Trave, korovi, začini, soda i vapno mogu prihraniti voćke nakon berbe i idealna su zamjena za bakrena sredstva u zimskom prskanju.
Iako je jesen još uvijek se mogu brati listovi maslačka, gaveza, koprive, paprati, hajdučke trave i preslice. Uzmite veliku bačvu od, primjerice, 150 do 200 litara i stavite na dno 15 - 20 kilograma gore navedenih biljnih vrsta. Dolijte do vrha vodu - najbolje kišnicu i ostavite da odstoji 15 do 20 dana, uz povremeno miješanje.
U drugu stavite lukovicu od češnjaka i crvenog luka, zatim pelin, mljeveni biber i čili papriku. Dovoljne su dvije vrećice lukovice i pelina i po 250 grama bibera i čili paprike na 150 do 200 litara vode. Također, ostavite da odstoji oko tri tjedna i povremeno miješajte.
Pomiješajte po 1l tekućine, iz obje bačve, u prskalicu zapremine deset litara i tretirajte stabla dok nije opao list sa voćaka. Dodajte i malu kavenu šalicu jestivog ulja, kako bi se omogućilo bolje prianjanje na površinu lišća, grana i debla. Ako imate veću prskalicu povećajte doze proporcionalno zapremini. Potrebno je dobro procijediti tekućine iz bačvi da ne bi došlo do začepljenja dizni.
Ne morate potrošiti svu količinu pripremljene otopine u buradi koje bi trebale biti plastične ili drvene. Tijekom zime doći će do potpune razgradnje biljnog tkiva i na dnu će ostati samo mali talog. Voda će biti tamna i bogata mineralima i vitamina tako da isti postupak možete ponoviti u proljeće naredne godine, malo prije cvjetanja voća.
Korovi i trave idealni su za prihranu dok luk, pelin i začini, osim hranjivih tvari, utječu i na populaciju štetnih kukaca koji su tek položili jaja na stabla, a svojim mirisom djeluju i odbijajuće na odrasle jedinke.
Ipak, prije ove aktivnosti, uzmite sodu bikarbonu i s njom tretirajte listove i drveće. Ako imate hektar voćnjaka, dovoljna su dva kilograma sode na 1.000 litara vode. Ova mjera dobra je za dezinfekciju stabala nakon berbe. Poslije sode upotrijebite gore navedene trave, povrće i začine.
Dodavajući organski bor, možete izbjeći upotrebu bakrenih sredstava u nasadima jer bakar (Cu), iako dozvoljen u ekološkoj poljoprivredi, zagađuje zemljište i može biti štetan za ljude i životinje, ako dospije na vodene površine. Inače, dozvoljena su četiri kilograma Cu godišnje, po hektaru.
Kopriva ima dušika u sebi, maslačak bakar, gavez fosfor i kalij, preslica silicij, paprat kalij, a hajdučka trava je dobar dezinficijens. Svemu ovom možete dodati i organski bor koji ćete nabaviti u poljoprivrednim ljekarnama, a doza je 1l na 500 litara vode. Bor je ključan mikroelement u oplodnji voća.
Kada opadne list, poželjno je posipati vapno oko stabala da bi se smanjio infektivni potencijal gljivica na opalom lišću, a ukoliko su u mogućnosti, voćari mogu tretirati vapnom kompletna stabla jer je primijećeno da je u narednoj vegetaciji potreban manji broj tretmana protiv kukaca i gljivica. Vapno je i odličan dezinficijens.
On kod insekata nagriza meko tijelo, čak utječe i na odrasle jedinke koje imaju oklop, guši ih zbog čega one ugibaju. Dodajte mu i sol da bi bolje prianjao na površinu stabla. Samo pripazite da ga ne stavljate u velikim dozama, kako ne bi došlo do alkalizacije tla. Dovoljno je 150 - 200 kilograma po hektaru, ako se rasipa, a rastopljenog u vodi oko 50 kilograma na 1.000l vode, ukoliko se tretira cijelo stablo.
Tagovi
Autor