Brad pit' na ovogodišnjem Oskaru?

Brad Pitt nije nominiran ni za jednu nagradu na ovogodišnjem Oskaru, ali i dalje ima važnu ulogu na ovoj ceremoniji. Njegov zadatak je osvježiti goste i to - šampanjcem....

Više [+]