Orezivanje stabla limuna nije kompliciran postupak, a potiče njegov rast i omogućuje mu bolji prinos.
Limun je lijepa i vrlo dekorativna zimzelena biljka sa sjajnim listovima, bijelim cvjetovima jakog mirisa i osvježavajućim plodovima. Znaju to u mnogim kućanstvima gdje limun uzgajaju u posudama. Nije previše zahtjevan, ali je osjetljiv na niske temperature i ne podnosi hladnoću. Uz redovno održavanje i brigu, drvo limuna je potrebno redovno orezivati.
Orezivanje je nužan dio brige za sva stabla pa tako i za limun. Ono potiče rast i daje im čvrstu strukturu koja im je potrebna za bolji prinos. Primjenjujući kontrolirani stres nastao rezidbom biljci se simulira novi rast kako bi više energije usredotočila na razvoj pupova. Također, redovnim orezivanjem se uklanjaju bolesti, slabije i suhe grančice, ali i sve one koje mu nisu kasnije potrebne za prezimljavanje.
Sitni izraštaji orezuju se češće kod mladih stabala jer se tijekom zrelosti oni postepeno smanjuju. Redovita rezidba je važna kako bi biljka održala svoju veličinu uz minimalne napore i maksimalne rezultate.
Ovisno o klimi, orezivanje se radi u proljeće ili u jesen. Kod nas je to najbolje obaviti u proljeće, i to u ožujku ili travnju. Važno je da temperature, kada se obavlja rezidba, ne budu preniske kako ne bi došlo do smrzavanja biljke.
Mlada stabla limuna orezuju se onoliko često koliko je potrebno da se oblikuje njegov uzgojni oblik. Za starija stabla limuna najbolje vrijeme za orezivanje je nakon svake berbe i to jednom ili dva puta godišnje.
Uvijek je važno imati dobru opremu, a za rezidbu trebaju škare za orezivanje ili mala ručna pila, ovisno o veličini i starosti stabla. Važno je dezinficirati alate i uvijek koristiti zaštitne rukavice za vrijeme rada.
Budući da se agrumi u posudama uzgajaju i kao ukrasne biljke, njihova je rezidba važna iz estetskih razloga. Ona se sastoji u oblikovanju kuglaste krošnje i prorjeđivanja. Krošnje se prorjeđuju svake godine potkraj zime, prije početka vegetacije. Režu se grane koje su predugačke ili rastu prema unutrašnjosti. Oštrom rezidbom dobiva se više vegetativnih, a manje rodnih pupova. Slabijom rezidbom ili izostankom rezidbe razvija se voćka manje bujnosti i slabije kondicije, što dovodi do neujednačenerodnosti.
Rezidba se vrši oštricom prema stablu, a grane se obično ne prikraćuju nego se odstranjuju. Prikraćuju se samo sadnice nakon sadnje i to na visinu formiranja krošnje te one grane iz kojih želimo izazvati grananje postranih pupova. Odstranjivanjem grana se formira rast mladice i odstranjuju konkurentne grane. Količinom odstranjenih grana i oštrinom reza se određuje kondicija, rodnost i bujnost stabla.
Potrebno je orezati sve tanje grane kako bi se potaknuo rast većih, a svaki rez bi trebao biti pod kutom od 45° pri čemu treba paziti da se ne ošteti glavna grana. Stabla citrusa nakon zime odbacuju dio lišća ako nemaju dovoljno svjetla pa je potrebno prikratiti ogoljele zelene izbojke imajući na umu oblikovanje kuglaste krošnje.
Manja orezivanja mogu se raditi kroz cijelu godinu ukoliko je biljka zaštićena od smrzavanja. Bitno je nakon rezidbe stablo limuna dobro zaliti i prihraniti.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica