Oštrodlakava režuha, češnjevka i mišjakinja samonikle su biljke koje neki samo smatraju dosadnim korovom, a zapravo su iznimno ukusne i zdrave.
Zimi, kada su nam minerali i vitamini najpotrebniji kako bismo podržali naš imunitet, raste nekoliko samoniklih biljaka koje nam upravo njih u izobilju pruže. Oštrodlakava režuha, češnjevka i mišjakinja samonikle su biljke koje neki samo smatraju dosadnim korovom, a zapravo su iznimno ukusne i zdrave.
Lako su dostupne jer upravo u ovo doba godine rastu posvuda oko nas. Bilo u vrtovima, na poljima ili u šumi, lako ćete ih pronaći kako bi nabrali svoju zdravu "divlju salatu“. A kako bi bili sigurni da ih znate prepoznati, u veljači imate priliku pridružiti se radionici prepoznavanja samoniklog bilja u Zagrebu.
Oštrodlakava režuha (Cardamine hirsuta) gotovo je nezamjetna biljka koja često raste na livadama i uz rubove putova i cesta, na relativno vlažnim tlima bogatim dušikom. Listovi su složeni, perasti i skupljeni u rozetu. Ime je dobila po tome što su na listovima vidljive sitne dlačice. U proljeće se javljaju sitni bijeli cvjetovi.
Sadrži vitamin C, antioksidanse (koji blokiraju slobodne radikale i štite stanice od starenja), karoten, kalcij i magnezij. Listovi se mogu kuhati, no upravo radi bogatstva termolabilnim vitaminom C, najbolje ih je jesti sirove.
Ova biljka oduševljava svojim pikantnim okusom koji podsjeća na senf. Zato se koristi i kao začin, u sendvičima, varivima i salatama.
Češnjevka (Alliaria petiolata) naziv je dobila po svom intenzivnom okusu češnjaka. Kao i oštrodlakava režuha, pripada porodici kupusnjača (Brassicaceae), karakteristične po tome što sadrže glukozinolate. To su spojevi sa sumporom koji imaju antifungalno, antibakterijsko, antioksidativno i antikancerogeno djelovanje. Uz to, češnjevka obiluje vitaminima A i C, karotenom, mineralima i eteričnim uljima.
U narodnoj medicini koristila se za tretiranje astme, gihta i probavnih smetnji te protiv glista. Zahvaljujući svom aromatičnom okusu, odličan je dodatak salatama, juhama, umacima i začinskom maslacu. Bijeli cvijet i listovi mogu poslužiti kao jestiva dekoracija na jelima.
Češnjevka je još jedan pokazatelj dušika u tlu.
Mišjakinja (Stellaria media) vrlo je raširen korov koji tijekom cijele godine raste na tlima bogatim dušikom i tamo stvara zeleni tepih. Oko vrha stabljike i listova, vidljive su sitne dlačice. Cvjetovi su maleni i bijele boje, sastavljeni od 10 latica smještenih u parovima.
Kao što njen engleski naziv, chickweed, sugerira, predstavlja važan izvor hrane za ptice. No ova biljka nije korisna samo pticama: izrazito je bogata vitaminima A i C, željezom, kalijem, kalcijem, cinkom, bakrom, karotenom, flavonoidima i saponinima. Time je idealna za suzbijanje umora i anemije koji se često javljaju pred kraj zime. Jestiva je i sirova i kuhana, te se može dodavati u razna jela, salate, pesto, začinski maslac i sokove.
Može se i sušiti za čaj jer ima nekoliko ljekovitih svojstava. Tako mišjakinja u narodnoj medicini slovi kao biljka za liječenje reume, problema s plućima, upala mjehura i bubrega i oka. Pomaže pri iskašljavanju, podupire probavu i djeluje protuupalno. Time predstavlja idealnu biljku za povratak energije i jačanje organizma tijekom zime.
Ako želite naučiti više o samoniklom jestivom i ljekovitom bilju i na licu mjesta naučiti kako sa sigurnošću prepoznati i koristiti bilje koje često smatramo tek korovom, možete se prijaviti za radionicu. Pod mojim vodstvom (Naomi Bosch, inženjerke agronomije), polaznici se na radionicama u Zagrebu upoznaju s 10 ljekovitih i jestivih biljnih vrsta koje su u to doba u sezoni. Nakon radionice dobivaju e-book s opisima, slikama i receptima za svaku biljku, a imaju pristup i Facebook grupi za potporu u prepoznavanju bilja.
Zimski ciklus radionica započinje 17. veljače 2023. Prijaviti se možete ovdje.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica