Državni proračun: Ministarstvu poljoprivrede 8,6 milijardi kuna u 2022. godini

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 42. sjednici Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godine. Predmetni prijedlog zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna 2022. godinu, razmatrali su kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode.

Ministrica poljoprivede Marija Vučković kazala je uvodno, između ostalog, da ukupna sredstva zajedno s EU fondovima u resoru poljoprivrede, prema projekciji proračuna iznose za 2022. godinu 8,659 milijardi kuna, te 7,5 milijardi kuna za 2023. i 7,8 milijardi za 2024. godinu. Dodala je da su tu i stavke koje će se financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u ukupnoj vrijednosti od 610 milijuna kuna, te se predlože 80 milijuna kuna za uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanaca u sektoru voća i povrća.

Za komasaciju 18 milijuna kuna

Prema njezinim riječima, za komasaciju poljoprivrednog zemljišta predviđeno je iduće godine 18 milijuna kuna, a kada krenu projekti na terenu za dvije godine, 90 milijuna kuna. Uz to, još iduće godine će se izdvojiti 15 posto sredstava iz drugog stupa ruralnog razvoja u prvi stup, u izravnim potporama u poljoprivredi, ali takva aktivnost nije predviđena u naredne dvije godine (2023. i 2024.).

Kako se čulo, ribari mogu računati na proračunski iznos u iznosu od 293 milijuna kuna u 2022. godini, te nešto manje iznose u 2023. (246 mil. kn) i u 2024. (206 mil. Kn). Najavljen je i satelitski nadzor izlova te veća eko učinkovitost u cilju očuvanja otočnih zajednica.

Ministrica je najavila i izdvajanje proračunskih sredstava za ergelu u Lipiku, kao i onu u Đakovu, te vraćanja potpore šumarskom sektoru od 30 milijuna kuna u idućoj godini. Za izradu Nacionalne strategije biodinamičke poljoprivrede izdvojit će se 200.000 kuna. Osim toga, drži da savjetodavne usluge, u koje će se uključiti i privatni savjetodavci, treba osigurati i u zadnjem selu na ruralnom području kako bi imali učinkovitiju poljoprivrednu proizvodnju.       

S druge strane, upozoreno je na potrebu pojednostavljenja i skraćivanja procedura osnivanja proizvođačkih organizacija i postavljanja proizvodnje i stvarnih potreba kao uvjeta za izgradnju distributivnih centara za voće i povrće. U tom smislu u obzir je potrebno uzeti i snalize Svjetske banke u sklopu izrade Strategije poljoprivrede RH. Uz navedeno rečeno je kako bi okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta trebalo poticati i poreznim olakšicama.

Pomoć sektoru stočarstva 

Predsjednica Odbora Marijana Petir postavila je, između ostalih, upit o načinu realizacije i uspostave nacionalnog sustava sljedivosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je planiran u okviru digitalne transformacije poljoprivrede, za koju je predviđeno 18 milijuna kuna u idućoj godini. Pozitivnim je ocijenila planiranu potporu proizvođačima šećerne repe s ciljem zadržavanja interesa proizvođača za istu proizvodnju i očuvanja proizvodnje šećera u RH. Postavljen je i upit o razlozima smanjenja sredstava za programe državnih i deminimis potpora.

Rečeno je kako je za programe pomoći sektoru stočarstva planirano 60 milijuna kn, no iznosi potpora po pojedinoj grani stočarske proizvodnje nisu financijski prikazani u Prijedlogu proračuna. Zatraženo je i obrazloženje o razlozima smanjenja potpora za programe pomoći sektorima voćarstva i povrćarstva namijenjenim povećanju proizvodnje voća i povrća.

Dobrim je ocijenjeno povećanje sredstava za veterinarstvo i sigurnost hrane i postavljen je upit o razlozima 50 postotnog smanjenja sredstava u odnosu na plan za 2021. godinu, za provedbu hitnih fitosanitarnih mjera i za zdravstvenu zaštitu bilja. Upitano je znače li ova smanjenja da je problem Zlatne žutice stavljen pod kontrolu i da se u budućnosti ne očekuju značajnije štete od karantenskih štetnika i drugih štetnih organizama.

Odgovarajući na brojne upite, ministrica je kazala da je završen program sanacije šteta od Zlatne žutice vinove loze u Istri na državnom zemljištu, ali da isti problem postoji i u Međimurju na privatnom zemljištu, koji su spremni riješiti.   

Voće, povrće i mlijeko za škole od lokalnih proizvođača  

U raspravi, pozitivnim je ocijenjeno povećanje sredstava za zdravstvenu zaštitu životinja i za podizanje razine biosigurnosti na farmama i rečeno kako su dobrobit i zdravlje životinja ključni aspekti sigurnosti hrane, ruralnog razvoja i održive stočarske proizvodnje u kojoj su uzgroženi sektori mljekarstvo i svinjogojstvo. Uz osiguranih milijun kuna za monitoring ostataka pesticida u hrani upitano je može li se očekivati jačanje kontrola na prisutnost pesticida kod proizvoda koji se uvoze u RH?

Uz povećanje sredstava za Ruralni razvoj upozoreno je na važnost provedbe edukacije i savjetovanja za poljoprivredna gospodarstva jer proizvođači ne znaju kome se obratiti kod odabira mjera, kako se pripremiti za njihovo korištenje i tko im u tome može pomoći. Vezano uz provedbu Školske sheme rečeno je kako HR Školska shema ne uvažava princip propisan europskom direktivom da se voće, povrće i mlijeko trebaju nabavljati od lokalnih proizvođača, a ne od veletrgovaca, o čemu svjedoči i posljednji raspisani natječaj za ovu aktivnost.

Zatraženo je i obrazloženje o razlozima smanjenja sredstava za održavanje ekosustava ribnjaka s 20 milijuna kn na 15 milijuna kn te je upitano znači li isto da se smanjio pritisak ptica i drugih životinja na šaranske ribnjake?

Članica Odbora Anja Šimpraga, postavila je upit o osiguranim sredstvima za područja koja su tradicionalno naseljena nacionalnim manjinama, za koje je osiguran iznos od 37 milijuna kuna.

Za goleme štete od divljači na usjevima, ministrica je kazala da su kompleksan problem, koji zahtijeva koordinirano djelovanje nekoliko tijela državne uprave. U tom smislu je Ministarstvo raspisalo natječaj za sufinanciranje nabavke zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači, u planu je sufinanciranje police osiguranja za lovoovlaštenike u iznosu od 60 milijuna kuna, a za 2022. godinu predložene su i izmjene i dopune Zakona o lovstvu, te se razmišlja i o mogućem pokriću ovih šteta iz proračuna Ministarstva poljoprivrede.