U Poreču su davno shvatili, bez poljoprivrede nema ni suvremenog turizma

Grad Poreč je prije svega turistički grad. U gradu i tri obalne općine - Funtani, Vrsaru i Tar-Vabrigi na godišnjoj razini bilježe preko 9 milijuna noćenja, što je skoro deset posto od ukupnog hrvatskog turizma. Zaista impresivna brojka koja svjedoči o visoko razvijenom stupnju turizma u porečkoj regiji.

Na turizam se nadovezuje sve ostalo; proizvodnja, trgovina, poljoprivreda, razne manifestacije putem kojih proširuju i produžuju samu turističku sezonu. Turistički sektor ima značajnu ulogu u plasmanu proizvoda domaćih poljoprivrednih proizvođača, tako je, primjerice, u samom Valamaru više od 70 posto hrane hrvatskog porijekla. Također, već duži niz godina u našim jaslicama, vrtićima i školama nastoje djeci svih uzrasta omogućiti zdravu prehranu koja je lokalnog porijekla. Prisjetimo se, upravo su grad Poreč i grad Vinkovci začetnici zdravih gradova u Republici Hrvatskoj.

Poreč u lancu europskih gradova biodinamičke prehrane 

"Prije nešto malo manje od dvije godine grad Poreč se pridružio lancu europskih gradova biodinamičke prehrane, odnosno biodinamičke proizvodnje hrane.  Tu su uključeni i veliki europski gradovi poput Pariza, Milana, Firence, Nurnberga. Zdrava prehrana je sve više u svijetu "in“, naši turisti traže zdravu, ekološku hranu lokalnog porijekla, a naše nastojanje da pratimo globalne svjetske trendove zasigurno će omogućiti našim poljoprivrednicima bolje uvjete za pristup i iskorištavanje EU fondova. Svijest građana je sve veća da je prehrana najvažnija za normalan i zdrav život. Također, uveli smo da se našim učenicima u školama jednom tjedno servira naša lokalna riba, što također šalje poruku o važnosti konzumiranja zdrave hrane, odnosno ribe barem jednom tjedno", kaže nam gradonačelnik Poreča, Loris Peršurić, mag.ing.aedif.

 Kako dodaje, s ponosom može istaknuti da je grad Poreč najrazvijeniji grad u Istri i među deset najrazvijenijih u Hrvatskoj. "To je s jedne strane odlično, što nas čini ponosnim ali nas istodobno i limitira u kandidaturi za EU fondove, jer se sredstvima iz EU fondova primarno želi pomoći i potaknuti razvoj nerazvijenih dijelova zemlje. To je sasvim u redu, no zbog stupnja naše razvijenosti ne možemo se kandidirati na onoliko projekata koliko bi htjeli. No bez obzira na sve, ipak na neke i možemo. Projektima prema EU fondovima pristupamo ozbiljno i temeljito, tako da danas imamo blizu 40 projekata koji su u raznim fazama aktivnosti, odnosno realizacije", dodaje gradonačelnik. 

Trenutno u poljoprivredi imaju dva velika projekta financirana iz EU fondova. Prvi je projekt navodnjavanja vrijedan blizu 110 milijuna kuna, 100 posto financiran iz EU fonda. Projekt obuhvaća navodnjavanje na sjevernom dijelu grada Poreča, lokacija Bašarinka-Červar-Vabriga-Tar, radovi su započeti prije par mjeseci, a predviđen završetak projekta je za tri godine. Sam projekt je kandidirala istarska županija, odjel za poljoprivredu, no Poreč je kao grad financirao cjelokupnu dokumentaciju u vrijednosti od milijun i 300 tisuća kuna. 

Navodnjavanjem i sustavom odvodnje pomažu razvoj poljoprivrednog sektora 

"Indirektna pomoć našim poljoprivrednicima je i naš drugi projekt, izgradnja sustava odvodnje i pročišćivanja fekalnih voda III. kategorije. Važno je reći da je grad Poreč sa svojim okolnim naseljima pokriven sa sustavom odvodnje fekalnih voda sa oko 92 posto, što je znatno i vrlo značajno za turizam i poljoprivredu. Primjerice, za usporedbu, prosjek pokrivenosti Hrvatske sustavom odvodnje fekalnih voda je ispod 50 posto. Vrijednost projekta odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u gradu Poreču je oko 500 milijuna kuna, od kojih je oko 75 posto osigurano iz EU fondova, 7-8 posto osigurano je iz lokalne samouprave a ostatak iz nacionalnog fonda.

Trenutno je u fazi izgradnja 4 kolektora – pročistača, jedan u Taru – Lanterni, dva u gradu Poreču i jedan u Vrsaru. Naravno, sustavi su projektirani za maksimalan broj gostiju tokom ljeta, odnosno za 150.000 ljudi. Dobivena voda bit će pogodna za navodnjavanje zelenih i poljoprivrednih površina, što će svakako u budućnosti našem poljoprivrednom sektoru biti od velike važnosti. Već i sada imamo podignute brojne sustave navodnjavanja, kako zelenih tako i poljoprivrednih površina, a završetkom ovog projekta značajno ćemo smanjiti troškove navodnjavanja, što će nas u konačnici učiniti konkurentnijim na globalnoj sceni", ponosan je gradonačelnik. 

Grad Poreč je na međunarodnom planu prepoznat i po svojoj bogatoj eno-gastronomskoj ponudi. Prije svega, tu su domaći autohtoni proizvodi kao što je istarski pršut, vrhunska vina među kojima su najpoznatija malvazija i teran, razni tvrdi sirevi, maslinovo ulje koje je četvrtu godinu za redom proglašeno najboljim maslinovim uljem na svijetu. Ne zaboravimo spomenuti i gastronomski afrodizijak, visoko cijenjenje istarske tartufe. 

"Naši posjetitelji iznimno cijene našu eno-gastronomsku ponudu i ona je jedna od glavnih okosnica našeg turističkog uspjeha, tako da Istarska županija i grad Poreč putem raznih projekata nastoje pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima. Primjerice, već duži niz godina grad Poreč sufinancira kupnju sadnica maslina, tako da se polako vraćamo na brojno stanje maslina u najboljim godinama. U Poreču u sklopu Agrolagune imamo najveći maslinik u Hrvatskoj, a u Taru drugu siranu po veličini u Hrvatskoj. Vina su jako prisutna u turističkoj ponudi, a svakako vrh dijamanta prezentacije vrhunskih vina i maslinovog ulja je Vinistra koja se ove godine tradicionalno održala 26. put, a koju je ove godine posjetilo preko 13 tisuća ljudi.

Razvoj ekološke svijesti 

Također, za promociju vinske ponude u gradu vrlo je značajna i "Wine night“ manifestacija, koja kroz tjedan dana promovira vina i istarske autohtone proizvode u brojnim restoranima. Grad Poreč nastoji redovno pomagati malim poljoprivrednicima putem sufinanciranja zakupa štandova i kotizacija na sajmovima i manifestacijama, sufinanciramo kupnju strojeva za poljoprivredu, redovito ustupamo javne površine za prezentaciju i prodaju proizvoda naših OPG-ova i sl. Istaknuo bih i odličnu suradnju s Institutom za turizam i poljoprivredu u Poreču. Također, u promociji zdrave hrane i podizanju svijesti građana o važnosti zdrave prehrane značajnu ulogu imaju i agencija Agro-Poreč te udruga Bio Istra", pojašnjava.  

S ekološke strane, trenutno su u Istri najvažnija dva projekta, to su izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih voda na zapadnoj obali, što je u gradu Poreču u fazi realizacije, a kompletno bi trebao biti realiziran do 2023. godine, te izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Kaštijuna kraj Pule. Napomenimo da je u Hrvatskoj predviđeno devet takvih centara, no zasad je samo u Istri I Primorsko-goranskoj županiji realiziran projekt njegove izgradnje.

"Možemo reći da se Istra kao regija "organizirala“ u odnosu na ostatak Hrvatske, što je zaista pohvalno. Posljednjih godina porast stanovnika u Istri je veliki. Kao građani se moramo naučiti na novi način odvajanja otpada, stoga nam razvoj ekološke svijesti kod građana mora biti imperativ. Hrvatska još uvijek nema definirane spalionice otpada, nema definirane burze za otkup sirovina korisnih materijala izdvojenih iz otpada, tako da imamo pred sobom još puno posla za odraditi, tako da se svakako moramo bolje posvetiti iskorištavanju EU fondova. Usprkos toj činjenici,  danas imamo jednu negativnu pojavu koja se tiče EU fondova, a to je u posljednje vrijeme prisutan strah od revizija i plaćanja "penala“, poništenja natječaja uslijed nepotpune dokumentacije i sl. Iz tih razloga događa se da se na ponuđene projekte i ne prijavljuje, što je zaista loša praksa", upozorava Peršurić.    

Vrijedna iskustva iz Poljske 

Za kraj bi, kaže, spomenuo iskustva iz Poljske, koja je povukla preko 90 posto dostupnih sredstva iz EU fondova. Između Hrvatske i Poljske razlika je zaista velika, prije svega u veličini. No što se tiče EU fondova, najveća je razlika, smatra, što u Hrvatskoj imamo razvijene i nerazvijene regije, što znatno utječe na postupak pri apliciranju na pojedine projekte. Za razliku od Hrvatske, Poljska ima mogućnost da se regije jave pojedinačno na natječaj, odnosno da direktno apliciraju prema EU fondovima.

"Kod nas u Hrvatskoj je nažalost još uvijek sve centralizirano, tako imamo s jedne strane pritisak razvijenih regija da se ide brzo prema EU fondovima, uglavnom s prethodnim iskustvom i spremnom dokumentacijom. S druge strane imamo nerazvijene regije koje nemaju iskustva, nemaju dobro pripremljenu dokumentaciju i slično. Moglo bi se reći da se sa prednošću koje imaju nerazvijene regije, u neku ruku koče one razvijene, i tako se stalno vrtimo u začaranom krugu. Nažalost, vrijeme brzo prolazi a mi ne uspijevamo iskoristiti sve blagodati koje nam EU fondovi nude. 

Činjenica je da je i jedna Poljska platila 4-5 posto penala, odnosno "korekcija“ proisteklih iz neiskustva i neznanja, ali je isto tako činjenica da je povukla preko 90 posto dostupnih sredstava što je zaista impresivno", ističe gradonačelnik Peršurić.