Shiso ili crna kopriva se jednostavno uzgaja u svakom domu ili vrtu

Crna kopriva, vrtna kopriva, kineski bosiljak ili Shiso (Perilla frutescens) vodi porijeklo iz jugoistočne Azije, s područja Indije, Nepala, Kine, Tajlanda, Koreje i Japana. U Japanu ovu vrstu koprive zovu shiso, u Vjetnamu tai to, a u Koreji kkaennip ili ggaenip. Ova jestiva i ljekovita vrsta pripada porodici usnatica. U gastronomiji i narodnoj medicini koriste se listovi i sjeme, ali se kod nas najčešće uzgaja kao ukrasna biljka.

Postoji nekoliko vrsta ove koprive koje se razlikuju po sadržaju različitih spojeva. Zbog toga treba obratiti pažnju koju nabavljamo. Neki od njih nisu za prehranu jer izazivaju edem pluća. Oni jestivi mogu imati klasičan oblik listova, zelene ili ljubičaste boje ili kovrčave listove. U Japanu i Kini shiso se koristi za liječenje bronhitisa, kašlja, povraćanja, prehlade i astme. U kulinarstvu se koristi u salatama, juhama, mohitu, sušiju, tempuri. Najčešće se koristi zeleni shiso zbog jedinstvenog okusa.

Sjeme slično lanu

Listovi se konzumiraju sirovi ili kuhani. Oni ljubičasti koriste se za bojenje hrane koja se priprema, a mogu se sušiti za upotrebu tijekom zime. Razvijeni grozdovi cvijeća se prže i jedu. Sjeme je slično sjemenu lana i od njega se može pripremati ulje ili se koristi kao svježe ili kuhano. Shiso sjeme je jedan od sastojaka smjese sedam začina. Ulje se koristi u gastronomiji jer je vrlo aromatično. Najčešće se primjenjuje kod pripreme umaka i bombona.

U narodnoj kineskoj medicini koriste se listovi, stabljike i sjeme. Ima pozitivno djelovanje na ljudski organizam. Antibiotik je, protuotrov, antiseptik. Sok iz listova ubrzava zarastanje rana i porezotina.

Uzgojite koprivu za sebe i svoju biljnu proizvodnju!

Ukrasna kopriva je jednogodišnja biljka koja naraste u visinu od 90 do 150cm. Listovi su nazubljeni. Cvjeta od lipnja do kraja kolovoza, a cvjetovi su bijeli ili ljubičasti. Svojim mirisom privlači leptire.

Dobro podnosi kraću sušu

Uzgaja se na osunčanim mjestima, ali podnosi i djelomičnu sjenu. Ne smetaju joj kraći sušni periodi. Treba je sijati na zemljištu koje je rahlo, bogato humusom i izloženo suncu. Kad je jednom posadite ona se samozasijava. Sije se na otvorenom kada prođe opasnost od mraza, tijekom svibnja ili se uzgajaju presadnice. Sjeme se potopi u vodu osam sati prije sjetve. Optimalna temperatura za klijanje i nicanje je 20°C.

Osigurajte dovoljno vlage tijekom klijanja i nicanja. Posijano sjeme se prekrije tankim slojem zemlje jer svjetlost ubrzava ove procese. Niče za 14 dana, a sadi se na otvorenom kada razvije tri do pet listova. Strada od mraza pa sadnju obavite kada prođe opasnost od ove nepogode. Sijanje i uzgoj presadnica je slično kao kod uzgoja bosiljka. Može se lako proizvesti i reznicama. Ukoliko vrtnu koprivu uzgajamo u teglicama i tijekom zime sklonimo ih u toplu prostoriju, biljka može preživjeti zimu, kao ukrasna kućna vrsta.

Kopriva kao čudo iz prirode - lijek, hrana, ali i zaštita od bolesti i štetnika

Obično se uzgaja kao grm, ali ako želite koristiti pojedinačne listove, biljke trebaju biti posađene na razmak od 30cm. To će vam osigurati bogatu berbu lisne mase. Već mjesec i pol dana poslije sjetve može se započeti sa branjem i nastaviti sve do kasne jeseni.