Uzgoj majčine dušice - biljke skromnih zahtjeva

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) poznata i kao poljski timijan, višegodišnja je biljka s jednogodišnjim zeljastim stablom. Pripada porodici Lamiaceae (usnatice), iz koje potječe i većina ljekovitih i začinskih biljaka.

Pored vrste Thymus serpyllum, rod sadrži još oko 35 vrsta. Selekcijom su stvoreni ukrasne vrste, koji se često nalaze u vrtovima, s raznobojnim dekorativnim cvjetovima i listovima. U prirodi je podložna križanju pa se često javljaju novi hibridi.

Može li se mirta uzgajati u kući?

O ljekovitim svojstvima biljke, kao i njenim uvjetima uzgoja, saznali smo od diplomirane inženjerke agronomije, Olivere Gavrilović.

Ima primjenu i u industriji pića

U svježem i osušenom stanju, može služiti kao začin različitim jelima. Koristi se u prehrambenoj industriji i u proizvodnji pića (likeri), a vrlo često i u kulinarstvu. Najviše se upotrebljava u talijanskoj kuhinji. Zbog jake aromatičnosti, konzumira se u malim količinama.

Kao i kod većine biljaka iz ove porodice, kako kaže, upotreba je bazirana na eteričnim uljima. Sušena biljka sadrži oko 0,6% eteričnog ulja (Oleum serpylli), koje u sastavu sadrži cineol sa timolom, karvakrolom, kao i flavonoide koji opuštaju mišiće. Najvažniji sastojak ulja, timol, zastupljen je u manjoj količini.

Najviše voli srednje laka tla

Iz njenog busena razvija se mnoštvo poleglih stabala, u donjem dijelu jako razgranatih (polegli grm). Raste u visinu do 30 cm. Stablo je okruglo prekriveno mrljama. Bočne grančice su uspravne, sa cvastima na vrhu. Traži puno svjetlosti i topline. U fazi mirovanja podnosi niske temperature.

Prema njenim riječima, ova ljekovita biljka u pogledu zemljišta ima vrlo skromne zahtijeve. Raste na suhim sunčanim terenima, gdje se javlja u većim grupama. Može se naći i na rubovima šuma, pored puteva, a izbjegava vlažna i sjenovita mjesta. Za uzgoj zahtijeva srednje laka, plodna tla s dovoljno vlage, mada podnosi i sušu. Dobri predusjevi su pognojene okopavine i jednogodišnje mahunarke, a vraća se na isto mjesto nakon četiri godine.

Cvjeta tijekom čitavog ljeta, od svibnja do sredine rujna, ovisno od staništa.

Uzgoj iz presadnica i direktna sjetva

Prilikom podizanja nasada, o pripremi zemljišta treba razmišljati u godini predusjeva. Bez obzira koji je bio, preporučuje se duboka obrada, na 30 cm. "Gnojidba stajnjakom obavlja se pred duboko oranje. Mineralno gnojivo primjenjuje se prije jesenske obrade, u količinama 40 - 60 kg/ha N, 50 - 70 kg/ha P2O5 i 60 - 80 kg/ha K2O. Prije rasađivanja dodaju se dvije trećine dušika. Nakon košenja, prihranjuje se s preostalom količinom N i navodnjava, radi bolje regeneracije biljaka", objašnjava Gavrilović.

Sjetva se obavlja direktno, u jesen u ili proljeće, širokoredno, na razmak 30 - 40 x 8 - 10 centimetara. Dubina sjetve je 1 - 2cm. Nakon nicanja, usjev se prorijeđuje na potreban razmak između biljaka. Kada se uzgaja iz presadnica, sjetva se obavlja u tople gredice polovicom veljače i njeguje do kraja ljeta. U jesen se presađuje na stalno mjesto, na isti razmak kao i kod direktne sjetve.

Mjere njege uvjetovane vremenskim prilikama

Presađivanje se može obavljati i u proljeće, ali bolji je prijem sadnica u jesen. Za vrijeme faze mirovanja (kasna jesen ili rano prolijeće), dijele se busenovi i nose na drugu parcelu. Njega usjeva sastoji se od kultiviranja, okopavanja s plijevljenjem, prihranjivanja i navodnjavanja po potrebi.

Kultivira se jednom do dva puta, ovisno od vremenskih uvjeta. Zaštita od biljnih bolesti primijenjuje se samo kod većih napada bolesti i štetnika.

Berba traje do prvih mrazeva

Berba kreće od lipnja. Beru se razvijene cvasti, škarama ili oštrim nožem, u trenutku punog cvjetanja. Cvasti se suše na 35 - 40 stupnjeva u sušarama ili prirodnim putem u hladovini. Krajem srpnja i početkom kolovoza kose se biljke, na 5cm visine, da bi se obnovila vegetacija. Zatim se kultivira, prihranjuje sa 30 - 40 kg/ha dušika i obavi se jedno zalijevanje.

Za tri tjedna počinje ponovno cvjetanje i berba se nastavlja do prvih mrazeva. Prinos suhih cvasti je 400 - 800 kg, a zelene mase 1.000 - 2.000 kilograma.