Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plastični otpad
  • 11.12.2018. 09:00

Zgrožen prizorima smeća u šumi, mladi agronom apelirao na kupce svog humusa – ne bacajte plastične vreće, vratite ih meni!

Na svom OPG-u, Josip Mijaković proizvodi humus kalifornijskih glista, koji je i sam primoran pakirati u plastične vreće. Izračunao je da tako godišnje u opticaj stavi najmanje 300 kilograma plastike te je stoga javno apelirao na sve svoje kupce da, nakon što upotrijebe humus, vreće ne bacaju u smeće ili na divlja odlagališta, nego u spremnike za plastiku ili da ih vrate njemu.

Foto: Arhiva Josip Mijaković
  • 1.648
  • 514
  • 0

I dok nas, s jedne strane, priroda hrani, mi ju, svojim nemarnim odnosom, polako, ali sigurno "trujemo“ i uništavamo, ne razmišljajući da smo ju samo privremeno posudili te ju jednog dana trebamo predati nekim budućim generacijama. Na sreću, iz godine u godinu sve je više onih koji, svjesni štetnosti plastike, plastični otpad odvajaju i odlažu u posebne kontejnere ili odvoze u centre za reciklažu.

Objava koju je, zgrožen prizorima gomila plastičnog otpada odbačenog u šumu, na Facebooku napisao mladi agronom Josip Mijaković, svakako ulijeva nadu da stižu nove, ekološki osviještene generacije poljoprivrednika.

Naime, na svom OPG-u, u Oštricama, kod Varaždina, Mijaković proizvodi humus kalifornijskih glista, koji je i sam primoran pakirati u plastične vreće. Izračunao je da tako godišnje u opticaj stavi najmanje 300 kilograma plastike te je stoga javno apelirao na sve svoje kupce da, nakon što upotrijebe humus, vreće ne bacaju u smeće ili na divlja odlagališta, nego u spremnike za plastiku ili da ih vrate njemu.

Ne bacajte vreće u kojima vam dolazi moj humus, ako treba sam ću ih zbrinuti

"Stiglo mi je 10.000 komada vreća za humus, kada sam vidio da je njihova ukupna težina 450 kg, to me potaknulo na razmišljanje…. 450 kg plastike nije malo i znam da većina ovih vreća, nakon upotrebe, završi na otpadu. Vjerujem da ima mojih kupaca koji PVC vrećicu odlože u poseban kontejner za plastiku, ali, isto tako vjerojatno ima i onih koji ne zbrinu vrećicu na pravilan način. Stoga imam molbu - nakon upotrebe vrećice ubacite u kontejner s plastikom. Ako nemate tu mogućnost, jednostavno sačuvajte vrećicu i ja ću ju preuzeti kada se ponovno vidimo prilikom dostave. Surađujem s tvrtkom Ma-Plast koja se bavi recikliranjem plastike i takve vreće ponovno vraća u upotrebu. Strah me je uopće pomisliti da tolika količina plastike, koja potekne s mog OPG-a, završi u smeću, ili još gore u prirodi“, napisao je mladi agronom na društvenoj mreži. 

Odbačena plastika u šumi

Pojasnio je zašto kao proizvođač humusa jednostavno nema alternativu, kada je riječ o ambalaži. "Humus je roba koja mora biti dobro zaštićena i vreća mora biti kvalitetno napravljena da ne bi dolazilo do trganja i curenja humusa. Ako humus nije upakiran u takvu vrećicu, on gubi vlagu i svoja pozitivna svojstva. Većina onih koji kupuju humus, već samim tim što žele na prirodan način gnojiti svoje biljke, pripada skupini ekološki osviještenih i baš iz tog razloga, svi mi koji tako razmišljamo, trebali bismo biti prvi koji će takvu PVC ambalažu, nakon korištenja, pravilno zbrinuti“, kaže Mijaković te poručuje "Ne činite prirodi štetu i pametno koristite njene blagodati, jer mi smo ovdje samo prolaznici!

Mladi agronom Josip Mijaković na samo 90 četvornih metara proizvodi čak 120.000 litara humusa - uloženo mu se vratilo za samo 2 godine

Sav plastični otpad sa svog OPG-a, ali i ambalažu koju preuzima natrag od svojih kupaca, ovaj ekološki osviješteni proizvođač humusa predaje na reciklažu u tvrtku, Ma-Plast.

Čak 90 posto ukupnog otpada u oceanima čini plastika, a samo u Tihom oceanu pluta oko 100 milijuna tona plastike koja pogubno djeluje na ekosustave, morske životinje i ptice. Uzmemo li u obzir podatak da je za razgradnju plastike potrebno i do tisuću godina sasvim je jasno da je plastika postala globalni ekološki problem, a reciklaža važan dio početka rješavanja tog problema.

Što je zapravo recikliranje, kako teče sam postupak i koliko su naši poljoprivrednici ekološki osviješteni - o svemu tome porazgovarali smo s mladom vlasnicom tvrtke Ma-Plast, Jelenom Bunić.

"Nije opasna plastika, nju možemo reciklirati, opasni su neodgovorni ljudi!"

"Reciklaža ima 3 osnovna principa (RRR) R-reduce-smanjiti, R-reuse-ponovno koristiti, R-recycle-reciklirati. Sam proces recikliranja započinje pranjem plastične ambalaže, potom treba odstraniti poklopac, ako ga ima, te ga odvojiti prema broju na dnu ambalaže. Tako pripremljena plastika stavlja se u mašine za preradu plastike gdje se usitnjava u granule, koje kasnije proizvođači tope i od njih izrađuju nove proizvode - tako  čuvamo okoliš od zagađenja. Plastične mase koje su sigurne za uporabu imaju oznaku 2, 4 i 5, sve ostale bi trebalo izbjegavati, jer zbog slabe razgradivosti, koja traje od 500 do čak 1.000 godina, takav plastični otpad nanosi ogromnu štetu okolišu i ozonskom omotaču. Procjenjuje se da godišnje od plastike strada više od milijun životinja. No, sama plastika i plastični proizvodi nisu toliko opasni, jer se plastika može uspješno reciklirati, ono što je uistinu opasno je neodgovorno ponašanje ljudi“, kaže Jelena Bunić. 

Pojasnila nam je i kako, prema oznaci koja se nalaze na dnu plastične ambalaže, detektirati o kojoj je vrsti plastike riječ te koliko je ona štetna.

1 (pet) - najviše korištena plastika, ona se u principu treba jednokratno koristiti jer se višekratnim korištenjem povećava rizik od razvoja bakterija. Od te se plastike najčešće proizvode boce za vodu i mlijeko.
2 (hdpe) - kruta plastika koju se smatra najsigurnijom i najzdravijom. Od nje se, primjerice, proizvode plastične gajbe za piće.
3 (pvc) - mekana i fleksibilna plastika, vrlo štetna za zdravlje jer oslobađa  toksine koji imaju štetan utjecaj na hormone. Od takve se plastike u prvom redu izrađuju kanalizacijske cijevi.
4 (ldpe) - mekana plastika, nije pretjerano štetna, no ipak se ne preporučuje konzumiranje hrane zapakirane u tu vrstu plastike. Najčešće ju susrećemo u obliku vrećica u kojima donosimo namirnice iz dućana. 
5 (pp) - izuzetno dobra plastika, nema štetnih kemikalija, odlično odbija toplinu i masti, te se upotrebljava za izradu čašica za mliječne proizvode te zdjelica koje upotrebljavamo u domaćinstvu
6 (ps) - pri zagrijavanju otpusta kancerogene kemikalije te ju je preporučljivo upotrijebiti samo jednokratno. Od nje se izrađuju čašice i piknik-posude.
7 ili ostale vrste – to je oznaka koja obuhvaća nekoliko različitih vrsta, a svaka od tih vrsta plastike ima i svoju podvrstu, neke od njih nisu štetne, no ima i onih koje jesu

Iako žive od zemlje, poljoprivrednici još uvijek nisu ekološki osviješteni

Obiteljski obrt za sakupljanje, skladištenje i reciklažu neopasnog plastičnog otpada pokrenuo je još 1989.g. Jelenin otac, a u posao su, kaže uložili  mnogo vlastitog novca. 

"Trenutno zapošljavamo samo jednog radnika i do sada još nismo koristili nikakve mjere niti sredstva iz EU fondova, no planovi su nam povećati broj zaposlenih te kupiti nove i modernije mašine. Mjesečno preuzimamo između jedne i dvije tone plastičnog otpada, od čega preradom dobijemo jednako toliko granulata, čiji je otkup osiguran ovdje, na hrvatskom tržištu“, kaže nam mlada vlasnica tvrtke za reciklažu koja je prva krenula i u hvalevrijedan projekt "Osvijestimo djecu predškolskog i školskog uzrasta o važnosti recikliranja“. 

Jelena Bunić

"Dobre navike treba formirati već od najranije dobi, stoga od malih nogu treba krenuti i s lekcijama o važnosti recikliranja. Napravila sam stoga dopise koje šaljem u vrtiće i osnovne škole te pozivam djecu u svoj pogon da na licu mjesta vide sam proces reciklaže. Na žalost, iz dosadašnje prakse mogu reći da naši poljoprivrednici još uvijek nisu ekološki osviješteni. Potvrđuje to i podatak da s našom tvrtkom za sada surađuju samo dvojica poljoprivrednika. Najveći problem su nam upravo neznanje i needuciranost jer nam ljudi nerijetko dovoze i opasan plastični otpad koji ne smijemo preuzeti, a nakon što ih uputimo na centre koji preuzimaju opasni otpad, često dolazi do neugodnih situacija“, kaže Jelena Bunić. 

Ističe kako u Hrvatskoj trenutno posluje petnaestak firmi koje se bave reciklažom plastike, no zbog slabe informiranosti, odaziv nije niti izbliza onakav kakav bi trebao biti. 

"S obzirom na to da su OPG-ovi prilično veliki „proizvođači“ plastičnog otpada, apelirala bih na poljoprivrednike da plastiku ne odbacuju u šume, uz ceste, na divlja odlagališta, nego da ju odvezu ili u firmu poput moje ili u reciklažno dvorište. Prema nekim informacijama čak i plastika u kojoj su zapakirane sadnice ima potencijalno štetne učinke, jer prilikom zagrijavanja ispušta kancerogene tvari, stoga još jednom apeliram - plastičnu ambalažu ne bacajte u prirodu, jer time štetite i sadašnjim stanovnicima Zemlje, ali i budućim pokoljenjima“, poručuje vlasnica tvrtke za reciklažu.
Ljudi su jedina vrsta koja proizvodi otpad koji priroda ne može probaviti

Planina od plastičnog otpada bila bi veća od Mount Everesta

Od 1950. godine proizvodnja plastike konstantno raste po prosječnoj stopi od 9 posto godišnje, pa je tako primjerice 2011. svjetska proizvodnja plastike dosegnula vrtoglavih 280 milijuna tona. Prema nekim procjenama samo u Europi godišnje nastaje 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se reciklira tek 30 posto. Na udaru nerecikliranog plastičnog otpada, koji se razgrađuje stoljećima, su i voda i hrana, koje mogu postati opasne po zdravlje.

Od 1950. godine čovjek je stvorio nevjerojatnih 6,3 milijarde tona plastike, samo 9 posto od te ogromne količine recikliramo, 12 posto spaljujemo, što znači da 4,9 milijardi tona plastike bacamo kao otpad. Kada bismo sav taj plastični otpad mogli skupiti na jedno mjesto, nastala bi ogromna planina plastičnog otpada, koja bi veličinom nadmašila Mount Everest.

Dobra vijest je da je, s ciljem zaštite okoliša od daljnjeg onečišćenja plastikom, početkom ove godine donesena prva europska strategija za plastiku koja je dio postupka prelaska na kružno gospodarstvo


Fotoprilog


Tagovi

Humus Plastične vrećice Plastični otpad Recikliranje Ekologija Josip Mijaković Jelena Bunić Recikliranje


Autorica

Sanja Rapaić

Više [+]

Ima bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]