Recept za uspjeh OPG-a Drempetić: Spoj jagoda i eko zimnice

Srcolike, srednje, slatke tako bi se opisale jagode koje uzgaja obitelj Drempetić na istoimenom OPG-u u Donjoj Stubici. Poljoprivredom se na tom gospodarstvu bave više od dva desetljeća i nije im, kažu teško, jer vole rad na zagorskoj zemlji. Posla je puno i zahtjevan je, ali "ljubav je to". Ovih je dana bujno u desetak postojećih im plastenika, gdje će se uskoro za tržište ubirati prve eko jagode ali i povrće od kojeg spravljaju eko zimnicu. Ima na poljima te obitelji cikle, krastavaca, rajčice, mladog luka ali i patlidžana koji im gotovo sav odlazi za preradu u ajvar kao i roge odnosno "paradajz" paprike. Uzgajaju i patišone (Cucurbita pepo) vrstu pljosnate duguljaste tikvice blago slatkastog okusa i nježnog "mesa".

Clery jagode pogodne za kontinentalni uzgoj

Potonje karakterizira i Clery jagode koje OPG ima kao ranu sortu pogodnu za kontinentalne i hladnije krajeve, dobrog su uroda, jarko crvene boje, izduženog ploda i slatkog okusa. Otporne su Clery na rukovanje kao i transport, a u njima doznajemo mogu uživati ponajprije stalni kupci OPG-a, kojima za mjericu valja izdvojiti od 8 do 10 kuna. Za razliku od prošle godine kada je mraz dosta toga uništio, ove Drempetići očekuju bolji urod jagoda nemalo traženog voća kojeg obitelj broji na 1.600 četvornih metara. Nekada su imali više vrsta ali zadržali su Clery kao jednu od najizdržljivijih. Uzgoj jagoda kaže Stjepan Drempetić (65) dobar je ali težak i osjetljiv posao, jer puno se toga radi na koljenima, ali problema s prodajom nema.

Koliko god proizvedu još im se više jagoda traži, a ako sadnica daje do kilograma – računica je solidna i “novci su odmah”. Prekupcima obitelj ne prodaje svoju robu, a za razliku od nemalo uvoznih španjolskih jagoda, njihove kažu “ne mogu stajati dva dana”. Preračunavajući cleryce radišni Zagorec ističe kako na “pet stotina kvadrata ide oko 1.500 sadnica jagoda”, od kojih oni rade i džem, u pravilu sa smeđim šećerom a staklenka od 370 grama košta im 20 kuna. Sadnice jagoda dobavljaju iz Italije, ali ima ih i u Kupinečkom Kraljevcu, a cijena im se po komadu kreće oko dvije kune.

U kako kažu, familijarnom poslu s povrćem i voćem, sudjeluju svi u obitelji pa se našem sugovorniku rame uz rame pridružila supruga Marija (60) odnosno sinovi Andrija (39) i Damir (41) a posla ima i snaha Martina. ”Sve kaj smo stvorili djelo je naših ruku, novca i rada, nemamo ni lipe kredita i ne bi ga uzimali” odrješito govori gospodin Stjepan. Dodaje da im je četiristotinjak kvadrata plastenika sa 75 posto sufinancirala Krapinsko – zagorska županija a na gospodarstvu sveukupno ih broje desetak (povrće, jagode).

Za papirologiju 36.000 kuna

Kada je o izdacima riječ obitelj Drempetić ne krije razočarenje što su kažu u mjeri za Ruralni razvoj 4.1. za ishodovanje razne papirologije utrošili preko 36.000 kuna, a nisu uspjeli dobiti "ništa od sredstava”, a riječ je bila o nešto više od milijun kuna. To više jer trebali su, kažu, zadovoljiti uvjete od toga da OPG nije stariji od dvije godine (vodi se na sinu Andriji) odnosno da je riječ o mlađem opegeovcu i dr.

"Dolazili su nam doma nekakvi stručnjaci, pregledavali zemlju i kaj sve nisu tražili, i opet ništ' od toga", govori nam stariji Drempetić. Posebice jer sin mu je Andrija u Bedekovčini svršio za ekološkog proizvođača voća i povrća u zatvorenim i otvrorenim prostorima i prošao je dosta edukacije, a nisu se mogla dobiti sredstva koja su namjeravali uložiti u daljnji razvoj plasteničke im proizvodnje. Nezahvalno je i to što je mlađem Drempetiću ove godine i zadnja prilika za prijaviti se za spomenutu mjeru jer koncem godine napunit će 40 ljeta.

"Iako sam prikupio dosta toga i ove godine moram ishoditi još neke papire", požalio nam se Andrija ipak, ne gubeći nadu da će uspjeti priskrbiti novac za ulaganje u daljnu proizvodnju. Ponajprije jer eko jagode (ras)prodaju sve, a njihove ističu nisu kao kupovne koje mogu stajati i par dana. Ove godine očekuju bolji urod jagoda jer prošle im se gotvo sve smrzlo. Više su tisuća cleryca kažu zasadili lanjskog kolovoza postavljajući ih u tzv. tunele jer tako je bolja zaštita jagoda, ponajprije od mraza ali i korova odnosno funkcionalnija je berba. Voću se na taj način zadržava potrebna toplina i vlaga, a kvalitetniji je i bolji prinos.

Eko zimnica 

Kao ponajvećeg štetnika jagoda Drempetići ističu voluharice protiv kojih su iskušali mnoga (dozvoljena) sredstva ali s njima je kažu teško. Pribjegli su i narodnim receptima poput postavljanja im pasje dlake pa čak i germe, koja se štetnicima “priprema” kao obrok i pokazala se najučinkovitijom. Početkom svibnja valja im se boriti i protiv lukove muhe koja im napada mladi luk pa ga obitelj štiti natkrivenim platnom, jer se na njega muha sunovraćuje. Luka u plastenicima uzgajaju na petstotinjak kvadrata od čega godišnje uberu 500 kg. Kako se bave i eko zimnicom gospodarstvo im je opremljeno i radionicama (prerada, skladište) gdje se po starim recepturama rade ajvar, kisela paprika odnosno ona punjena zeljem, kisele se patišoni, krastavci i dr.

Potonjeg kiselog povrća tržištu nude po 15 kuna za prvu klasu krastavaca od 720 gr. kao i ciklu za istu gramažu. Ajvar prodaju po 17 kuna za staklenku od 370. grama dok im je kilogram mladog luka 15. Traženi im koncentrat rajčice bez ikakvih konzervanasa i dodatka šećera cijene 8 kuna za dva decilitra. Eko zimnicu obitelj predstavlja i na istoimenim sajmovima, a nemalo na "100 posto Zagorsko" odnosno na zagrebačkom Sajmu zimnice za čiji su dekorativni izgled ali i dobar okus dobivali i priznanja. Ne čudi, jer gospodin Stjepan nekadašnji je djelatnik firme koja se bavila proizvodnjom zimnice i sličnih proizvoda pa je znanja kroz dugogodišnji rad stekao. Prenio ga je na sinove koji će nastaviti rad na gospodarstvu jer kaže imaju "pravu robu, čisti zrak i zemlju, a ni od Zagreba nisu daleko”.