Moguće bolesti korijena i stabljike krizanteme

Sredinom zadnje dekade mjeseca lipnja započeo je uzgoj krizantema na tradicionalan način, odnosno sadnja presadnica tzv. "šmitovka" na otvorene gredice, koje se naknado pokrivaju plastičnim tunelima.

Prema iskustvima iz ranijih proizvodnih sezona proizvođače krizantema pri uzgoju na otvorenim gredicama i zaštićenim prostorima upozoravamo na moguće pojave razvoja gljivičnih uzročnika bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike.

Ovisno o sadržaju organske tvari u zemljištu, plodoredu i potencijalu bolesti, u vrijeme ukorjenjivanja i naglašenog početnog rasta krizantema moguć je razvoj patoloških uzročnika venuća, odnosno truleži korijena i prizemnog dijela stabljike krizantema.

Tablica 1. Neki fungicidi sa službenim dopuštenjem u ukrasnom bilju, cvijeću i krizantemi u našoj zemlji

Sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede, svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji.

Za zaštitu krizantema protiv propadanja mladih biljčica moguće je preventivno i povremeno svakih 12-15 dana zalijevati gredice otopinom fungicida navedenih u Tablici 1. (metalaksil-M + mankozeb i/ili kaptan). Ova mjera zaštite se obavezno provodi prvih 40-tak dana nakon sadnje, naročito ako se krizanteme često uzgajaju na istoj površini a nije obavljena kemijska sterilizacija zemljišta. Među bolestima nadzemnih organa krizantema tijekom srpnja se obično prvo pojavljuju simptomi smeđe (Septoria) i crne ili koncentrične (Alternaria) pjegavosti lišća, odnosno vrste kojima odgovaraju visoke temperature i povišena vlažnost zraka. Stoga već prvim zaštitama pri prskanju mladih biljčica prednost dajemo površinskim pripravcima navedenih u Tablici 1. (mankozeb, folpet, kaptan).

Zaštita krizantema od štetnika

Od štetnih organizama životinjskog podrijetla, početkom i tijekom srpnja obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), a tek sa vrlo toplim ljetnim danima i pri nižoj vlažnosti zraka postoji opasnost od moguće ranije pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Za suzbijanje lisnih uši (Aphidae) i štetnih stjenica preporučujemo koristiti insekticide navedene u Tablici 2. (npr. imidakloprid, tiametoksam), koji preventivno također suzbijaju i kalifornijskog tripsa (Frankliniella occidentalis). Protiv štetnih je grinja učinkovit abamektin.

Tablica 2. Neki insekticidi i akaricidi dopušteni za primjenu u ukrasnom bilju i krizantemi u Republici Hrvatskoj

Ako se pri uzgoju krizantema na otvorenim gredicama tijekom početnog rasta i razvoja umjesto sustava kap na kap koristi metoda navodnjavanja "kišenjem", odnosno ako krajem srpnja - početkom kolovoza zabilježimo učestalije kiše, tada već sredinom kolovoza možemo uočiti štete od lisne nematode krizantema (Aphelenchoides ritzema-bosi). Ova se nematoda ranije vrlo uspješno suzbijala prskanjem i zalijevanjem neki sistemnih organo-fosfornih pripravaka (npr. metil-demetona), ali zadnjih godina postaje sve veći problem pri uzgoju krizanteme na otvorenim gredicama u vlažnim sezonama tijekom početnog rasta krizantema. Od 2017. u našoj je zemlji registriran pripravak Velum Prime (fluopiram) kao nematocid za primjenu u povrćarstvu kroz sustav navodnjavanja kapanjem.

Zbog većeg je broja štetnih organizama moguće u priručni laboratorij Savjetodavne službe u Čakovcu dostavljati biljne uzorke na prepoznavanje neželjenih posljedica i dobivanje učinkovitijih preporuka za njihovo suzbijanje.

Autor: Milorad Šubić, Foto: Susbany/pixabay.com