Nered u suvremenom uzgoju ljekovitog bilja

Ljekovito i aromatično bilje te proizvodi od njega, sve su više traženi na razvijenim tržištima svijeta, a te se potrebe ne mogu zadovoljiti prikupljanjem biljnih vrsta s prirodnih staništa. Stoga se u posljednje vrijeme intenzivno istražuje mogućnost kultiviranja sve većeg broja ljekovitih i aromatičnih vrsta. Hrvatska zbog svoje klimatske raznolikosti ima mogućnost za proizvodnju velikog broja takvih vrsta.

Proizvodnja ljekovitog bilja na oranicama

Potrebno je razvijati proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja na oranicama, kako bi se sačuvala prirodna staništa tj. bioraznolikost staništa, a u konačnici dobila sirovina ujednačene kvalitete. S obzirom na specifičnost konačnog proizvoda, ovu proizvodnju potrebno je provoditi na ekološki način, a dodatan poticaj je i značajno veća cijena ljekovitog i aromatičnog bilja koje je proizvedeno na ekološki način u odnosu na ono proizvedeno na konvencionalan način.

"Takva proizvodnja zahtijeva veća početna ulaganja te stalno razvijanje i usavršavanje proizvodnje pa je poželjno da se proizvodnja odvija za poznatog kupca", rekla nam je kratko ali posve jasno, doc. dr sc. Klaudija Carović-Stanko sa Zavoda za sjemenarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koja tu materiju i predaje.

Stanje u praksi

Što bi to moglo biti "ljekovito" za potencijalne proizvođače, sakupljače i prerađivače bilja ili bolje rečeno, što bi moglo prevenirati gubitke i propast gospodarstva koje se time bavi. Nakon razgovora s mnogim ljudima koji imaju iskustva i doticaja s aromatičnim i ljekovitim biljem, sa sigurnošću možemo reći jedino da u našoj zemlji ništa nije sigurno. Isto kao i u drugim poljoprivrednim granama.

Proizvođačima se smatraju oni na oranici, ali i oni koji prerađuju samoniklo bilje za koje su propisani uvjeti sabiranja. Te uvjete opet poštuju registrirani i kontrolirani – zakon propisuje termine, staništa, način berbe, koliko staništa treba ostati nepobrano i slično, rješenje izdaje Ministarstvo okoliša, a ugovore Hrvatske šume čiji lugari kontroliraju educirane berače. Ali kako je u praksi?

Nereda zaista ima - kako zaštititi proizvođača?

"Naš obrt Helichrysum - što znači smilje, bavi se berbom samoniklog bilja, kao i uzgojem te eteričnim uljima, proizvodnjom bilja za čajeve i začine. To je cca petnaestak-dvadesetak vrsta bilja za čajeve, pet-šest vrsta bilja za začine i šest vrsta eteričnih ulja, od kojih je najpoznatije smilje i tu smo vodeći u Hrvatskoj.

Uzgoj bilja, kao i ostalih poljoprivrednih proizvoda, moguć je ozbiljno samo na jedan način, a to je bio (eko) uzgoj i prodaja na svjetskom tržištu, uz istovremenu zaštitu domaćih proizvođača trošarinama na uvoz, što je vrlo jednostavno izvesti i provesti, samo zakonske propise treba prilagoditi proizvođačima i odmah ukinuti poticaje.

Djelatnost otežavaju osobe u grupaciji ljekovito bilje i eterična ulja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Državni zavod za zaštitu prirode neznanjem o stanju na terenu, odnosno flore u prirodi te ne raspolažu pravim informacijama, što misli i prof. dr. sc. Ivan Kolak, dugogodišnji bard ove djelatnosti u nas.

Nelojalna konkurencija i kriminal protiv zakona

Najveći propusti događaju se na terenu, jer inspektora zaštite prirode ima malo i zauzeti su, a Hrvatske šume kao ustanova koja gospodari državnom imovinom, na području bilja rade slabo ili nikako, što dovodi do puno kriminalnih radnji, uništavanja bilja i nelojalne konkurencije. Tu se krše mnogi zakoni i propisi od strane državnih službi, mi koji poslujemo po zakonu, imamo problem jer se protiv kriminala ne poduzima ništa, iako imaju informacije, a nepoduzimanjem nama legalistima nanose štetu", kaže veliki izvoznik ulja Sretan Jukić.

Kome je u interesu krah industrije bilja?

"Jedine službe koje ozbiljno shvaćaju problem i u najvećoj mjeri ga odrađuju su policija i carina. Također, pojavio se novi oblik pritiska iza kojeg ne znam tko stoji, a radi se o čistim lažima i neistinama, plasiranim na televiziji, internetu i dnevnom tisku, gdje govore o uništavanju bilja, o tome kako krave, ovce i koze pasu smilje te kako je dobar med od smilja i takve tvrdnje se ponavljaju svakodnevno.

Svi oni koji znaju istinu i zgražaju se nad tim, žive od berbe samoniklog bilja, pitaju se tko i zašto to radi, kome je cilj uništiti prihode desecima tisuća ljudi - berača, više stotina zaposlenika nas koji se time bavimo. Hrvatske šume, odnosno država ubiru ogromne prihode od nas, izvoznici smo, u HGK naglašavaju kako je to jedna od rijetkih uspješnih grana privrede, gdje bi se moglo zaposliti još tisuće ljudi."

Opet tržišna utakmica

U Europi se koristi i prerađuje oko dvije tisuće vrsta, a proizvodi 1.200. U nas je prva, ali i zadnja kamilica i još nekoliko vrsta, ali u zanemarivim količinama. Najbolji je zaključak gospođe Katice Suban iz dokazane samoborske proizvodnje ljekovitih i kozmetičkih pripravaka:

proizvoditi se može ono za što se unaprijed zna tržište i cijena, o čemu ovisi i zarada kooperanata.

Uz to, treba poštovati pravilnike i prilagođavati im se te pratiti znanstvena istraživanja, jer će poput aktualnog i skupog smilja, sutra biti otkrivene nove esencije na bazi prirodnih sastojaka korisne ljudskoj populaciji – da bude zdravija, pa i ljepša.