Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pošumljavanje
  • 20.03.2019. 16:00

U selu kod Čačka posadio šumu da proizvodi kiseonik za sadašnje i buduće generacije

Mladi Stefan Drljača kaže da je sve počelo slučajno, kada je neko u selu oglasio da prodaje livadu u nastavku njegovog porodičnog placa. Odmah je pomislio da bi bilo dobro da je kupi jer će ona sigurno za nešto valjati. U početku nije bio siguran šta s njom da čini jer živi u Beogradu i nema vremena da se ozbiljno bavi voćarstvom. Ali mu je tada na pamet pala ideja da na mestu livade posadi šumu.

Foto: Stefan Drljača
  • 1.509
  • 634
  • 0

Dok se u velikim gradovima naše zemlje poput Beograda i Novog Sada zelene površine godinama smanjuju, u selu Dučalovići, nedaleko od Čačka, jedan mladić je 2016. godine zajedno sa bratom, odlučio da posadi šumu na livadi sa koje je pre mnogo godina posečeno drveće. Kako prenosi BBC, Stefan Drljača ima misiju da podigne novu šumu. U prvi mah je posađeno 150 crvenih hrastića, a dugoročni cilj je da njegova šuma proizvodi svež vazduh i kiseonik koji je svima neophodan.

U međuvremenu je od sadnje do danas prošlo 3 godine, a na Stefanovoj livadi u podnožju planina Ovčar i Kablar, pored hrastova, rastu borovi, breze, lipe i drugo drveće i biljke. Stefan objašnjava da korist gajenja šuma nije samo stvaranje kiseonika, šume, takođe, čuvaju zemljište, smanjuju klizišta, pružaju stanište životinjama, daju im hranu i još mnogo toga.

Sadnja po kiši (Foto: privatna kolekcija Stefan Drljača)

Ideja se javila slučajno

Drljača tvrdi da je sve počelo slučajno, kada je neko u selu oglasio da prodaje livadu u nastavku njegovog porodičnog placa. Odmah je pomislio da bi bilo dobro da je kupi jer će ona sigurno za nešto valjati. Stefan dodaje da u početku nije bio siguran šta s njom da čini jer živi u Beogradu i nema vremena da se ozbiljno bavi voćarstvom. Ali mu je tada na pamet pala ideja da na mestu livade posadi šumu.

Prvih 150 hrastića stiglo je iz obližnjeg rasadnika JP "Srbijašume", koje sa resornim ministarstvom sprovodi programe pošumljavanja i brine o šumskim gazdinstvima, ali i savetuje ljude šta i kako da posade. Pošto je na internetu došao do informacije da je za šume važno da postoji biodiverzitet, odnosno da ima što više biljnih vrsta, počeo je da sadi sve biljke koje je mogao da nabavi. Kad god bi negde putovao, Stefan bi doneo kestenje, žireve ili seme neke druge vrste kako bi u svojoj šumi posadio drveće iz celog sveta.

U početku posadio 150 crvenih hrastića (Foto: privatna kolekcija  Stefan Drljača)

U planu i snimanje dokumentarnog filma

Drljača planira da ove jeseni posadi još drveća, pa da nakon toga sa drugovima napravi i mini dokumentarni film da bi motivisao ljude da i sami počnu da sade šume. Kako dodaje želja mu je da to bude međunrodna šuma sa sadnicama iz celog sveta, pa zato poziva ljude da mu pošalju seme ili male sadnice da bi ih posadio u njegovoj šumi. Stefan za sada ima sadnice iz Slovenije, iz zemalja širom Balkana i iz Norveške.  On dodaje da je imao sadnice iz Švajcarske i Rusije koje nisu uspele, ali ne odustaje i odlučan je da ih posadi ponovo čim do njih dođe.

Prema njegovim rečima, nekada je selo bilo puno, a celi teren je bio pošumljen. Međutim, ljudi su vremenom iskrčili livade za ispašu stoke. Livada koju je on kupio celom jednom stranom je počela da proklizava, ali će rast nove šume doprineti da se tlo smiri. Osim hrastova, u šumi rastu i sadnice borova koje su iz dana u dan sve veće. U šumama Srbije živi 80% našeg biodiverziteta, ali se sečom drveća on iz dana u dan uništava.

U šumama Srbije živi 80% našeg biodiverziteta (Foto: privatna kolekcija Stefan Drljača)

Nekontrolisana seča šuma uništava biodiverzitet Srbije

Drljača napominje da to što vidimo u vestima kada se ljudi pobune jer je negde posečen parkić, to je minorno u poređenju s onim što se dešava u njegovom i drugim krajevima naše zemlje. U mnogim ruralnim područjima ima puno napuštenih domaćinstava. Događa se da ljudi koji se tradicionalno bave sečom šuma od naslednika kupe celo imanje sa kućom, placem i šumom, a onda je iseku do panja, prodaju građu i odu. Neki čak u startu u računici imaju i potencijalnu novčanu kaznu, ali im se svejedno isplati da to urade.

Nikad nije loš trenutak za sadnju drveća

Njegov cilj je sada da poveća šumu, pa zato čim spoji dva-tri slobodna dana na proleće ili zimu kada je sezona, odmah odlazi u Dučaloviće, u rasadniku kupi nekoliko novih vrsta i sadi ih. Stefan naglašava da je potrebno desetak godina da sadnice u visini kolena ili one malo veće koje je kupovao dobiju oblik šume. Cilj mu je da to bude njegova zaostavština, da sutra, na primer njegovi unuci, mogu tu uživaju i kažu, tu šumu je posadio moj pradeda.

Svaki momenat je dobar za sadnju drveća (Foto: privatna kolekcija Stefan Drljača)

Drljača zaključuje da ako kineska poslovica kaže da je najbolji trenutak da se posadi drvo onaj pre 20 godina, a naredni najbolji trenutak je sada, onda je on svoju šumu posadio u najboljem mogućem trenutku.


Izvori

BBC


Tagovi

Pošumljavanje Drveće Stefan Drljača Dučalovići Čačak Hrast Bor Breza Lipa Kiseonik Šuma Ekomotivacija


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P