Uzgoj crvene kalifornijske gliste

Lumbrihumus prirodno sadrži biljne hormone rasta auksin i citokinin koji potiču brži i jači razvoj biljaka. Kako se kalifornijske gliste hrane i štetnim gljivicama i bakterijama iz dobivene hrane, one ih prerađuju te se na taj način smanjuje mogućnost oboljenja biljaka. pH vrijednost lumbrihumusa je neutralna te svojim sastavom neutraliziraju kiselost tla i omogućavaju biljkama normalan rast.

Lumbrihumus ima vrlo široku lepezu upotrebe. Koristi se u proizvodnji povrća, cvjećarstvu, voćarstvu. Osim što popravlja strukturu tla, lumbrihumus podiže razinu prozračnosti i pomaže razvoju flore, kako iznad, tako i u tlu. Također, doprinosi i razvijanju mikroorganizama koji tlo čine živim. U organskoj proizvodnji lumbrihumus je nezamjenjiv jer je i sam dobiven od organske sirovine (u organskoj proizvodnji lumbrihumusom se povećavaju prinosi, od 20 - 60 %, pojačava otpornost biljke te dovodi do ranijeg sazrijevanja povrća i voća).

Zbrinjavanje stajskog gnojiva, biljnog i kućnog otpada

Tehnologija prerade pomoću crvene kalifornijske gliste na idealan način zbrinjava ogromne količine stajskog gnojiva, biljnog otpada s polja, kućnog otpada, kartonske i papirnate ambalaže. Uz prethodnu pripremu (fermentacija), sav navedeni "otpad" koristi se kao idealna hrana za gliste koju ona prerađuje, neutralizira štetne sastojke i neugodne mirise te proizvodi kvalitetan lumbrihumus. Isti se kroz razne aktivnosti (voćarstvo, vrtlarstvo) vraća u tlo pri čemu se zatvara ciklus tlo-biljka-životinja.

Danas se humus masovno koristi u svim granama poljoprivrede, stoga se treba malo više upoznati s njegovim nastajanjem i uporabom. Naravno, u tlu ga stvara gujavica ili glista, koju je dugogodišnje gospodarenje poljoprivrednim zemljištem gotovo uništilo. Kako bi se tlu vratila njegova vitalnost, čovjek je počeo sam uzgajati gujavice ili gliste, kako bi proizveo veće količine humusa, tako neophodnog u našim "gladnim" tlima.

Prekomjernom uporabom umjetnih gnojiva gujavica je sve manje

Glista (Lumbricus) je crvenkasti crv iz klase maločekinjaša (Oligochaeta) kojih ima oko 3.000 vrsta. U tom rasponu vrsta, ima ih onih koje u punoj zrelosti dostignu veličinu od desetak milimetara pa do giganata kakav je Megascollices australis koji dostiže dužinu do 3 metra i širinu od 2,5 centimetra. No, gotovo da nema vlažnog i močvarnog zemljišta na zemlji koje nije bogato nastanjeno glistama, od kojih je najmasovnija i svima poznata kišna glista (Lumbricus terrestris). Nekad je ista bila zastupljena u svim poljoprivrednim zemljištima, ali ju je prekomjerna uporaba umjetnih gnojiva i kemijskih pesticida potpuno uništila u supstratu u kojem uzgajamo biljke.

Sa stajališta kontroliranog uzgoja, privlače pažnju samo tri vrste. To su Lumbricus rubellus, Eiseniafoetida i Red Worm, koje su morfološki slične. Gujavica ili glista posjeduje vrlo razvijen probavni, muskulaturni - mišićni, cirkularni (krvotok), nervni i reproduktivni sustav.

Ispred prvog segmenta nalazi se dio – prostomium, čija je funkcija da kao ralica nalazi i širi pukotine u zemlji i tako omogućava kretanje. Čvrste hitinske dlačice (čekinje) nalaze se na svakom segmentu (po 8 komada) i predstavljaju najčvršće dijelove organizma gliste, a služe za oslanjanje pri kretanju. Upravo nedostatak bilo kakvog kostura omogućava glisti kretanje kroz najrazličitije pukotine i prolaze u zemlji. Pri tom epitelijalne ćelije "podmazuju" kožu i pomažu glisti da lakše klizi kroz teren. Iako je svaki segment gliste jasno odvojen, postoje otvori koji pomažu razmjeni supstanci između njih. Duž cijelog tijela gliste pružaju se krvotok, nervni sistem i probavni organi. Ako dođe do presijecanja tijela, opna na prekinutom segmentu se sasvim zatvara i prednji dio u kome su srce, mozak i organi za probavu nastavlja život bez većih problema.

Gujavice prozračuju tlo i stvaraju najbolji humus

Svojim kretanjem, a gujavica je vrlo aktivna, ostavlja sitne prolaze u tlu te ga čini prozračnim. Time se postiže pozitivan vodno-zračni režim tla, što utječe na strukturu tla, ali i na njegovu mikrobiološku aktivnost. Prvi cilj uzgajanja gujavica ili glista je proizvodnja humusa, najfinijeg, najkvalitetnijeg organskog gnojiva za sve vrste biljaka. Uzgajaju se u zrelom stajnjaku. Hraneći se stajskim gnojem, glista ga u svom organizmu razlaže, djelomično resorbirajući pojedine sastojke. Najvećim djelom, gujavica ostatke iz svoga probavnog trakta izbacuje u obliku finog humusa. Uloga stajnjaka u uzgoju glista je dvojaka. Gliste stajnjak koriste kao osnovu za ishranu i kao sredinu u kojoj borave tj. životnu sredinu.

Lumbrihumus je, dakle, produkt prerade stajnjaka i organskih otpadaka, koju vrši crvena kalifornijska glista. Koristi se u plasteničkoj, povrtlarskoj, cvijećarskoj i voćarskoj proizvodnji, dakle možemo reći da je lumbrihumus najkvalitetnije prirodno ekološko visokovrijedno organsko gnojivo, dobiveno iz organskog otpada radom Crvenih kalifornijskih gujavica – idealno za uporabu u poljoprivredi, šumarstvu i cvjećarstvu.

Dobrobiti humusa za kvalitetu tla

Biljke tretirane humusom imaju zdraviji i bogato razgranat korijen, veći broj zdravih listova, puniju krošnju, otpornije su na bolesti, a visina biljaka je veća za 20 - 30 %. Humus služi za oplemenjivanje i humifikaciju svih tala. Bez mirisa i bilo kakvih kemijskih sastojaka, potpuno je prirodno organsko gnojivao.

Glavne odlike humusa su:

• Smanjivanje sabijanja tla, tj. održavanje pozitivnog vodo-zračnog režima.
• Humus kalifornijskih glista sadrži visoke koncentracije korisnih bakterija i drugih mikroba koji su nusproizvod probavnog trakta glista. Probavni trakt glista razgrađuje i miješa hranjive sastojke i elemente potrebne biljkama za rast u jednostavne oblike. Te oblike biljka uzima iz tla bez velikih napora, a višak elemenata ostaje u zemlji lako dostupan biljci u razvoju.
• Humus prirodno sadrži biljne hormone rasta auksin i citokinin koji potiču brži i jači razvoj biljaka. Kako se kalifornijske gliste hrane i štetnim gljivicama i bakterijama iz dobivene hrane, one ih prerađuju, te se na taj način smanjuje mogućnost oboljenja biljaka.
• pH vrijednost humusa je neutralna, te svojim sustavom neutraliziraju kiselost tla i omogućavaju biljkama normalan rast.

Primjena humusa

1. Kod sadnje vrtova i cvjetnjaka treba staviti 1-2 dcl humusa direktno na korijen biljke, zagrnuti zemljom i obilno zaliti, dok kod prihrane treba posuti 1 dcl oko biljke, te kod sijanja najprije u jamice staviti smjesu vrtne zemlje i 20 % humusa, zaliti vodom i zagrnuti zemljom.
2. Kod sadnje voćnjaka i vinograda staviti 2-3 l humusa direktno na korijen, te kod prihrane posuti i lagano ukopati 1-2 l oko biljke.
3. Kod travnjaka posipati 2-3 dcl humusa na m² i obilno zaliti.
4. Kod sadnje lončanica, miješajte ga sa supstratom koji odgovara skupini bilja koju sadite (kaktusi, sukulenti, cvjetnice) i škaljom u omjeru 1:1:1.

Konkretnije, lumbrihumus se primjenjuje

• kao osnovno gnojivo za sve poljoprivredne kulture,
• kao sastavni dio supstrata za proizvodnju sadnica,
• za uzgoj presadnica,
• za prihranjivanje biljaka tijekom cijele godine (stavljanjem lumbri humusa direktno u tlo ili folijarno)

Ako ste više zainteresirani za proizvodnju zdrave hrane, bez dodavanja umjetnih gnojiva, treba imati na umu da je i to moguće izvesti isključivo upotrebom lumbrihumusa, s obzirom da se iz njega mogu pokriti sve potrebe. Ipak, važno je zapamtiti da su količine hranjivih tvari u lumbrihumusu ograničene i često nedostatne za biljke i brzo se iscrpljuju. Lumbrihumus je produkt prerade stajnjaka pomoću kalifornijskih glista. Najzdravija je osnova za proizvodnju potpuno zdrave, kvalitetne, bio i eko hrane o kojoj sanja današnji moderni svijet.

Foto: depositphotos.com