Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pozojov vrčak
  • 27.10.2020. 12:00
  • Međimurska, Okrugli Vrh

Regenerativna poljoprivreda obitelji Hren: Ono što drugi čupaju, mi uzgajamo

Obitelj Hren, koja ima i dugogodišnje iskustvo u turizmu, uspješno je na svom OPG-u Pozojov vrčak, objedinila proizvodnju u ekološki certificiranom povrtnjaku, voćnjaku, vinogradu i rasadniku s originalnom ponudom koja je vezana uz aktivni turizam.

Foto: Igor Čolaković
  • 1.096
  • 297
  • 2

Obitelj Hren uspješno je na svom OPG-u Pozojov vrčak objedinila proizvodnju u ekološki certificiranom povrtnjaku, voćnjaku, vinogradu i rasadniku s originalnom ponudom koja je vezana uz aktivni turizam.

"Kada smo na Okruglom Vrhu kupili staro imanje od gotovo jednog hektara sa starom kućom, željeli smo u tom divnom kutku Međimurja urediti svoj mali obiteljski raj. No, kako se supruga Mirjana niz godina bavila turizmom odlučili smo povezati ekološku poljoprivrednu proizvodnju i turističku ponudu koja bi našim gostima pružila mogućnosti za aktivni odmor, koji bi primjerice, uključio aktivni rad u našem vrtu, branje voća, cvijeća, ljekovitih biljaka, sakupljanje sjemenja", otkriva Marijan Hren, nositelj ovoga obiteljskog gospodarstva

Ono što drugi čupaju, mi uzgajamo

Zemlja koju su kupili bila je godinama netaknuta, pa time i idealna za eko proizvodnju. Na Pozojevom vrčaku, imanju koje je ime dobilo po staroj legendi (predaja kaže da se ispod Starog grada u Čakovcu nalazi zmaj Pozoj koji ne riga vatru, već je njegovo glavno oružje izazivanje potresa i oluje ili poplave, op.a.), zasadili su pedesetak biljaka, od starih sorti povrća do ljekovitog i aromatičnog bilja. No, da bi ostvarili svoj san o uzornom imanju godinama su se educirali u zemlji, ali i u inozemstvu. Tako su Marijan i Mirjana Hren stekli i formalnu naobrazbu za povrćara i vinogradara, odnosno, za voćara i prerađivača voća.

Bajkovito zdanje obitelji Hren 

"Ono što drugi ljudi čupaju, mi uzgajamo. Odlučili smo se za regenerativnu poljoprivredu. Za uzgoj hrane presudno je važno zdravo tlo, stoga sadimo biljke koje su korisne za regeneraciju tla, koje jedna drugu štite od nametnika i bolesti. Željeli smo stvoriti samoodrživo, ekološko imanje. Bio je to naš san koji se ostvario", otkrio nam je Marijan. 

Regenerativna poljoprivreda, ističu, moderan je pojam, koji podrazumijeva stare metode.

Dobre bakterije i gljivice u zdravom suživotu s biljkama i životinjama

"Samo ime govori da se nešto obnavlja, ponovo uspostavlja. Dobre bakterije i gljivice u zdravom suživotu s biljkama i životinjama pogoduju naime, vraćanju ugljika u zemlju i poboljšavaju poroznost tla. Primjenjujemo mnoge metode, od izrade komposta i kompostnih čajeva, koreanskog vrtlarenja s dobrim bakterijama, "no till, no dig“ vrtlarstvo, bez oranja i kopanja, biodinamiku, polikulturno voćarstvo koje uz voćke u voćnjacima preferira i drugo bilje, primjerice, "hvatače dušika“ – djetelinu i bagrem iz porodica lepirnjača, do metoda biomase, metoda biougljena, metoda bala slame i meni najdraže – permakulture", pojašnjavaju.

Regenerativna poljoprivreda mogla bi smanjiti nestabilnosti u prehrambenom lancu?

Iskustvo im je, napominju, pokazalo da nijedna od ovih metoda nije idealna, stoga od svake uzimaju ono što se pokazalo najboljim na imanju. Na jednoj gredici, primjerice, imaju kozmos, kadifice i češljugovinu s raštikom i vlascem, na drugoj "tri sestre" - grah, tikve i kukuruz po kojem se penje krastavac, pa mu ne treba plastična mreža. Radič, stolisnik i trputac rastu s djetelinom, koja hvata dušik iz zraka, pa je živo gnojivo, kao i gavez, bogat kalijem, koji sade uz rajčice.

Podignute gredice omeđene "hotelom za kukce“ drže zemlju i malč, stanište su dobrim insektima, bakterijama i gljivicama, što sjemenkama pomaže da steknu bolju otpornost za prezimljavanje.

Na njihovom se OPG-u sve vraća prirodi 

"Dobre insekte intenzivno će privlačiti i dragoljub. Oni plodovi koje je kao "nevaljale“ vjetar bacio na tlo pomažu u stvaranju bioenzima i "oživljavanju“ tla. Rosa canina nije samo ukusna kao pekmez i čaj, već je prirodni indikator pojave pepelnice u našem vinogradu i voćnjaku. Naše breskve tretiramo čajevima i fermentima, od koprive, gaveza, stolisnika, preslice, luka i kamilice, kako bi i nakon berbe zadržala lišće", pojasnio je Marijan Hren.

Prirodni sok i domaći pekmez 

Unaprijeđenje ponude ostvarili su, pak, prolaskom na natječaju LAG-a Međimurski doli i bregi za provedbu tipa operacije 1.1.3. - Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.

"Sve ono što proizvedemo na našem ekološkom imanju želimo podijeliti s našim gostima. No, da bi ovdje mogli praviti prirodne sokove ili domaće pekmeze bili su nam potrebni aparati za preradu voća, koje smo uspjeli kupiti zahvaljujući bespovratnim sredstvima koje smo dobili od LAG-a. Tim smo novcem kupili pasirku, pasterizator, termo uređaj za kuhanje,  opremu i radne površine od nehrđajućeg čelika, ali i rabljeni motokultivator s priključcima te drobilicu granja, koja će nam olakšati održavanje našeg imanja i stvaranje regenerativnih uvjeta", opisuje vlasnik OPG-a.

Sada im ostaje u cijelosti urediti smještaj za naše goste, kako bi spremni dočekali sljedeću turističku sezonu. "Istraživanja tržišta koje smo proveli pokazuju nam da sve više ljudi traži ovakva usamljena i mirna mjesta kakvo je Pozojev vrčak", dodaje. 

Da nije korone već bi završili projekt

Obitelj se nadala da će već ove godine u cijelosti obnoviti i u tradicionalnom, međimurskom stilu urediti staru kuću "z blata zbitu“, no pandemija koronavirusa poremetila je njihove planove. Radove na uređenju nastavit će tijekom zime kako bi sljedeće godine potpuno spremni dočekali svoje prve goste iz inozemstva, koji su već ovoga ljeta pokazali zanimanje za odmor.

EU sredstvima kupili su strojeve za preradu voća i povrća 

Nositelj ovog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva drže i kako su ovakve potpore iz Programa ruralnog razvoja izvrsna podrška upravo malim poljoprivrednim gospodarstvima jer ih stimuliraju za daljnji rad i unapređenje proizvodnje, pa tako značajno utječu i na ukupni razvoj lokalne zajednice.

"Tih 15 tisuća eura koje smo dobili od LAG-a bilo nam je od velike pomoći, jer smo u kupnju, uređenje i opremanje ovoga imanja uložili puno vlastitog novca. No, cijeli administrativni proces ipak traje predugo. Neki od uređaja koje smo naveli u projektu u međuvremenu su se čak prestali proizvoditi", upozorio je Marijan Hren. 


Fotoprilog


Tagovi

OPG Pozojov vrčak Regenativna poljoprivreda Marijan i Mirjana Hren


Autor

Igor Čolaković

Više [+]

Tijekom profesionalne karijere novinara specijalizirao se za gospodarske teme. Posljednjih nekoliko godina zaokupljaju ga i teme vezane uz ruralni razvoj, poljoprivrednu proizvodnju te očuvanje prirodne i tradicijske baštine.