Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Razmnožavanje biljaka
  • 14.05.2017. 09:00

Razmnožavanje biljaka iz zaperaka

Mnoge biljne vrste formiraju zaperke koje uklanjamo, ali se oni mogu iskoristiti za razmnožavanje biljaka.

Foto: Pixabay/thephilippena
  • 10.729
  • 492
  • 0

Postoje mnogobrojni načini vegetativnog razmnožavanja biljaka, a jedna od tehnika je razmnožavanje zapercima. Zaperci se stvaraju iz pazušca svakog lista koji se formiraju na glavnoj stabljici ili na bočnim granama. Formiranje zaperaka je karakteristično za brojne biljne vrste i njihovo uklanjanje se ubraja u redovnu njegu tijekom uzgoja.

Najčešće biljne vrste kod kojih se zaperci mogu iskoristiti za formiranje novih biljaka su rajčica, bosiljak, peršin, korijander, menta, majčina dušica, timijan, kopar. Možete kupiti ove biljke i od njihovih zaperaka dobiti nove biljke koje možete posaditi u saksije ili na otvorenom.

Zaperke uklanjajte dok su mali

Uzgoj rajčice bez uklanjanja zaperaka dovelo bi do razvoja brojnih zaperaka, biljka bi stvorila veliku vegetativnu masu sa malim, sitnim plodovima. Zbog velike mase provjetravanje biljke bi bilo slabo i stvorili bi se uvjeti za pojavu brojnih bolesti, prvenstveno plamenjače, i naseljavanje štetnika

Kod razmnožavanja na ovaj način nemate troškove sjetve, kupovine supstrata, stalne brige o razvoju i smanjena je opasnost od rizika rasadničarske proizvodnje tijekom hladnog proljeća.

Zaperke je najbolje uklanjati dok su mali, jer što su veći njihovo uklanjanje ostavlja ranu na stabljici koja predstavlja ulazna vrata za uzročnike bolesti. Sakupljeni zaperci se mogu odmah iskoristiti za pripremanje pripravka koji se koristi u zaštiti bilja, a mogu se osušiti i koristiti prema potrebi.

Razmnožavanje zapercima se koristi kada imamo malo biljaka određene sorte ili hibrida. Najčešće ovaj vid razmnožavanja koriste proizvođači koji kupuju skupa hibridna sjemena i proizvođači starih sorti. Rajčica iz zaperka nema centralni korijen i zahtijeva redovno zalijevanje.

Kod razmnožavanja na ovaj način nemate troškove sjetve, kupovine supstrata, stalne brige o razvoju i smanjena je opasnost od rizika rasadničarske proizvodnje tijekom hladnog proljeća. Zaperci se uzimaju sa već razvijenih biljaka koje su na početku cvjetanja. Zaperci koji se uzimaju trebaju poticati sa dobro razvijenih matičnih biljaka karakterističnim za sortu, na kojima nema simptoma bolesti ili oštećenja od štetnika.

Smanjenje troškova

Dužina zaperka koji se uzima za ukorjenjavanje treba biti 8 do 10cm. Sa donjeg dijela zaperka lagano se uklone listovi i ostave samo mladi listovi pri vrhu. Iz donjeg dijela će se razviti novi korijenov sistem, a skidanje listova će smanjiti isparavanje i osigurati bolje ukorjenjavanje. Zaperak se zbog boljeg ožiljavanja može umočiti u neko od biostimulatora ili hormona rasta.

Nakon toga se zaperak posadi u pripremljenu saksiju sa navlaženim supstratom. Saksiju sa posađenim zaperkom držati na toplom mjestu i redovno zalijevati. Nakon dvije sedmice zaperak će se ukorijeniti. Ove biljke će ranije stupiti u rod, odnosno za kraći vremenski period nego što je potrebno da biljke proizvedene iz sjemena stupe u rod.

Zaperak se radi boljeg ožiljavanja može umočiti u neko od biostimulatora ili hormona rasta.

Ovaj način razmnožavanja proizvođači koriste i kada je na polju prorijeđen nasad rajčice. Tada se jednostavno zaperak posadi na prazno mjesto, dobro zalije i prekrije prevrnutom saksijom sa rupama kroz koje cirkulira zrak.

Dobrim se pokazalo i da se se zaperci nekoliko sati prije sadnje drže u čaši sa vodom, jer to pospješuje ukorjenjavanje. Nakon ukorjenjavanja daljnja briga oko biljaka rajčice dobivenih iz zaperaka je ista kao i za biljke iz sjemena.

Foto: Pixabay/thephilippena


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.