Smilje skuplje i od zlata - slijedi pad cijena?

Pomama koju je posljednjih godina izazvao lov na trenutno najvrijedniju biljku u Hrvatskoj, može se opisati sa riječima Zlatna groznica.

Naime, kilogram eteričnoga ulja od mediteranske biljke Helichrysum italicum iliti smilja, doseže vrtoglavih 1.800 eura na svjetskome tržištu. Treba napomenuti kako je riječ o ulju dobivenom iz samoniklih biljaka kakve rastu na cijelom području našega Mediterana.

Smilje - prošlost, sadašnjost, budućnost

Iako se ova ljekovita biljka, čije eterično ulje ima veliku primjenu u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji bere na ovim prostorima još od vremena Rimskog carstva, tržište je zadnjih pet godina doživjelo nevjerojatan skok. Prošla 2015. godina ovdje se ističe kao rekordna kada je cijena za kilogram prešla magičnu brojku od 2.000 eura.

Za kilogram smilja 2.000 eura

Visoke cijene privukle su na tržište veliki broj sakupljača i plantažnih uzgajivača ove biljke, a svi oni traže svoje mjesto pod suncem. Naš Mediteran predstavlja idealno mjesto za uzgoj smilja jer je kvaliteta ulja od smilja uzgojenog na području srednjeg Mediterana na najvišem nivou. Teoretski, smilje može rasti i u Međimurju te se dalje prerađivati, no kvaliteta tog ulja nije ni blizu onoj s Mediterana. U Srbiji su se također pojavile prve plantaže smilja, iako je tamo sastav tla, kao i klimatske prilike daleko od idealnih za ovu biljku. No, svatko tko nađe računicu ima legitimno pravo započeti svoj biznis i od njega ubirati plodove svoga rada.

Rat u Siriji doveo do ekspanzije potražnje

Zanimljivo je kako je uopće do te pomame došlo. Na internetu se mogu naći brojni članci o tome kako je ekspanziju potražnje za uljem smilja potaknuo rat u Siriji, koja je do tada bila najveći plantažni proizvođač na svijetu. Iako je to djelomično točno, treba napomenuti kako su Sirijci uzgajali drugu vrstu smilja, Helychrysum persicum dok ovaj naš Helichrysum italicum, koji daje i najkvalitetnije ulje, raste na području Korzike, Sardinije, južne Italije, hrvatskog primorja, zapadne Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke.

Najveći potrošači SAD, EU i Australija

Do porasta potražnje smilja u svijetu došlo je usporedo sa globalnim trendom okretanja prema prirodnim načinima liječenja i njege tijela. Industrija eteričnih ulja i aromaterapije bilježi iz godine u godinu sve veći porast, a smilje je u toj branši prepoznato kao vrhunski proizvod. Najveća količina eteričnoga ulja koje se proizvede završi u maloprodajnim bočicama različitih brandova u ljekarnama, bio-marketima i u posrednoj prodaji mrežnoga marketinga. SAD, razvijene zemlje EU te Australija najveća su tržišta i glavni potrošači proizvoda na bazi eteričnog ulja od smilja.

Prije pet godina plantažiranje nije bilo isplativo

Još do prije pet godina cijene i potražnja nisu bile značajne kako bi plantažiranje bilo isplativo. Porastom potražnje za eteričnim uljem i u nas se pojavila potreba za plantažnom proizvodnjom, no ipak u manjoj mjeri nego u susjednoj Hercegovini.

Samoniklo smilje nikako ne može zadovoljiti količine potrebne kozmetičkoj industriji stoga su pojedinci prepoznali priliku i uložili u plantažni uzgoj smilja. Kulminacija je nastupila 2015. godine kada su pojedini predstavnici medija javno zagovarali kako bi na Pelješcu nakon požara, umjesto obnove alepskoga bora trebalo saditi plantaže smilja. Iako smilje daje lijepe male žute cvjetove i laiku je jasno kako turisti, od kojih živi cijela država, odmor doživljavaju kroz cvrčke, valove i miris borovine.

Nažalost, pohlepa pojedinih berača koji su spremni radi zarade ući i na privatna područja te tamo pobrati sve što raste, rezultirala je brojnim sukobima koji su često bili na rubu incidenta. Za sada, srećom, nitko nije stradao, no postavlja se pitanje koliko je incidenata potrebno da bi se strasti stišale i da se ovaj unosan posao regulira na opću korist svih koji se bave sakupljanjem i preradom smilja. Ipak vremena visokih cijena, čini se, polako dolaze svome kraju.

Vremena visokih cijena dolaze kraju

Iako je ove godine zabilježena stagnacija cijena eteričnoga ulja, za iduću godinu se već pretpostavlja kako će doći do pada cijena jer će se pojaviti velika količina smilja na tržištu, što divljeg, a što plantažno uzgojenog. To ne smeta brojnim ulagačima pokrenuti procese sadnje i prerade jer trenutno jedino što vide jest zarada. Naravno, takva situacija odgovara velikim igračima koji će većom količinom na tržištu moći diktirati otkup i cijene. Za očekivati je kako će se veći otkupljivači početi dogovarati i javno krenuti s niskom otkupnom cijenom, što će se loše odraziti na naše proizvođače eteričnoga ulja od smilja.

Regulacija odnosa između proizvođača i prerađivača

Kako bi učinile pozitivan korak prema regulaciji odnosa između proizvođača i prerađivača te otkupljivača, Hrvatske šume d.o.o. su ove godine promijenile model u odnosu na prošlu godinu, što je izazvalo pozitivne reakcije kod većine berača koji su bili suglasni sa promjenom. Naime, prošle je godine zbog međusobnih sukoba berača često morala intervenirati i policija.

Kako bi izbjegli takvu situaciju, postavljeni su identični uvjeti za sve berače (1. lipnja ove godine). Nadalje, ugovori su se sklapali sa subjektima koji nemaju dospjelog duga prema Hrvatskim šumama d.o.o. te koji posjeduju Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode za sakupljanje smilja u 2016.

Tko nije mogao sklopiti ugovor?

Ugovor nisu mogli sklopiti oni subjekti koji u upravljačkim ili vlasničkim udjelima imaju tvrtke i obrte koji imaju dug prema Hrvatskim šumama d.o.o. Svi subjekti koji se bave sakupljanjem smilja i drugih nedrvnih šumskih proizvoda dužni su Hrvatskim šumama dostaviti popise berača i istima ukazati na dužnost pribavljanja popratnica za sakupljeno smilje. Ukoliko to ne učine, prijeti im raskid Ugovora o sakupljanju koji su sklopili sa tvrtkom Hrvatske šume d.o.o. Također, bilo je potrebno priložiti Potvrdu nadležne Porezne uprave o ispunjenim obvezama plaćanja svih dospjelih poreznih obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ne stariju od 30 dana.

Identični tržišni uvjeti za sve

Na ponuđene uvjete pristalo je 10 prerađivača i svi do jednoga potpisali su kako pristaju na povećanje cijene sa jedne na 2,5 kuna. Apsolutno sve tvrtke koje su sa Hrvatskim šumama d.o.o. potpisale pismo namjere imale su identične uvjete kao i ostale tvrtke koje se bave preradom smilja i koje posluju na tržištu. Dakle, nije se pogodovalo nikome jer svi koji imaju pravo sakupljanja imaju jednaku cijenu po kilogramu. Sve navedeno može se provjeriti na portalu Hrvatskih šuma u rubrici Javni pozivi/Nadmetanja.

Nažalost, pojedinci su pokušali iskoristiti medijsku hajku koja se krajem srpnja digla protiv Hrvatskih šuma kako bi svoj privatni interes progurali pod opći. Tako su se u medijima pojavile izjave pojedinih prerađivača smilja koji su prozvali tvrtku Hrvatske šume za kršenje zakona tvrdeći da su mimo važećeg cjenika povisile cijenu kilograma smilja, čime su pogodovali onima koji rade na crno. Ako je tako, zašto je onda većina pristala na fair igru i identične tržišne uvijete?

Nelegalno branje

Kada govorimo o beračima na crno, potrebno je napomenuti kako su Hrvatske šume d.o.o. imale već nekoliko intervencija u suradnji sa policijom RH kako bi spriječile berače bez dozvola u nelegalnom branju šumskih proizvoda. Uzrok svemu je kako zaključujemo uvođenje reda u jedno vrlo unosno tržište, što očito ne odgovara baš svima.

Autor: Goran Vincenc