Gdje nestaju BiH močvare?

Tekuća, 2020. godina posvećena je očuvanju biološke raznolikosti i u skladu s tim, svjetska organizacija za zaštitu prirode, WWF ima za cilj da se skrene pozornost na veliku važnost močvarnih staništa, kako za prirodu tako i za ljude.

Nalazimo se u središtu klimatske krize. Tresetišta, močvare, bare kao i ostala vlažna staništa predstavljaju bitan faktor u smanjenju zagađenja, zatim u povećanju sigurnosti od suša i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Ipak, u Bosni i Hercegovini navedeni ekosistemi se i dalje sistematski devastiraju i isušuju.

Stanje u Bosni kritično?

Konkretno je to slučaj sa Hutovim blatom i Livanjskim poljem. Ovo su dva jedinstvena prirodna bogatstva, od velikog nacionalnog ali i međunarodnog značaja, a koji polako nestaju pod pritiskom razvoja hidroelektarna i ostalih aktivnosti na njihovim vodotokovima, prenosi WWF Adria. 

Izumiru močvare - potencijal razvoja agroturizma

Bosna i Hercegovina je jedna od potpisnica Ramsarske konvencije o zaštiti močvarnih staništa, čime se obvezala da na svom teritoriju identificira i zaštiti močvare od međunarodnog značaja. "Do danas su prepoznata svega tri takva staništa u BiH: Bardača, Hutovo blato i Livanjsko polje. Uprkos tome, sva tri područja ugrožena su i svakim danom sve više nestaju. Nadležne vlasti kontinuirano propuštaju djelovati kako bi zaustavili degradaciju ovih područja, dopuštajući nastavljanje procesa koji su do toga doveli. Pritom se javnim poduzećima poput Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, čija je neodrživa djelatnost glavni uzrok nestanka Hutova blata, dopušta da nastave s takvim radom, bez inzistiranja na provođenju mjera ublažavanja posljedica po prirodu, na što ih obvezuje zakon Bosne i Hercegovine", objašnjava Zoran Mateljak iz WWF Adrije.

Od očuvanja prirodnih staništa, svi imamo koristi

Dugo su ovi dijelovi bili zanemarivani u BiH, i od strane javnosti i od strane vlasti, što je pogodovalo njihovoj devastaciji. Stoga je izuzetno važno da prije svega lokalno stanovništvo, ali i nadležne vlasti, prepoznaju njihovu važnost za osiguravanje stabilnosti u neizvjesnim prilikama, koja nas očekuju, a koje će biti obilježene klimatskim promjenama. Isto tako, potrebno je prepoznati i potencijal močvarnih područja za razvoj lokalnih zajednica u vidu održivog ekološkog i rekreativnog turizma.

"Danas smo sve svjesniji važnosti koje močvare imaju za sav živi svijet na Zemlji. Davno su prestale biti izvori bolesti i zaraza te je vrijeme da prihvatimo činjenicu kako od očuvanih močvara i drugih vlažnih staništa svi imamo korist. I priroda i ljudi. Zaštita, obnova i odgovorno korištenje ovih staništa ključ je za očuvanje biološke raznolikosti, razvoj lokalnih potencijala i stabilnost planeta", zaključuje Danijel Lončar iz WWF Adrije.