Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agropošta
  • 30.08.2017. 16:30

Sokove obitelji Švaić kupuje i Jamie Oliver!

Obitelj Švaić se oduvijek bavila uzgojem samoniklog bilja i gljivama kao hobijem te su radili sokove za svoje potrebe, a 2011. godine su odlučili hobi pretvoriti u profesionalni posao. Otvorili su firmu Agropošta te su se počeli baviti komercijalnom proizvodnjom.

Foto: Arhiva obitelji Švaić
  • 6.012
  • 732
  • 0

Obitelj Švaić se oduvijek bavila uzgojem samoniklog bilja i gljivama kao hobijem te su radili sokove za svoje potrebe, a 2011. godine su odlučili hobi pretvoriti u profesionalni posao. Otvorili su tvrtku Agropošta te su se počeli baviti komercijalnom proizvodnjom.

Pavle je odlučio napustiti svoj prijašnji posao te se potpuno posvetio proizvodnji sokova od samoniklog bilja. Sav svoj budžet su Pavle i supruga Mirela investirali u ovaj posao, a u tome su im dosta pomogli roditelji. Mirelin otac je pomogao oko strojeva, a Pavlovi roditelji su pomogli oko prostora za proizvodnju sokova.

Počeli su sa bazgom i ona je prvi proizvod koji je izašao na tržište

Trenutno imaju pet stalno zaposlenih. U sezoni rade u dvije smjene, pa bude osam zaposlenih. Kolegica i Pavle se bave prodajom, a ostali su u proizvodnji. Imaju i ured u Amsterdamu gdje trenutno radi jedna osoba, ali uskoro će i tamo zaposliti još jednu.

"Počeli smo sa bazgom, jer se lakše prodavala i ona je prvi naš proizvod koji je izašao na tržište, te smo prve godine napravili 7 i pol tisuća litara sirupa od bazge. Bazga je oduvijek bila prisutna u ljudskoj prehrani, a u Velikoj Britaniji se bazga može naći na svakoj benzinskoj pumpi. Vani su više dostupniji prirodni, a manje industrijske proizvodi. Drugu godinu proizvodnje smo već imali čitavu paletu sokova od maline, limuna, kadulje i lavande. Sa sirupom od mente smo krenuli prošle godine, a najviše od sokova nam sada ide bazga i malina rekao nam je Pavle. Sirupi su pasterizirani u inox tankove koje smo dali izraditi prema narudžbi, a skladišteni su na sobnoj temperaturi" , rekao je Pavle

Hrvatske šume daju dozvolu da određenu količinu samoniklog bilja uberu u šumi

Kadulju beru u Lici i Dalmaciji, a bazgu u Moslavini, jer im Hrvatske šume daju dozvolu da određenu količinu samoniklog bilja uberu u šumi. Nemaju poteškoća pri branju, a Hrvatske šume su brze u dodjeljivanju dozvola i dobro surađuju s njima.

"Oni označavaju lokacije koje nisu tretirane, pa tako mi beremo bilje na sigurnom području i veoma smo strogi kada je u pitanju branje biljaka. Bilje beremo u doba cvatnje u svibnju i lipnju, a bere se ručno u točno određenoj fazi cvatnje. Jedina oprema za branje bilja su kutije za branje i zaštitna odjeća ako to teren zahtjeva. Cvijet je ekološki certificiran i uzorci sirupa se testiraju na pesticide, teške metale te se testira mikrobiologija radi izvoza. U Hrvatskoj naša sorta bazge ima veću uljnu laticu nego u Engleskoj. Sorta Bazge koja raste na našim područjima ima veću koncentraciju ulja u latici nego ona koja raste u Zapadnoj Europi", govori Pavle.

U pogonu koriste uglavnom vinsku tehnologiju

U svom pogonu upotrebljavaju uglavnom vinsku tehnologiju. Kao glavnu bazu za sokove koriste šećer, vodu i limunsku kiselinu, a cvijet biljke stavljaju u tu bazu koja se treba kontinuirano miješati radi maceracije biljaka koje nakon miješanja stoje oko 3 dana u bačvama.

"Macerirano bilje se profiltrira kroz filter i onda sok prolazi kroz proces pasterizacije i zagrijava se na 75 do 80 stupnjeva, pa ide opet u inox bačve gdje može stajati i do pet godina ili ide direktno u ambalažu. Imamo poseban stroj za punjenje boca na kojemu se može napuniti od 1.500 do 1.800 boca. Naš svaki proizvod prolazi kroz ruke radnika i kod nas u manufakturnoj proizvodnji imamo pregled svih proizvoda".

Oko 90 posto svih proizvoda izvoze u Nizozemsku, Englesku, Belgiju. Krenut će s izvozom u Ameriku za tri tjedna i to sa bočicom koja ima gotov sok od 250 mililitara. Imaju delikates proizvode i to boce sa sirupom, vrećice sa sirupom te boce sa gotovim sokom, a prodaju ih u delikates dućanima, Horeci, Whole foods marketima, hotelima, barovima te su u inozemstvu najskuplji.

Oko 90 % posto svih proizvoda izvoze u Nizozemsku, Englesku i Belgiju

"Ekskluzivni uvoznik se brine o brendu i gdje će se proizvod distribuirati, a bez specijaliziranog distributera ne mogu se raditi poslovi i kada se uspijete kod njih uspijete registrirati kupci stječu povjerenje u vaše proizvode", tvrdi Pavle.

Izlagali su na sajmovima u Nizozemskoj poput Taste of Amsterdam i Horecava. HoReCa je skraćenica za (hotel, restoran, catering ) i pojam ugostiteljske branše, a u biti se odnosi na hotele, restorane, caffe barove i cateringe.

"Mi izlažemo na B2B i B2C sajmovima te na prvom tipu sajmova B2B tražimo distributere i nova prodajna mjesta, a na B2C sajmovima upoznajemo krajnje kupce s našim proizvodima i stvaramo potražnju.Hrvajući se sa neučinkovitom politikom pomakli smo se sa hrvatskog tržišta i orijentirali prema vanjskom tržištu. Vani radimo s poznatijim firmama i tamo svi poštuju uvjete poslovanja. Prodaja ide postepeno, a ne kao što bi to išlo brzo da se radi sa velikim supermarketima, te je ovaj posao isplativ na duge staze. Mi smo mali proizvođači, a naš proizvod je craft proizvod (zanatski proizvod). Mana ovog posla je što ne ide velika količina soka, a mora se pokucati na puno vrata da bi se došlo do kupaca", zaključio je Pavle.

Jamie Oliver uzima proizvode od nas

Vani, dodaje, posluju s mjestima poput: Hiltona, Bijenkorfa, Hermitage Amsterdam, Harrods London, Trump International golf links, Dille und Kamille, Hillbrook hotels, pa čak i svjetski poznati kuhar Jamie Oliver uzima njihove proizvode!

"Dizajn boca nam je radio prijatelj Neven Rinčić, a s njime sam radio na prethodnome poslu i on je smislio naziv brenda tvrtke, a studio u Nizozemskoj je napravio redizajn imena tvrtke. Amerika je drugačije tržište od našeg i naš novi velik izazov te ćemo iz toga razloga raditi na tome da usavršimo proizvod te podignemo kvalitetu proizvodnje. Pregovaramo s Kinom i možda ćemo i tamo otvoriti prodaju", zaključuje.

Foto: Arhiva obitelji Švaić


Povezana biljna vrsta

Bazga

Bazga

Sinonim: Crna bazga, zovina, zovika, bazgovina, bazika, bazovina, bažovina, boza, šambik, crna zova | Engleski naziv: Black elder, elderberry | Latinski naziv: Sambucus nigra L.

Bazga je većinom drvenasta biljka, dok se rjeđe mogu naći kao zeljaste višegodišnje biljke. Poznato je 40-tak vrsta bazge, a sve su pripadnice roda Sambucus. Rasprostranjene su... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Bazga Agropošta Amsterdam Hrvatske šume Nizozemska


Autorica

Helena Mašaberg

Više [+]

Helena je diplomirani agronom (studij bilinogojstva smjer - zaštita bilja), a hobi joj je pisanje dobrih priča!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]