Lavanda iz Lipovac Majura

Na poljima oko Daruvara navikli smo na žutu boju uljane repice, ili zelenu soje i kukuruza, ali na plavu boju lavande koja se proizvodi na obiteljskom gospodarstvu Krilčićevih u Lipovcu Majuru se moramo još naviknuti. Gledajući nju, osjećali smo se, kao da smo negdje u Dalmaciji, odakle ta biljka i potječe. Kao što se može vidjeti, dobro se prilagodila i u kontinentalnoj Hrvatskoj, a to potvrđuje povećani broj uzgajivača na daruvarskom području.

Posjetili smo uzgajivačicu lavande, prvu na ovom području, Vlatku Krilčić, koja je lavandu počela uzgajati prije pet godina sa svojim odraslim sinovima Vedranom i Kristijanom. Pomaže im i svekar Pavao. „Razlog zbog kojeg smo se odlučili na takvu biljku, bila je nemogućnost zaposliti sinove. Muž Branko radi u Finskoj, dolazi kući samo povremeno,“ rekla nam je Vlatka, koja se prije lavande, bavila proizvodnjom krastavaca. „Najprije smo planirali posaditi plantažu lješnjaka, ali smo se na kraju odlučili na jednostavniju proizvodnju lavande, o čijem smo uzgoju vidjeli reportažu u poljoprivrednoj emisiji Plodovi zemlje na Hrvatskoj televiziji. Sadnice smo pronašli putem interneta i posadili prve dvije tisuće komada sorte Budrovka. Iduću godinu povećali smo na dvije i sedam stotina sadnica, sada jih imamo 4,5 tisuće.“

Poslije pet godina proizvodnje, iz početnih 0,5 ha površina pod lavandom se OPG Krilčić proširilo na 1,5 hektara pod lavandom. Majka sa sinovima je izabrala neizvjesnu budućnost, ali kao što se kaže, "Tko ne proba, ne zna"... Ove godine Krilčićevi ubiru plodove svoga nekolikogodišnjeg rada i planiraju iz pola prinosa proizvesti minimalno 25 litara ulja, koje će prvi puta distribuira Pčelarstvu Daruvar, koji će ga pakirati u poklon-flašice.

Litra lavandinog ulja košta 30 eura, i za proizvodnju samo jedne litre je potrebno 40-50 kilograma cvjetova! Druga polovina proizvodnje suhog mirisnog cvijeta je namijenjena za prodaju. Gospođa Vlatka nam je objasnila da od 100 grmova se može očekivati prinos od 50-100 kg cvjetova, što daje 1-2 litre ulja. U trećoj godini se može očekivati puni urod. Tada se od jednog grma dobiva 1-1,5 kg cvijeta. Budući da je otkupna cijena kilograma suhog cvijeta 35-40 kn Krilčićevi su izračunali, da po jednome hektaru dobiju oko 3000 eura.

"Lavanda se ne treba prskati protiv štetnika i bolesti, gnojidba ni zalijevanje nije potrebno. To je višegodišnja biljka, koja raste petnaest do dvadeset godina, te će preživjeti i temperature do -25 °C. Jedino je nužno nakon sadnje otkloniti korove. Kada stavite foliju, kao što smo mi, onda samo kosite travu u međuredovima, i tri puta godišnje okopate. Prilikom instalacije folije smo u uzgoj lavande uložili 9000 kuna. Prinos na trogodišnoj biljci je oko 2-4 t/ha, što očekujemo ove godine," rekla je gospođa Vlatka.

Iako lavanda nije zahtjevna, plantažu su ipak prije sadnje kalcificirali i gnojili stajskim gnojem. To zato, što biljka ne voli kiselo tlo, zahtijeva alkalnu reakciju pH. „Iako nismo učinili analizu tla, kao što možete vidjeti, sve se primilo,“ dodala Vlatka. Najveći problem Krilčićevima zadaju voluharice, koje su uništili 20% usjeva. I kakve imaju planove? Da Krilčićevi ne bi morali kositi travu, odlučili su u međuredove posaditi bijelu djetelinu, koja obogaćuje tlo dušikom i zadržava vlagu, guši travu i smanjuje broj košenja, time su smanjili troškove na minimum. „Ministarstvo poljoprivrede već tri godine nedaje poticaj za trajne nasade," izvijestila nas je Vlatka, koja nam je objasnila da razlika između kontinentalne i primorske lavande postoji: „Dalmatinska lavanda ima aromatičnije ulje od kontinentalnog. Međutim, obje su izvrsno sredstvo protiv moljaca i mrava. Čula sam da se lavanda dodaje u peciva, hoćemo i to isprobati."

Uzgajivačica je tokom godina saznala, da se lavanda lagano razmnožava: „U rujnu posadim u mješavinu pijeska i gline 5-8 cm duge reznice, koje prethodno namočeni u otopinu stimulatora rasta (ili dječjeg pudera) zalijem sa vodom. Tijekom tri tjedna pusti lavanda na dubini od 4-5 cm korijen. Lavanda voli lagano i suho tlo. Također se može reproducirati sjemenom posijanim u proljeće u zdjelu. Uzgojene sadnice presađujemo odmah na polje.“

Primjer Krilčićevih u Lipovcu Majuru je slijedila i Amalka Polak a u Donjem Daruvaru Branimira Bosanac. A. Polak ima i svoju destileriju, gdje iz cvjetova dobivaju ulje ne samo Krilčićovi, ali i ostali. „Prije smo morali sav urod voziti u zagrebačku tvrtku Ireks-aroma,“ rekla Vlatka i objasnila, da u okruženju nema ni jedne tvrtke, koja bi se bavila lavandom. Broj uzgajivača lavande na daruvarskom području raste, s toga nije ni čudo, da su se odlučili u skoro vrijeme osnovati zadrugu. Svi vide, da lavanda donosi pri niskim ulaganjima veliku dobit.

Berba neposredno prije cvatnje

Ovogodišnji dio uroda lavande Krilčićevi planiraju prodati na tržnici, i to sušenu u platnenim vrećicama. Nakon berbe, koju obavljaju ručno, se suši na tlu. „Najbolje vrijeme za žetvu je neposredno prije cvatnje. Kod kuće ju sušimo tako, da ostavimo dužu stabljiku. Buket visi na špagi, a je okrenut prema dolje i mora biti na suhome i toplome mjestu, potrebno je tri ili više dana ovisno o vremenu", rekla je uzgajivačica.

Blagotvorno djelovanje lavande

Lavanda se koristi više od 2000 godina. Stari Grci su već znali blagotvorne učinke lavande. Koristili su ju u kupkama, za kozmetičke i medicinske svrhe, te proizvodnju parfema. Bila je prikladna kao lijek za kašalj, protiv opeklina, smiruje kožu nakon sunčanja u liječenju ekcema, upale, prigodna je pri liječenju gljivica, boli u zglobovima, nesanice, živčanog poremećaja, peruti, pretjeranog gubitka kose i u vrtlarstvu - protiv štetnika (lisne uši).

Stari su se Rimljani kupali u mirisnim kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Koristili su i sušenu lavandu kod crkvenih obreda i kod poroda. Lavanda je također bila korisna za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, gdje se je koristila kao sredstvo protiv boli i kod previjanja rana kao zaštita od infekcija.

Lišće lavande se može koristiti u kuhinji - možemo ga dodati pečenome mesu, ribi, gljivama, salatama, juhama, sladoledu i pudinzima. Ne mogu se kombinirati s ružmarinom, bosiljkom i lukom.

Foto: Stock.xchng