Cvijeće koje uspijeva u hladovini ispod drveta

Kako obojiti sjenu ispod stabala i krošnji drveća kroz koje sunce rijetko ili uopće ne dopire? Ovaj prostor je nekada služio da se postavi klupica za odmor i eventualno neka žardinjera u kojoj je paprat. Hladovinu mogu praviti i zidovi, od kojih sunce rijetko dopire do dvorišta. Međutim, danas se vrt u hladovini može urediti na mnogo načina. Izbor biljaka nije tako veliki kao za sadnju na mjestima s dovoljno svjetlosti i sunčeve topline ali - ima ih.

Definirajte svoju hladovinu

Prije nego što se odaberu biljke, potrebno je definirati u kakvom statusu je vaše dvorište - je li u polusjeni ili potpunoj sjeni. Postoje vrtovi koji su otvoreni prema nebu, ali prepreka sunčevoj svjetlosti i toplini je visok zid ili nekoliko stabala. Za takvo mjesto kažemo da je prozračno u sjeni. Postoje dvorišta u kojima se sunce probija dva do tri sata dnevno i ona se kategoriziraju kao vrtovi u sjeni. Zemljište do kojeg sunčeva svjetlost izuzetno slabo dolazi spada u grupu- hladovina, dok je dio ispod gustih lišćara ili visokih četinjača, žargonski rečeno, debela hladovina.

Debela hladovina najzahtjevniji teren

I upravo je ova debela hladovina najzahtjevniji teren u dvorištu. Najteža situacija za sadnju cvijeća je hlad ispod četinjača. Opale iglice četinjača stvaraju kiselo zemljište i tu biljke ne mogu rasti. Ispod lišćarskog drveća situacija je nešto bolja, pa je i izbor biljaka veći. Često je zemlja ispod drveća lošije kvalitete ili isušena, pa prije sadnje treba dodati kompost ili gnojivo.

Koje biljke uspijevaju u hladovini?

U sjeni visokog drveća dobro uspijevaju tisa, grab i šimšir. U polusjeni ili sjeni može se saditi rododendron, hortenzija, pirakant, skimija, pjegavi javor, lovor višnja, koraljni biserak. Ispod drveća i grmlja pljosnatog korijenja nalazi se zemljište s dosta pijeska i prilično je vlažno. Tu odlično uspijevaju šumarice, zvjezdan i mlječike. Biljke koje uspijevaju u potpunoj sjeni su ukrasne forme Wald steinova zvončika, kukurek, zdravac i rodgerzija. Lukovičaste biljke dobro podnose polusjenu i sjenu, poput zumbula, muskara, šafran, đurđice, šumske ciklame. Ne treba zaboraviti da u sjeni dobro rastu puzavice, poput bršljana. One neće biti tako masivne kao kada bi rasle na svjetlu, ali će ipak oplemeniti zid koji im služi kao potpora.

Zelene trajnice u hladovini

Hotunija je trajnica dekorativnog lišća. Crvenkaste i žućkaste mrlje na zelenoj površini lista najviše su izražene u sjeni. Jednostavna je za uzgoj i brzo se širi. Nepeta (gorka metvica) je niska trajnica koja cvjeta tijekom cijelog ljeta. Cvjetovi su joj boje lavande. Odrezana do zemlje ponovo će procvjetati tijekom jeseni.

Otporna hosta prelijepih listova

Hosta spada među najljepše trajnice dekorativnih listova. Svaka sorta ima drugačiju boju listova. Biljka je laka za održavanje, nije osjetljiva na ekstremne promjene vremena, odolijeva i dugoj suši i što je najvažnije u ovom slučaju, najbolje uspijeva u hladovini. Razmnožava se dijeljenjem biljke u proljeće, ali nije nužno svake godine. Sadi se pojedinačno ili u grupama od po nekoliko biljaka. Odlična je kao pokrivač tla ispod širokih krošnji stabala, čije korijenje i sjena otežavaju rast travnjaka.

"Ne zaboravi me"- bajkoviti plavi krug

Brunnera macrophylla je izuzetno dekorativna biljka koja raste do 60 centimetara. Poznata je pod nazivom "ne zaboravi me". Daje tamnozelene boje i svijetlo plave cvjetove. Ova trajnica je porijeklom s Kavkaza i odlična je kao pokrivač tla i još bolja kada želimo osvijetliti mračnu površinu u sjeni. Odlično uspijeva ispod listopadnih grmova i stabala.