Eko cvjetne trake su pojasevi sačinjeni od biološki aktivnih biljaka koje okružuju ili sijeku poljoprivredne površine.
Ekološka proizvodnja sve više se obavlja u uvjetima gdje je usjev okružen intenzivnom konvencionalnom proizvodnjom u kojoj se masivno koriste komercijalna kemijska sredstva. Zbog toga je važno smanjiti utjecaj koji ta sredstva mogu imati na površine pod eko proizvodnjom.
Tome služe eko cvjetne trake, koje predstavljaju pojaseve koji se sastoje od biološki aktivnih biljaka koje okružuju ili sijeku poljoprivredne površine.
Eko cvjetne trake mogu biti formirani kao jednogodišnji i višegodišniji, a prema formi postoje: zeljasti, grmoliki i mješoviti. Značenje eko traka je u izbjegavanju korištenja kemikalija za zaštitu biljaka. Najčešće se koriste aromatične biljke poput mente, kadulje, majčine dušice i matičnjaka, jer svojim jakim mirisom odbijaju štetne kukce.
Inače, grupa biljaka koja se koristi za uspostavljanje eko traka dijele se u nekoliko podgrupa: aromatične i začinske biljke, medonosne i krmne biljke.
Sve češća praksa u svijetu, pa i kod nas je da uspostava eko traka sa začinskim biljem. Ovakav potez je, ne samo biološki, već i ekonomski opravdan, jer je potražnja za proizvodima ovih biljaka u stalnom porastu. Najveća potražnja je za peršinom, bosiljkom, korijandrom, majčinom dušicom.
Korijandar, dragoljub, kopar, krasuljica, buhač, neven, hajdučka trava i druge biljke svojim mirisom privlače brojne kukce, odnosno privlače kukce predatore, koji se hrane štetnim kukcima. Privlače i štetne kukce ostavljajući kulturu nenapadnutu. Također, privlače i oprašivače. Neki od njih ispuštaju miris (eterična ulja) ili biokemijske tvari, koje odbijaju insekte koji mogu uzrokovati velike štete na povrću.
Jedan od dobrih primjera je neven, jer privlači gusjenice. Tu je i kadifica koja čisti zemljište od nematoda. Kiselica jako dobro privlači biljne uši.
Kada se prave cvjetni pojasevi, biljke se sade u trakama širine jedan do dva metra po obodu parcele ili po dužini, dijeleći usjev na svakih 50 do 100 metara, što predstavlja domet korisnih kukaca.
Cvjetne biljke, smještene u cvjetnim pojasevima, ispuštaju miris ili biokemijske tvari koje odbijaju kukce, privlače korisne kukce, predatore i oprašivače ili privlače štetne kukce, štiteći biljku - "biljke zamke".
One imaju i svoju drugu, ne manje značajnu svrhu: kao zeleno gnojivo apsorbiraju hranjive tvari i kasnijim zaoravanjem vraćaju u zemljište, fiksiraju dušik u zemljištu i smanjuju potrebu za dušičnim gnojivima, stvaraju hlad za biljke nižeg rasta, koje su osjetljive na direktnu sunčevu svjetlost, štite manje otporne biljke od vjetra i niskih temperatura.
Eko trake moraju biti postavljene tako da omogućuju nesmetan rad mehanizacije.
Za svaki usjev, odnosno proizvodnju, postoji popis biljaka koje je dobro saditi pokraj, kao zaštitu (dobri susjedi), a koje biljke nisu dobrodošli susjedi (loši susjedi):
Tako su, na primjer, dobri susjedi boba - zelena salata, pastrnjak i krumpir; celeru - cikla, kupus, krastavac, komorač, mahune, poriluk, grašak; cikli - kupus, celer, mahune, zelena salata, luk; krastavcu - kupus, celer, mahune, zelena salata, kukuruz šećerac; rajčici- špargla, kupus, celer, mahune, poriuk, luk, peršin, krumpir i rotkvica. Rajčici su loši pratitelji cikla, krastavac i komorač.
Peršinu pogoduju šparoga i rajčica u blizini, ali ne i celer, zelena salata i grašak. Ako želite saditi poriluk, svakako će mu goditi: šparoga, mrkva, celer, komorač, zelena salata, luk, rajčica, ali ne i cikla i kupus, koji su loši susjedi. Ako budete sadili krumpir, njemu u blizini ne pogoduju tikvice, krastavac, luk, kukuruz šećerac, ali zato su bob, kupus, celer, mahune, grašak i rajčica pravi izbor. Rotkvici ne pogoduje kupus u blizini, šparogi - cikla, tikvicama - kupus i komorač, zelenoj salati - peršin.
Po korisnim svojstvima izdvaja se komorač. On cvjeta dugo, od srpnja do kolovoza, a svojim žutim cvjetovima i karakterističnom aromom privlači veliki broj korisnih kukaca.
Komorač ima djelovanje kao i prethodno spomenute biljke, naročito kao izolacijski pojas. Velikom proizvodnjom polena komorač privlači medonosne pčele. Također, predstavlja pogodno stanište za predatore i parazitske ose, koje uništavaju lišne uši i gusjenice.
Zanimljivo je i to da se tehnološkim postupkom iz biomase komorača dobiva biljni ekstrakt, koji se koristi kao biopreparat u preventivnoj zaštiti protiv pepelnice i pjegavosti plodova rajčice.
Ipak, s terena saznajemo da ljudi nisu zainteresirani za eko trake, jer se ne bave toliko svojim zdravljem, koliko što većim prinosom i što manjim istraživanjem:
Kada bi postojala adekvatna edukacija proizvođača hrane o važnosti i značenju eko traka, prije svega preko medija, situacija bi se značajno promijenila.
Krasuljica |
sprječava napad lisnih uši na salate |
Korijandar |
odbija lisne uši. |
Kopar |
privlači predatore, osolike muhe i predatorske ose, koje drže lisne uši pod kontrolom. |
Buhač |
svojim jakim mirisom odbija mrave i krumpirovu zlaticu. |
Dragoljub |
posađen blizu brokule, tikvica i jabuke odbija lisne uši jakim mirisom. |
Bosiljak |
potpomaže rast i cvjetanje rajčice, odbija trips, muhe i komarce. |
Kamilica |
daje bolji ukus kupusu, krastavcu i luku, a domaćin je osama. |
Krizanteme |
izlučevinama iz korijena uništavaju nematode i poznate su kao bio-pesticidi. |
Hren |
svojim oštrim mirisom odbija krumpirovu zlaticu. |
Češnjak |
kao prirodni antibiotik pomaže u obrani od štetnika pa se sadi često oko voća. |
Također, ove biljke mogu koristiti uzgajanom povrću na taj način što neke od njih stvaraju hlad za biljke nižeg rasta, koje su osjetljive na direktnu sunčevu svjetlost. Štite manje otporne biljke od vjetra i niskih temperatura, a neke pružaju prirodnu potporu za biljke penjačice.
Tagovi
Autorica