Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sporan popis
  • 28.02.2023. 09:40

Ostaju bez dodatne potpore: Po kojem ključu su mijenjana područja s ograničenjima?

Po znanstvenom ili političkom ključu? Iz kojih analiza je nastao novi pravilnik i zašto je studija izostavila ključne biofizičke elemente, pitaju se mnogi poljoprivrednici.

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
  • 8.943
  • 580
  • 0

Buru nezadovoljstva brojnih poljoprivrednika, načelnika općina, gradonačelnika te LAG-ova i udruga izazvao je prijedlog novog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima.

Njime se određuje iz kojih će jedinica lokalne samouprave (JLS) poljoprivrednici dobivati dodatni iznos potpore, a on je, ovisno o kategoriji ograničenja, varirao od 80 do 220 eura po hektaru godišnje.

Nije problem jedinični iznos potpore nego to što su neke općine i gradovi izbačeni s liste, neke premještene u nižu kategoriju, a neke, čiji poljoprivrednici dosad nisu dobivali ovu potporu, dodane. Po kojem ključu ne zna se, jer ima situacija da općina koju okružuju tri druge "nema" značajna prirodna ograničenja (ZPO), a ove okolo imaju. 

Naravno, ovi koji su "osvanuli" na novoj listi općina i gradova mudro šute, jer će njihovi poljoprivrednici od sad moći računati na još 130 eura po hektaru godišnje. Oni koji su izbačeni ili spušteni u nižu kategoriju, vrlo pristojno prosipaju svoj gnjev na e-savjetovanju spornog pravilnika, s više od stotinu komentara.

Poljoprivrednici iz 58 općina i gradova ostat će bez dodatne potpore po hektaru

Ne bezrazložno, tvrde da su nepravedno zakinuti, nude detaljne analize za svoje područje i dovode u pitanje zastarjele podatke iz studije koja je bila temelj za novo određivanje područja s ograničenjima, odnosno novi pravilnik. 

Je li napravljena detaljna analiza?

Oštećene općine, odnosno njihovi poljoprivrednici smatraju da je studija poprilično površno izrađena, bez vidljivih i mjerljivih pokazatelja o prikupljanju podataka.

Studiju je naručilo Ministarstvo poljoprivrede u postupku javne nabave, nakon koje je 2018. sklopljen ugovor sa zajednicom ponuditelja: Agronomskim fakultetom u Zagrebu i tvrtkom OIKON d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju. Završena je u lipnju 2020. godine, a koštala je 5 milijuna kuna.

Ona nije objavljena uz pravilnik na e-savjetovanju, što su mnogi zamjerili, obzirom da je financirana novcem poreznih obveznika. Tek je nedavno "osvanula“ na stranicama ministarstva ovdje.

Sadrži zbirne podatke, a njeni prilozi nisu dostupni na internetu, niti se mogu pronaći pojedinačni podaci po područjima, poput onog koliki postotak poljoprivredne površine po općini/gradu ispunjava kriterije prema EU pravilima. To su bili tek neki od komentara na prijedlog pravilnika čije e-savjetovanje završilo jučer. 

Je li rađena detaljna analiza biofizičkih kriterija za razgraničavanje područja s prirodnim ograničenjima, koja je po EU pravilima trebala biti prethodno napravljena, te gdje su objavljeni dokumenti studije koja je utvrdila značajne promjene na područjima kojima je status ograničenja promijenjen – ključna su pitanja koja zabrinjavaju naše poljoprivrednike.

Kao jedna od podloga korištena je Karta s pedološkim ograničenjima tla "u nedostatku drugih podloga na nacionalnoj razini“ kako stoji u studiji. Ta karta nije u cijelosti završena, pa poljoprivrednici sumnjaju da su podloge koje su korištene kod izrade novog pravilnika kvalitetno pripremljene, potpune i pouzdane.

Studija ne pokazuje pravo stanje na terenu

Mladi poljoprivrednik iz Varaždinske županije, koji će izgubiti oko 130 eura po hektaru godišnje, smatra paradoksom da Breznički hum ne ulazi u ZPO, dok  Breznica, Bedenica i Hrašćina, općine koje ga okružuju - ulaze.

"Obrađujem privatnu zemlju u 120 plus parcela i na prste jedne ruke mogu nabrojati one veće od 1 ha te da nisu s nagibom. Obrada nagnutih i usitnjenih parcela zahtijeva puno više vremena i u konačnici je skuplja, jer se po površini utroši više goriva, vremena, sjemena i gnojiva također, jer je neujednačeno nicanje zbog erozije nakon kiša koje dođu nakon sjetve, a o prinosima da ne govorimo“, napisao je Valentino Cmrk.

Nezadovoljni su i poljoprivrednici iz Varaždinske županije (Foto: I. Čolaković)

U ime poljoprivrednih proizvođača iz Općine Petrijevci, javio se Ivan Vrbanić, koji tvrdi da studija ne pokazuje pravo stanje na terenu.

"Nitko nije na našem području radio nikakva mjerenja ili ispitivanja, kao ni analizu ili anketiranje poljoprivrednih proizvođača. Isto tako je nelogično da susjedne općine Bizovac i Darda po novom prijedlogu pripadaju u ZPO, a Petrijevci ne“, napisao je Vrbanić tvrdeći da sve tri općine imaju jednake vrijedosti kada su u pitanju ograničena propusnost tla, nepovoljna tekstura i kamenitost, plitka ekološka dubina, nepovoljna kemijska svojstva i nagib, stoga ne vidi razlog za diskriminaciju ili drugačije postupanje.

Na listi izbačenih je i Općina Đulovac, u kojoj se nisu dogodile nikakve promjene koje bi rezultirale promjenom statusa,  za razliku od prošle kategorizacije (korištene za važeći pravilnik).

"Nije došlo do promjena koje bi dovele do znatnog smanjenja ograničenja uzrokovanih sušom (ne navodnjava se ni 1% površina) niti do poboljšanja teksture poljoprivrednog zemljišta, kao ni do poboljšanja kemijskih svojstava tla, a većina poljoprivrednih površina nalazi se na brežuljkastom području, pa nam nije prihvatljivo ukidanje područja sa ZPO“, naveo je Antun Kolić, općinski načelnik.

Niska temperatura i suša nebitni

OPG Perković iz Općine Jasenovac, kaže da u obzir nisu uzeta dva vrlo bitna čimbenika - područje prekomjernog vlaženja tla i slaba dreniranost zemljišta.

"U razgovoru s kolegama poljoprivrednicima dolazim do zaključka da je "Studija" nastala u uredu, te da na polja područja Općine Jasenovac nije nitko nogom kročio jer da je, vidjeli bi da su naša polja još uvijek pod vodom“, napisao je Perković.

Da su važni elementi nepravedno izostavljeni smatra i Josip Paulić te se pita na koji način je došlo do izbacivanja kriterija "niska temperatura" i "suša" - koji su prethodno bili kriteriji za ZPO, odnosno one JLS koje na najmanje 60% poljoprivredne površine ispunjavaju te kriterije i granične vrijednosti.

Šlag na torti su gradovi Slavonski Brod i Nova Gradiška kao "dragulji nepravde" Brodsko-posavske županije u ZPO, kako ih naziva Ivan Tvrdojević.

Studija koja je dovela do ove diskriminacije naših općina, piše on, je jako upitna jer u praksi nema nikakve razlike između tla općina koje jesu i onih koje nisu u ZPO. U prvoj fazi studije određeno je 320 JLS sa prirodnim ograničenjima, a to kao EU nije odobrila pa se pristupilo "fine tuningu" i rezultat je bio 100 JLS-ova izbačenih iz ZPO, navodi on.

Novogradiški kraj jedan je od "dragulja nepravde", komentira se (Foto: V. Hudolin) 

Među takvima su općine Sikirevci i Slavonski Šamac, a kriterij za izbacivanje je bio taj da je SO (op.a. ekonomska veličina gospodarstva) veći od 80 posto SO-a Europske unije, to je oko 10.000 kuna vrijednosti proizvodnje po hektaru.

"Kako su došli do te vrijednosti je viša matematika, a problem je u tome što su oni u vrijednost biljne proizvodnje uvrstili stočarsku i na taj način dobili SO veći od 80 posto prosjeka EU. Rezultat tog 'briljantnog' poteza je bio da su mnoge općine na kojima je bilo puno OPG-a sa stočarskom proizvodnjom izbačene iz ZPO“,  napisao je Ivan Tvrdojević.

Tko nam određuje budućnost?

OPG Miletić zapošljava dvoje djelatnika, nalazi se u Gradu Kutini, a izdvojeni pogon i većina poljoprivrednih čestica u Općini Jasenovac. Ni taj grad ni općina više nemaju status ZPO, pa se ovaj poljoprivrednik pita tko im određuje budućnost.

Zanima ga koji je tim stručnjaka bio zadužen za ispitivanje i praćenje terena i klime, te je li uzeto u obzir da se veliki dio poljoprivrednog zemljišta na području Kutine i Jasenovca nalazi na području Parka prirode Lonjsko polje i NATURA 2000?

"Ovo je nož u leđa svim poljoprivrednicima. Umjesto da stvaramo radna mjesta, uz pomoć naših stručnjaka, mi ćemo ih početi zatvarati“, napisao je Miletić.

Borna Sačerić traži da se Grad Karlovac vrati u ZPO. Sumnja u ispravnost podataka iz studije. Kaže da je kod utvrđivanja indikatora korištena pedološka karta, a npr. interaktivna pedo karta iz 2021. dio poljoprivrednih površina na području Karlovca uz rijeku Kupu klasificira kao aluvijalna tla obranjena od poplava, što je netočno jer su baš ta područja tijekom 2022. više puta bila pod vodom.

"Tvrdim da indikatori 'Organska tvar u tlu' i 'Erozija tla vodom' ne mogu kvalitetno utvrditi ograničenja propusnosti tla, nepovoljnu teksturu i nepovoljna kemijska svojstva. Ako područje Karlovca, koji je školski primjer značajnih prirodnih ograničenja, ne bude uvršten na popis ZPO, onda područje ni jedne druge JLS ne treba biti na tom popisu“, zaključio je Sačerić.

Zaboravili na poplavu 2014. godine

Područje Cvelferije gdje su općine Gunja, Drenovci i Vrbanja, A koje je poplavljeno 2014. godine i s čijim posljedicama se tamošnji poljoprivrednici bore i danas, opet je izostavljeno iz područja s ograničenjima.

Ove su općine većinom pokrivene pseudoglej tipovima tla čiji prikaz nije vidljiv na karti (slika 7-4) studije, pa tamo smatraju da se dogodila velika greška prilikom izrade iste.

Nije razvidno koji su podaci korišteni za utvrđivanje područja s težim uvjetima gospodarenjem, međutim već u prikazu na karti hidromelioracijskih sustava detaljne odvodnje gdje je iz karte vidljivo da su na području općina Vrbanja i Drenovci sustavi detaljne odvodnje izgrađeni - ali oni ni tada 80-ih godina prošlog stoljeća nisu izgrađeni u cijelosti, niti su funkcionalni, iznio je u komentaru načelnik općine Vrbanja.

S obzirom na nastalu štetu uslijed nezapamćene poplave, gdje je zemljište šireg područja pretrpjelo dodatne fizikalne degradacije, a agrokemijski parametri govore da se radi o ograničenom zemljišnom potencijalu, smatra da je neopravdano izbačeno ZPO-a.

"Gubitak ovih značajnih sredstava na oko 15.500 hektara veliki je udar ne samo poljoprivredi, već i gospodarstvu u cjelini te će još više ubrzati odlazak stanovništva iz ionako polupraznih mjesta“, naveo je Velimir Redl, načelnik općine Vrbanja, koji nudi pomoć nadležnima u pogledu žurnog utvrđivanja činjeničnog stanja na terenu.

Je li zaboravljena poplava 2014. godine? (Foto: Goran Ferbežar/PIXSELL)

Iz Virovitičko-podravske županije smatraju da je vidljiva nepravda koju ova studija i pravilnik donosi, isto kao i onaj za prethodno razdoblje na koji je EK imala prigovore. "Nestvarno za današnje doba digitalnih tehnologija i mogućnosti geoinformacijskih sustava koji omogućuju brzo i točno određivanje granica prirodnih ograničenja, primjerice kao ono što je u ARKOD-u gdje je svakoj proizvodno tehnološkoj cjelini dodijeljen nagib“, napisao je Bojan Mijok, pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu.

Uz izrazito iseljavanje stanovništva i stvarna prirodna ograničenja koja nisu dovoljno dobro obrađena navedenom studijom, izrazito ograničavajući faktor su i učestale elementarne nepogode koje imamo na području cijele županije, zaključio je.

Propust u transparentnosti

U Karlovačkoj županiji 11 općina i gradova, a to je polovica ukupnih, izgubilo je status na listi prirodnih ograničenja - svrstavanjem u nižu kategoriju ili potpunim isključenjem. To smatraju neutemeljenim.

Promjene koje su nastale temeljem Studije "Projekt određivanja područja s prirodnim ograničenjima i ostalim posebnim ograničenjima s kalkulacijama uz utvrđivanje vrijednosti kontekst indikatora broj 41. "Organska tvar u tlu“ i broj 42 "Erozija tla vodom za programsko razdoblje 2021.-2027. godina“, u bitnome će promijeniti daljnji rad i aktivnosti poljoprivrednih proizvođača na području ove županije, a da javnost nije bila u dovoljnoj mjeri prethodno upoznata, što predstavlja značajan propust u smislu transparentnosti, napisali su na e-savjetovanju.

Po pitanju određivanja indikatora broj 42: "Erozija tla vodom“ na stranici 249 navedene studije, navodi se da isti na nacionalnoj razini do sada nije istraživan.

Obzirom da su podaci na kojima se temelje istraživanja sadržaja organske tvari u tlu i erozije vodom - zastarjeli, ili nisu uopće provedena, iz Karlovačke županije predlažu da se prikupe i koriste znatno detaljniji podaci i podloge, te da važeći pravilnik ostane na snazi do trenutka u kojemu će nadležna institucija raspolagati s dovoljno mjerljivih podataka i kriterija za eventualne promjene u okviru područja s ograničenjima, uz obavezno prethodno informiranje javnosti.


Tagovi

Mjera 13 Područja s prirodnim ograničenjima Ministarstvo poljoprivrede Agronomski fakultet Zagreb OIKON Program ruralnog razvoja Karlovačka županija Virovitičko-podravska županija Općina Vrbanja


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P