Uzgoj boražine

Boražina (Borago officinalis L.) samoniklo raste u Sredozemlju i južnoj Europi, a uzgaja se u cijelom svijetu. Najveći proizvođači boražine su Kanada, Velika Britanija i Nizozemska. Specifičnost ove biljne vrste je najveća koncentracija gama-linolenske kiseline (GLA) u prirodi. Također, boražina je bogata omega-3 masnom kiselinom (linolnom kiselinom) i omega-6 masnom kiselinom (linolenskom kiselinom), koje tijelo ne može samo sintetizirati. U intenzivnom uzgoju se koristi radi proizvodnje ljekovitog ulja dobivenog iz sjemenki.

Opis biljke: Boražina je jednogodišnja zeljasta kultura koja naraste do visine 15-70cm. Stabljika je uspravna, cilindrična i šuplja, ispunjena sluzi i sočna. Gornji dio stabljike je razgranat. Listovi su jajoliki, valovito nazubljeni, rijetko posuti bjelkastim dlakama, grubi,a narastu do 15cm dužine. Pri bazi listovi formiraju rozetu, a na dugim peteljkama rastu naizmjenično iz stabljike. Korijen je repast, s mnoštvom sitnih postraničnih korjenčića. Cvjetovi su dvospolni i sastoje se od pet trokutastih zašiljenih latica duboko plave, ponekad bijele boje. Što je tlo na kojem boražina raste siromašnije, to su cvjetovi tamnije boje. Skupljeni su u rahle povijene cvatove na vrhu stabljike. Iz jednog cvijeta nastaje po 4 ploda (oraščića).

Sjeme: Sjeme možete sami sakupiti u prirodi tijekom suhog vremena. Ili ga nabavite preko nekih internetskih oglašivača (aukcije.hr, njuskalo.hr).

Položaj: Odgovaraju joj izložena mjesta. Raste samoniklo uz morsku obalu, na pustopoljinama. Kod nas samoniklo raste u Dalmaciji i Primorju. Zahtjeva obilno dnevno osvjetljenje, no raste i u djelomičnoj sjeni. Što se uzgaja na većoj geografskoj širini, veći će biti udio GLA. Na neuređenim divljim područjima uspijeva puno bolje nego u kultiviranim i urednim vrtovima. Cijenjena je biljka pratilja, te potiče jagode na intenzivniji rast. Također, preporučuje se saditi boražinu uz rajčice, tikvice ili mahunarke jer odvlači njihove nametnike. Boražina je idealna za sadnju u eko vrtovima. Cvijeće privlači pčele pa potiče oprašivanje pogotovo za grah zrnaš. Nije pogodna za uzgoj u loncima u zatvorenom prostoru. Odgovara joj položaj zaštićen od vjetra.

Tlo: Godi joj suho, propusno, rahlo i dobro drenirano tlo. Odgovaraju joj pjeskovito-vapnenasta i glinasto-vapnenasta tla. Tolerira široki raspon pH tla od 4,5-8,2.

Razmnožavanje: Borač je jednogodišnja biljka koja se lako uzgaja iz sjemenki. Sama se brzo širi sjemenom. Sjeme treba mrak da bi proklijalo. Ne presađuje se dobro jer razvija dugački korijen koji brzo prodire u dubinu. Pčele ju oprašuju. Sjetva se vrši na dubinu od 2-5cm.

Sadnja: U intenzivnom uzgoju sjetva se provodi rano u proljeće, još u ožujku jer odlaganje sjetve može smanjiti prinose za 1/3. Može se sijati na konačno mjesto i ujesen što će za rezultat imati veću biljku i raniju cvatnju. Proljetna sjetva daje cvat u ljeto, a jesenska u poljeće. Klijanje se ubrzava, ako je temperatura tla iznad 20˚C. Cvatnja u blagim klimatima može trajati cijele godine. Boražina istovremeno razvija pup, cvijet i plod.

Njega:

Toplina: Biljka nije osjetljiva na mraz i može preživjeti hladnoće do -12˚C.

Zalijevanje: Boražinu je preporučljivo umjereno zalijevati. Kratkotrajna joj sušna razdoblja neće nauditi.

Sklop: Uzgaja se u razmaku od 45-50 x 30cm.

Nametnici: Smrdljiva snijet, pepelnica, crna mušica, sve su ovo nametnici koje je preporučljivo suzbiti bez upotrebe kemikalija zbog ljekovitosti krajnjeg proizvoda.

Korovi: U intenzivnoj proizvodnji se korovi moraju suzbijati mehanički ili nekim prirodnim preparatima. U vrtu, plijevite korove.

Prihrana: Biljka ne voli previše umjetnog gnojiva (višak dušika će negativno utjecati na broj razvijenih cvjetova).

Berba: Listovi se skupljaju malo prije pojave cvjetova. Nisu dobri ni za sušenje, niti za zamrzavanje. Cvjetove se skuplja odmah čim procvatu. Ako želite produžiti sezonu cvatnje otkidajte osušene cvatove. Plod se skuplja tijekom ljetnjih mjeseci i suha vremena. U intenzivnom uzgoju berbu je moguće obaviti i kombajnima za žetvu sjemene trave. Sjeme se prilikom strojnog branja jako osipa. Prinos ploda (sjemena) je 350-650kg/ha. Najveći prinos GLA u berbi 71 dan nakon pune cvatnje. Prinos ulja 100-250kg/ha.

Upotreba: Boražina je uvelike zastupljena u kuhinji zbog osvježavajućeg okusa sličnog krastavcu. Listovi boražine se u Kini pune mesom kao sarma, Nijemci ovu začinsku biljku koriste u nekoliko popularnih umaka (Grüner sauce, Frankfurter Grüner Sauce, Grie soss), a u Engleskoj se dodaje kao aroma alkoholnim pićima (Pimm’s). Amerikanci ukrašavaju servirano jelo kandiranim ili smrznutim cvjetovima boražine u kockicama leda. Narezana po dužini dodaje se u jelo neposredno prije serviranja. Listovi se mogu kuhati kao špinat i poslužiti s kupusom u omjeru 1:2. U nekim je zemljama ulje boražine službeno uvršteno kao pomoćno ljekovito sredstvo za neishranjenost. Osim u kulinarstvu, boražina se koristi za proizvodnju jestive plave boje, sadi se zbog pčelinje paše, te se upotrebljava u medicini zbog svojih brojnih ljekovitih svojstava.

Zanimljivost:

Zbog visokog udjela nitrata i kalijevog karbonata, prilikom spaljivanja borača pojavljuje se iskrenje i čuje se pucketanje.

Kandirano cvijeće boražine

Cvijeće boražine može poslužiti kao jestiva dekoracija na tortama, ali i kao poklon dragoj osobi. Latice pažljivo operite i ostavite da se osuše. Istucite bjelanjak, pa pomoću kista tanko premažite čiste i suhe cvjetove. Zatim pažljivo pospite latice šećerom u prahu, prosijavajući ga kroz sito. Višak šećera otresite i ostavite cvijet da se suši nekoliko sati. Trajnost kandiranog cvijeća je oko 3 mjeseca.

Autor: Vesna Mijat, mag.ing.agr.