Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Nevenka Stojić
  • 15.08.2016. 09:00

Male plantaže ljekovitog bilja u kamenu

U krčevinama rurarnog prostora lijevog zaobalja Cetine, u krajobrazu Bitelića i Vučipolja, sve više je lavandinih polja koja mirisom osvježavaju i taj krajobraz!

  • 2.610
  • 319
  • 0

U krčevinama ruralnog prostora Bitelića i Vučipolja na području Općine Hrvace, u lijevom zaobalju Cetine odnosno Perućkog jezera na južnim padinama planine Dinare, sve više ima lavandinih polja kakva nisu mogli zamisliti ni preci sadašnjih potomaka tog podneblja.

Kažu kako je ugodan miris lavande i ružmarina, dakako kadulje, smilja i vriska, osvježio taj krajolik, zahvaljujući rukama mladih ljudi koji su se uhvatili ukoštac sa zapuštenim dolcima ne bi li teškim ručnim alatima (polugama, krampovima, macama i dlijetima, batovima, motikama, plugovima) obradili male plantaže ljekovitog bilja.

O tome svjedoči i bivši policajac Milan Stojić, koji se sa ženom Nevenkom vratio iz Splita, Dioklecijanova grada podno Marjana te na djedovini uzgaja lavandu. Prisjeća se kako se nekoć u postojećim malim poljima Cetinskog kraja oralo ralom i plugom, snagom volova i konja, a katkada i magaraca. Dodaje kako je riječ o posnoj zemlji, pjeskulji crvenici i crnici, sloju debelom tek nekih desetak centimetara na kamenu, ali bi svake godine bivao sve tanji uslijed jakih kiša, koje bi se poput pljuska gotovo prolile iz oblaka, praćene sijevanjem, jakom grmljavinom, udarima gromova.

Stojić nam pokazuje kamenu podlogu s koje je motikom odgrnuo zemlju, probijajući ju oštrim vrhom teške metalne poluge, ali je liticu tek načeo. Ocjenjuje kako u tom kršu neće biti duga života za busove lavande čije korijenje ne može proći duboko u zemlju uslijed kamene podloge.

Otjerao ih je drugi kamen

"Zato se i ne treba čuditi zašto su mladi ljudi iz ovog kraja napuštali rodna ognjišta još u doba kolonizacije i odlazeći u ravnu Slavoniju i Vojvodinu gdje i sada živi tri koljena, no godišnje o blagdanima redovito dolaze na svoju djedovinu i očevinu, posjete rodbinu te se opet vrate u mjesta gdje su im preci kolonizirani nakon Drugog svjetskog rata. Uvijek se sjetom prisjećaju svog kraja te života u njemu tijekom 20. i 21. stoljeća. Kada bi ih neki ljudi zapitali što ih je otjeralo s rodnih ognjišta u Dalmaciji, Zagori, oni bi u šali rekli: Otjerao nas je drugi kamen. Pa kako drugi kamen? - pitali su.

Požnjevena levanda OPG Nevenka Stojić u Donjem Biteliću

Naši bi odgovorili: Nakon što bi ćuskijom uklonili prvi, ispod njega bi čekao drugi kamen, mnogo teži, čvršći. Od poljoprivrednog alata ovdje smo oduvijek radili, krčili pri čemu smo čvrsti kamen uglavnom razbijali ćuskijom. I ona je suvenir u ovom kraju, baš kao i poljoprivredni suveniri poput onih od lavande što izrađuje moja supruga Nevenka. Ali ovaj je kraj više poznat po snimanju kaubojskih filmova, u ambijentu živopisnih scena, no bio je poznat po vrsnim stočarima, starim zanatima i zanatlijama - kovačima, zidarima, stolarima", tvrdi Milan Stojić.

Podneblje pogodno za proizvodnji i eko mlijeka

Ujedno upozorava i na činjenicu kako su i stog područja gotovo svi mladi ljudi otišli u gradove u potrazi posla i sigurnijeg življenja za sebe, svoju djecu i obitelji. Oni rodne korijene posjećuju samo vikendom i blagdanima, ali su rijetki oni koji su se vratili na te ruralne prostore. Što se pak tiče onih koji su otišli na rad u inozemstvu, mnogi su se vratili u domovinu, ali ne na rodna ognjišta, nego su za zarađenu ušteđevinu negdje uz more ili na rubovima grada kupili zemljište i izgradili kuću, gdje provode umirovljeničke dane.

"A ja, nakon što sam umirovljen kao mlad čovjek u 36 godini života, razmišljao sam sa ženom što bi se moglo raditi ovdje i što bi tu moglo najbolje uspijevati, čime bismo se mogli baviti. Iako je mjesto prikladno za stočarstvo, proizvodnju eko mlijeka i eko sira, eko povrća, ipak smo se odlučili na uzgoj lavande koja u ovom kršu ipak odlično uspijeva i izradu suvenira. Prethodno smo stručno pripremili tlo parcele. Zemlju su analizirali stručnjaci u splitskom Institutu za mediteransku kulture i melioraciju krša.

Tako smo se odlučili na projekt lavande koju redovito prate savjetnici i nismo falili", ističe Milan Stojić. Dodaje kako su u Biteliću i korijeni uglednog poduzetnika, gospodina Sretana Jukića, vlasnika nekoliko pogona za preradu eteričnog ulja, koji svoje plantaže ima ovdje - u Biteliću, Hrvacama, Žegaru, na Rabu. Najpoznatiji je uzgajatelj smilja, kadulje i lavande te proizvođač eteričnog ulja koji je nedavno u Žegaru izgradio i modernizirao novu tvornicu i zaposlio 40 ljudi.

Projekt uzgoja ljekovitog bilja uključuje više OPG-a

Očekuje kako će se u projekt uzgoja smilja, lavande i kadulje uključiti više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava jer je to budućnost ne samo poljoprivrede, nego farmakologije. No Milan Stojić, koji obnavlja ograde i suhozide, u šali kaže kako u tako bogatoj povijesti Bitelića još nitko nikada nije doselio u to mjesto, kamo su ljudi dolazili i odakle su odlazili te su mu se samo katkada vraćali.

Napominje kako u tom kraju, u lijevom zaobalju Cetine, mogu živjeti samo ljudi koji su navikli na taj krajolik, klimu, narodne običaje. Ali voli reći kako svi žitelji na svoj način vole svoj kraj - kakav je takav je. Za njegovu suprugu Nevenku ističu kako od poljoprivrednog proizvoda, primjerice lavande, izrađuje lijepe različite turističke suvenire ugodne za oko i dušu te je jedina ne samo u Cetinskom kraju čiji su mirisni proizvodi prepoznatljivi na domaćem tržištu, dakako i na sajmovima diljem Hrvatske.

Izrada suvenira

"Moj muž uglavnom krči zapušteno zemljište pripremajući tlo za uzgoj lavande, obnavlja kamene ograde i suhozide. Ali oboje sadimo, uzgajamo, žanjemo i transportiramo lavandu, prodajemo suvenire. Naš projekt potvrđuje kako i na ovom području može uspijevati ta mirisna mediteranska biljka poput smilja kadulje. Čini se da smo time unijeli dašak života u ruralni prostor Bitećića i lijevo zaobalje Cetine kao i dodatni miris, oživljavajući ga. Od tog našeg poljoprivrednog proizvoda ručno izrađujem lijepe, dekorativne turističke suvenire, zanimljive i korisne, sve u slobodno vrijeme. Upravo sada, ljeti, imamo pune ruke posla dok žanjemo lavandu, vežemo ju u snopove i transportiramo, klasificiramo, sušimo. Kada ne bismo izrađivali suvenire, naša lavanda ne bi bila isplativa", računa Nevenka Stojić.

Kaže kako joj je u sjećanju ostao i posjet turističkih novinara iz SAD bitelićkim poljima lavande uvjerivši se da i ta mirisna mediteranska biljka može uspijevati u kršu podno Kamešnice ponad sjeverne obale Peručkog jezera. Također su potvrdili da je lavandino ulje itekako traženo na tržištu te velike države. Tom prigodom nisu zaobišli ni polja lavande u vlasništvu gđe. Nevenke Stojić odnosno OPG Lavanda Bitelić.

Inače, Nevenka i Milan zacijelo rade hvale vrijedan i koristan posao ulažući i dodatne napore kako bi obnovili godinama napuštenu obiteljsku kuću, zapuštene doce i vrtače, kamene ograde suhozide. Kažu kako ih raduju sve obitelji, posebice mlađe, koje ih slijede ne samo i Biteliću, nego i na širem području dalmatinskog zaobalja, vraćajući se iz grada na selo dakako i one koje ostaju na pragu svojih predaka.


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj lavande Bitelić OPG Nevenka Stojić