Trenutno stanje ne smije biti prepreka mladima

OPG Ljiljana Diktič u Štefanju postoji dugi niz godina, a supružnici i sin ekološkom proizvodnjom počeli su se baviti 2008. godine. Obrađuju 3,5 hektara zemlje koju su naslijedili od suprugovih roditelja. Dio te zemlje već je bio pod trajnim nasadima (kupina 750 grmova od 1989. i kruška Viljamovka 750 stabala od 1990. god).

Drugi dio zemlje ostavili su nekoliko godina da se "odmori" i nakon toga poslali zemlju na analizu i počeli s ekološkom proizvodnjom. Površinu veću od hektara zemlje zasadili su povrćem, raznim vrstama tikvi, od kojih se uz klasičnu zelenu tikvu ističu hokaido, butternut, đenta i špageti tikva, lubenice, dinje, luk, grah i ostalo povrće, a sve proizvedeno ima certifikat ekološkog proizvoda, bez upotrebe pesticida ili herbicida.

Najveći problem vremenski uvjeti

"Naše gospodarstvo sada broji 2 člana, suprug i ja, a pomažu nam sin i kćer koje smo odmalena odgajali tako da na ekološku proizvodnju gledaju s dužnim poštovanjem. Osim članova obitelji, povremeno, kod sadnje ili berbe, pomaže nam dvoje ili troje ljudi jer taj dio poslova ne bi mogli obaviti sami. Za ovu vrstu proizvodnje odlučili smo se prvenstveno zato da bismo proizvodili zdravu hranu za našu obitelj, a onda i za druge ljude koji sve više prepoznaju što je zdravo, domaće, proizvedeno bez prskanja i trovanja bilo kakvom kemijom. Osim toga, imamo u sebi usađenu ljubav prema zemlji i prirodi", kaže Ljiljana.

Prije otvaranja OPG-a imali su otvorenu obiteljsku zadrugu, koju su zbog promjene zakona s kojim se nisu mogli uskladiti, morali ugasiti.

"Tijekom ovih skoro deset godina bavljenja ekološkom poljoprivredom borili smo se najviše s vremenskim uvjetima, jer se klima evidentno mijenja. 2014. godine imali smo preko 90% štete na kompletnom urodu zbog prevelike količine padalina, nekoliko zadnjih godina 100 % štetu na kruškama od mraza. Štetnici nam ne predstavljaju neki veliki problem, jer se za njih obično pobrine priroda sama. Tako u našim nasadima možete vidjeti bubamare koje čiste uši, a djelomično im pomažemo pripravcima od koprive, gaveza i preslice", objašnjava.

Većinu proizvoda prodaju i plasiraju na sajmovima i šalju ili dostavljaju već uhodanim kupcima. Četiri godine, 2010-2014, prodavali su na Trešnjevci. Sada bi im to oduzelo previše vremena, jer oboje su zaposleni, tako da su se odlučili više prodavati preko interneta.

"Dio proizvoda, više vrsta tikava hokaido, buternutt, špageti skladištimo u priručnim skladištima do zime i do tada ih obično i plasiramo na tržište. Korisnici smo poticaja za ekološku poljoprivredu i puno nam pomognu u dijelu financiranja pogotovo sadnje. Polja obrađujemo našim traktorom i nekoliko primitivnih strojeva s kojima smo usavršili i iz vlastitih grešaka naučili kako uložiti najmanje vremena za obradu i dobiti što bolje rezultate. 2009. godine pokušali smo dobiti kredit od HBOR-a, ali nam je dokumentacija vraćena nakon sedam mjeseci i odgovoreno da se zakon promijenio, a niti jedna "hrvatska" banka nas nije htjela pratiti iako smo imali projekte jer smo svima bili "premali", pa smo se odlučili pouzdati u vlastite snage i tako nastaviti dalje", nastavlja Ljiljana.

Sadni materijl nabavljaju u Hrvatskoj i Sloveniji

Sadni materijal nabavljaju u Hrvatskoj i Sloveniji. Nažalost, kaže, Hrvatska kao zemlja nema svoju banku sjemena starih sorti, pa su prisiljeni kupovati strano sjeme, a domaće sorte nastoje sačuvati nabavljajući ga od ekoloških proizvođača na sajmovima i međusobnim razmjenama. Jedan takava sajam, 4. po redu organiziraju kao Udruga Eko Čazma 23. i 24. 09. u Čazmi na što su posebno ponosni.

"Gnojimo sa vrlo malo eko gnojiva kod sadnje lubenica, dinja i tikvi, ostalo je zelena gnojidba i kompost, zaštitna sredstva ne koristimo nikakva, osim pripravaka koje sami radimo. Navodnjavanje nemamo, ali neke kulture npr. krastavce navodnjavamo povremeno kap na kap, a lubenice i dinje zalijevamo ako nema padalina dok su male. Imamo takav način sadnje da ispod presadnice stavljamo malo bio gnojiva koje isto tako "drži" vlagu neko vrijeme", priča nam.

2014. godine prošli su kao OPG na akciji Zelena ideja. Jedna dizajnerska kuća im je napravila logo po kojem su prepoznatljivi kod kupaca, snimili su film u trajanju od 20 minuta o svom OPG-u i toj akciji. Pojavljujuju se i u novinama i rado se odazivaju svakom novinaru koji ima potrebu govoriti o njihovom gospodarstvu i proizvodnji. Sudjeluju na više sajmova u Hrvatskoj. Od ove godine imaju i svoju fb stranicu, a potencijalnim kupcima rado ih preporučuju poznanici i prijatelji koje imaju od Slavonije do Dubrovnika.

"Naše proizvode kupuju sve dobne skupine, a najviše ljudi s malom djecom ili oni koji imaju problema s zdravljem ili oni koji su dovoljno osviješteni što znači ekološki uzgoj voća i povrća. Svoje proizvode ne izvozimo, nemamo organiziranu svoju preradu, jer bi to značilo dosta dodatne papirologije i ulaganja za koja nismo spremni. Imamo svoje stalne kupce, sa nekim proizvodima opskrbljujemo voćarnice, nekima dostavljamo direktno, a nekima šaljemo. Više ne strahujemo da nećemo prodati proizvode koje proizvedemo", naglašava.

Nažalost, organiziranog otkupa za ove proizvode u Hrvatskoj nema, a ugovori koji bi obvezali malog poljoprivrednog proizvođača s bilo kime, uglavnom nisu za njega povoljni.

"Ako imate veliku količinu proizvoda otkupljivač vas ucjenjuje s cijenom, a ako imate malu količinu niste nijednom otkupljivaču interesantni jer na vama ne može puno zaraditi. Smatramo da se pri ulasku u EU kao država nismo dobro postavili i pripremili što se tiče poljoprivredne proizvodnje i malih proizvođača, poljoprivednih resursa i nezagađene prirode", smatra.

Ponekad osjećamo kao da smetamo nekim granama gospodarstva

Taj odnos, kaže, trebalo bi promijeniti, već od vrtića djeci pričati u kakvoj mi to zemlji živimo, kad je sezona kojeg voća i povrća, kakva je razlika između domaćeg, uvoznog i ekološkog itd. Nakon toga trebalo bi napraviti reda na tržištu, zabraniti uvoz svega i svačega čije porijeklo često ni ne znamo, dati šansu domaćem proizvodu i proizvođaču. Organizirati otkup proizvoda i ostaviti malom proizvođaču da se bavi proizvodnjom, a ne da mora biti proizvođač, pravnik, informatički pismen, trgovac i sve ostalo.

"Oni koji se danas žele baviti poljoprivrednom, osobito ekološkom, moraju znati da ih čeka veliki i odgovaran posao za koji treba imati puno ljubavi i koji im treba pričinjavati zadovoljstvo. Trenutno stanje ne smije biti prepreka mladom čovjeku koji ima svoj cilj. On treba pronaći način kako doći do njega. Kod nas, na žalost, nema dovoljno govora o ekološkoj poljoprivredi, čak ponekad imam osjećaj da smetamo nekim granama gospodarstva. Mi smo dokaz da nije nemoguće, ali svatko tko se na to odluči ne smije očekivati rezultate preko noći", ispričala je za Agroklub.

Foto: OPG Diktič