Sladić se koristi kao prirodni zaslađivač i cijenjen je u narodnoj medicini

Sladić ili slatki korijen Glycyrrhiza glabra je izuzetno cijenjen u narodnoj medicini. Odlikuje se slatkim okusom i zbog toga se koristi kao prirodni zaslađivač.

Njegova prednost kao usjeva je što ima dobro razvijen korijenov sustav. Zbog toga se može uzgajati na parcelama gdje nije isplativ uzgoj drugih kultura. Pokazao se i kao odlična biljka za sprječavanje erozije zemljišta.

Priprema zemljišta

Najbolji predusjevi za sjetvu sladića su strne žitarice, okopavine ili zatravnjene livade koje se prvi put obrađuju. Ova biljna vrsta je višegodišnja i zbog toga je neophodno dobro pripremiti zemljište. Kada se radi proljetna sjetva, najbolje je obaviti duboko oranje u jesen, a za jesensku sjetvu se ono obavlja odmah nakon skidanja predusjeva. Neposredno prije se obavlja predsjetvena priprema.

Kada se uzgaja na plodnom zemljištu dobrih vodno - zračnih osobina već nakon dvije godine prekrije površinu.

Razmnožavanje sladića

Može se razmnožavati sjetvom sjemena ili sadnjom korijenovih reznica. Sjetva sjemena se manje prakticira zbog slabije klijavosti. Razlog tome je tvrda sjemenjača, omotač sjemena. Proljetna sjetva se obavlja tijekom ožujka, a jesensku je najbolje obaviti u plasteniku. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20ºC. Prve biljčice će se pojaviti poslije dva do tri tjedna. 

Termin se prilagođava vremenskim uvjetima, jer sladiću odgovara toplije vrijeme. Zbog lošijeg klijanja i nicanja bolje ga je posijati u sjetvene posude, a saditi presadnice na stalno mjesto. Sije se na maksimalnu dubinu od jednog centimetra. Kako bi ubrzali i pospješili klijanje, sjeme se potopi u vodu na 24h. Za dobivanje kvalitetnih presadnica mlade biljčice se pikiraju kako bi se što bolje razvile. Sadnja se obavlja se na međuredni razmak od 100cm, a razmak u redu je 60cm.

Sadnja reznica korijena je češći način razmnožavanja sladića. Reznice se uzimaju s korijena biljaka koje su stare dvije do tri godine i dobro razvijene. Sadi se u proljeće što ranije, a u jesen poslije prvih kiša. U oba slučaja se obavlja u toplo zemljište koje ima dovoljno vlage i hraniva, a reznice se polažu horizontalno.

Međuredni razmak je jedan metar, u redu 0,5 metara. Odaberite osunčana mjesta, zaštićena od vjetra. Ne podnosi doline u kojima se zadržava mraz. U prirodi raste pored potoka i trebat će mu voda, posebno prvih godina.

Briga o usjevu

Rijetko će ga trebati gnojiti, ali je neophodno prvih godina zbog sporog rasta i razvoja. Prva prihrana se obavlja čim se ukažu redovi, a druga tri do četiri tjedana poslije. Pripada porodici mahunarki što znači da obavlja fiksaciju dušika. Odgovara mu malčiranje. Osim što će spriječiti rast korova, malč će dati dodatne hranjive tvari i zadržati vodu.

Za dobar rast i razvoj neophodno ga je zalijevati u početnim godinama.

Što se tiče bolesti i štetnika, nije problematična biljka. Štete mogu napraviti zečevi i puževi. Od insekata na sladiću se mogu javiti paukove grinje i gusjenica nekih vrsta, a od biljnih bolesti pepelnica.

Raste sporo i prvih godina ga je potrebno okopavati kako bi se suzbili korovi. Prazna mjesta se popunjavaju novim biljkama. Kada se dovoljno razvije, pokriva površinu zemljišta i tada su korovi manji problem.

U prve dvije godine na istoj parceli, dok biljke nisu zatvorile redove, možemo uzgajati jednogodišnje biljke plitkog korijena. Najbolje će odgovarati neven.

Stabljike su jednogodišnje i uklanjaju se svake jeseni. Tako se omogućava nesmetan razvoj novih u narednoj godini i sprječava širenje bolesti i štetočina u nasadu. Ova mjera se izvodi košenjem na visinu reza od 5 do 20 cm.

Dobrobiti sladića

U sladiću je pronađeno puno ljekovitih supstanci kao što su flavonoidi i fitoestrogeni. Aktivna tvar u njemu je glicirizin, koji je 50 puta slađi od šećera. On ima brojne ljekovite učinke, a u narodnoj medicini se koristi za liječenje mnogih bolesti kao što su astma, depresija, kronični umor, virusne i gljivične infekcije, bolesti jetre, tuberkuloza, artritis i mnoge druge. 

Ima brojne antidepresivne sastojke te je time dobra zamjena za gospinu travu. Zbog djelovanja na hormon kortizol pojačava otpornost na stres, zbog čega se preporučuje koristiti ga tijekom teških fizičkih i psihičkih napora.