Prema prijedlogu Europske komisije, proračun za poljoprivredu umanjen za najmanje 5%?

Reforma Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), strateški planovi koje izrađuju države članice u okviru ZPP-a i novi proračun bili su teme sjednice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. 

Prijedlogom Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. obuhvaćeno je 365 milijardi EUR za ZPP (u sadašnjim cijenama). To odgovara prosječnom udjelu od 28,5% ukupnih proračunskih sredstava EU-a za razdoblje 2021.-2027. Od tog iznosa za ZPP, 265,2 milijarde EUR namijenjeno je za izravna plaćanja, 20 milijardi EUR za mjere potpore tržištu te 78,8 milijardi EUR za ruralni razvoj. Dodatnih 10 milijardi EUR stavit će se na raspolaganje u okviru EU-ova istraživačkog programa Obzor Europa za potporu posebnim istraživanjima i inovacijama u području prehrane, poljoprivrede, ruralnog razvoja i biogospodarstva.

Smanjenje bi moglo biti i veće od 5%?

Prilikom razmjene mišljenja s glavnom upravom AGRI za riječ se javila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir upitavši kakva se politička poruka šalje ukoliko se smanjuje proračun za poljoprivredu. Naime, prema prijedlogu Europske komisije, proračun za poljoprivredu smanjuje se za 5% i to za 1% izravna plaćanja a za 15% ruralni razvoj. Zastupnici tvrde da je to smanjenje i veće jer je Europska komisija svoj izračun bazirala na 2020. godini, a oni smatraju da treba uzeti u obzir buduće sedmogodišnje razdoblje i inflaciju što prema izračunu Odbora za proračun Europskog parlamenta upućuje da bi ukupno smanjenje za poljoprivredu moglo biti čak 15%, a za ruralni razvoj vrtoglavih 25%. 

Objavljen prijedlog proračuna EU: Što donosi ZPP nakon 2020. godine?

"S jedne strane želimo sačuvati naše ruralne sredine i naša sela, želimo osigurati dovoljno kvalitetne hrane za sve Europljane, a s druge strane smanjujemo novac koji nam je toliko potreban za te ciljeve i koji nam je potreban za generacijsku obnovu sela", rekla je Petir koja je Europskoj komisiji skrenula pažnju i na to kako su na sjednici prisutni i predstavnici Europskog vijeća mladih poljoprivrednika  (CEJE), pitajući kako ovakve odluke mogu njih i ostale mlade poljoprivrednike stimulirati da se nastave baviti poljoprivredom, priopćeno je iz ureda europarlamentarke Petir.

Hoće li Hrvatska biti jedina članica koja neće u potpunosti iskoristiti sredstva?

Petir je zabrinuta na koji će se način smanjenje proračuna odraziti na opstanak hrvatskih sela s obzirom na to da je Hrvatska za ruralni razvoj namijenila čak 46% svoje omotnice za poljoprivredu. 

"Prema Ugovoru o pristupanju, Hrvatska bi za 1. stup ZPP-a u potpunosti svoju omotnicu mogla koristiti tek u 2022. godini. S obzirom na to da se proračun smanjuje i da mi sada samo dio sredstava za izravna plaćanja primamo iz europskog proračuna, a 2022. godine proračun će biti manji, znači li to da će Hrvatska biti jedina država članica koja neće u potpunosti moći koristiti onaj novac koji joj je zagarantiran Ugovorom o pristupanju?", zanimalo je hrvatsku europarlamentarku. 

Predstavnik Komisije odgovorio je kako je za mlade poljoprivrednike u planu izdvajanje od 100.000 EUR za pokretanje posla mladog poljoprivrednika i kako u novom prijedlogu ZPP-a ima programa od kojih će mladi poljoprivrednici imati koristi te se slaže da im je bitno poslati pravu poruku kako bi oni u sektoru poljoprivrede vidjeli svoju budućnost, dok probleme treba rješavati sa širom primjenom novih politika.

"Što se tiče specifične situacije u kojoj se Hrvatska nalazi, moram reći da se radi o tehničkom pitanju. U izračunavanju izravnih plaćanja za Hrvatsku bilo je uzeto u obzir da će Hrvatska dostići puni iznosa isplata (izravnih plaćanja iz Europskog poljoprivrednog fonda za jamstava u poljoprivredi) 2022. godine i Hrvatska u potpunosti uživa koristi od konvergencije te zbog toga neće biti oštećena jer će se sa svime time (smanjenjem proračuna za ZPP) suočiti kasnije", kazao je predstavnik Europske komisije.

Države članice moći će krojiti mjere prema svojim konkretnim potrebama

Komisija je stava da će se budućim ZPP-om ostvariti veće koristi za europske građane te istovremeno znatno pojednostavniti i modernizirati djelovanje politike i za poljoprivrednike i za države članice. Države članice moći će krojiti mjere prema svojim konkretnim potrebama, a način na koji to planiraju učiniti predstavit će u sveobuhvatnom strateškom planu u okviru ZPP-a.   

Hrvatska zastupnica Marijana Petir istaknula je kako poljoprivrednici sami najbolje znaju kakva im je potpora potrebna za poboljšanje njihove uspješnosti i stoga smatra kako upravo njih treba konzultirati tijekom cijelog procesa reforme. 

"Temeljno je pitanje kako će se birati mjere za postizanje rezultata i hoće li Europska komisija propisati mjere koje će biti obvezne pa će države članice potom birati između tih ponuđenih mjera, ili će unutar 8 definiranih područja djelovanja moći osmisliti svoje specifične mjere", rekla je Marijana Petir koju je također istaknula da treba voditi računa hoće li takav pristup biti najbolji ili će dovesti do stvaranja velikih razlika između država članica. 

Morat će se uspostaviti ciljne vrijednosti

Komisija tvrdi da će svaka država članica u strateškim planovima u okviru ZPP-a iznijeti prijedloge za ostvarivanje općih ciljeva ZPP-a, vodeći računa o svojim posebnim potrebama. Definirat će strategiju i objasniti kako djelovanja u okviru oba stupa pridonose ostvarivanju tih ciljeva. U planovima će se također uspostaviti ciljne vrijednosti za postizanje ciljeva; napredak u ostvarenju tih ciljnih vrijednosti ocjenjivat će se na razini država članica te će ga provjeravati Europska komisija u okviru novog postupka godišnjeg praćenja i preispitivanja.

Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta na zasjedanju u jesen predstavit će svoja izvješće o tri Uredbe koje čine reformu ZPP-a.