Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sirana Tara
  • 07.06.2019. 09:00
  • Karlovačka, Prkos Lasinjski

Od jedne koze do zavidnog OPG-a, Danica Mičić daleko od gradske vreve stvorila raj na zemlji

Odlučila sam se na život u prirodi i bila bih najsretnija kada bismo potpuno mogli funkcionirati na temelju robne razmjene jer nisam ljubiteljica novca kao sredstva plaćanja. Sretna sam kada dođem na neki sajam pa mijenjam robu za robu, kaže Danica Mičić koja je pronašla svoj raj na zemlji.

Foto: arhiva Danice Mičić
  • 3.300
  • 437
  • 0

Daleko od gradske gužve, zaštićeno od buke, asfalta i galame, seosko je gospodarstvo Danice Mičić. Nije čak ni uz lokalnu cestu, nego u ekološki potpuno čistoj regiji, izdvojeno od doticaja s agresijom modernog doba. Put prema gospodarstvu pokazuje samo smeđa tabla na cesti, putokaz za Siranu "Tara". U tom smjeru vozi se još dobra tri kilometra makadamskom cestom, s obje strane zaštićenom gustom šumom. I baš kada čovjek može posumnjati da je promašio put, stiže se na prag velikog imanja.

Tamo žive Danica i Goran. Nisu sami, s njima je i pedesetak koza sanske i alpina pasmine, tri svinje, šest krava, dva telića, dva konja, dvadeset kokoši, pilići, guske, patke, purani, psi i mačke. Imaju i službeni certifikat ekološke proizvodnje. Proizvode svježi kozji sir, dimnjeni sir, feta sir, škripavac, skutu, tvrdi i polutvrdi sir, sviježe mlijeko, kefir i sirutku. Imanje se proteže na 10 ha gdje životinje imaju veliki komad otvorenog prostora za pašu.

"Sve je počelo slučajno, nismo se nadali da će trenutak kada smo kupili prvu kozu prerasti u težnju da potpuno promijenimo dotadašnji način života i posvetimo se proizvodnji sireva te uzgoju koza i drugih domaćih životinja“, započinje Danica Mičić, nositeljica istoimenog OPG-a.

Danica Mičić pronašla je svoj raj na zemlji

Kao inženjerka elektrotehnike godinama je bila zaposlena u Elektri Karlovac kao projektant i nadzorni inženjer te nekoliko godina radila kod privatnika na mjestu rukovoditelja gradilišta. U određenom trenutku životne okolnosti su je navele da odseli iz Karlovca u vikendicu u Prkosu izgrađenoj na djedovini. "Četiri godine radila sam u Općini Lasinja kao zamjenica načelnika gdje sam upoznala Gorana, diplomiranog veterinara zaposlenog u Veterinarskoj stanici u Lasinji. Počeli smo se sve intenzivnije družiti, uživali u zajedničkim šetnjama, a interesi koji su nas povezivali bili su brojni. Oboje obožavamo prirodu, životinje, gljivarenje“, opisuje Danica.

Krenuli s jednom kozom za vlastite potrebe

Za vrijeme zajedničkog života u kućici u Prkosu, došli su na ideju kupiti jednu kozu kako bi imali malo mlijeka za vlastite potrebe. Uskoro su nabavili i dva jarića. "Od te koze nas dvoje nikada nismo dobili niti kap mlijeka, ali nam je zato othranila jariće. U drugoj smo turi kupili 14 koza, a kako je u vikendici u kojoj smo tada živjeli bilo malo prostora i relativno malo okućnice na kojoj bi koze brstile, postalo nam pretijesno te je pala odluka za kupnju napuštenog imanja u susjednom selu. Bilo je to u svibnju 2007. godine“, dodaje.

Kuća je bila već dugo napuštena i oronula, ali Danica je osjećala da bi tu bio pravi raj za život. Nigdje nije vidjela tako velike i sočne trešnje kao tamo. Bilo je još i malina, kupina, gljiva, kestenja. Sve je bilo potpuno zaraslo, obraslo u gustu šikaru, a kuću je trebalo u potpunosti renovirati. Nije bilo doslovno ničega, mogla se koristiti samo jedna prostorija.

"Na mjestu gdje je sada kušaonica skučili smo se nas dvoje - tu nam je bila kuhinja, spavaća soba, kupaona i toalet. Živjeli smo praktički u jednoj sobi i već dvadeset godina radimo na tome da prostor dovedemo u red. Za ovo što imamo danas trebalo je mnogo rada i truda“, kaže, i dodaje da su se javili na natječaj Ministarstva poljoprivrede za izgradnju malih sirana te dobili nepovratna sredstva što im je bilo od velike pomoći. "150.000 kn od Ministarstva poljoprivrede dobivenih 2008. godine za kupnju opreme za siranu bila je odskočna daska za našu buduću proizvodnju. Od Ministarstva turizma dobili smo 50.000 kn za izgradnju kušaonice sira te smo uz još malu pomoć Karlovačke županije i Općine Lasinja uspjeli i u toj investiciji. Za svaki taj dio trebalo je napraviti projekte, poslovne planove i imati svojih 50% sredstava“, navodi.

Uz kozji, doregistrirali su siranu i za proizvodnju kravljeg sira 

"Do sada smo, uglavnom sve što smo zaradili, vraćali natrag u OPG, nismo u kreditima, ali imamo dva stara traktora i uglavnom mehanizaciju kupujemo polovnu. Za siranu kupujemo sve novo. Prošle godine doregistrirali smo proizvodnju kravljih sireva i tada smo morali kupiti još jedan laktofriz od 200 litara. Poticaji nam jako dobro dođu jer imamo 12 ha zemlje, od toga imamo 1 ha voćnjaka, mladih, novozasađenih“, navodi te ističe da čuva sve stare sorte jabuke, trešnje, šljive i kruške, čak ide po drugim domaćinstvima cijepiti divlje voćke.

Dobar glas daleko se čuje

Registrirali su siranu "Tara“ i krenuli u proizvodnju. Sirana je pod strogim veterinarskim nadzorom i sa svim strogo kontroliranim higijenskim i sanitarnim standardima. S obzirom na  ekološku proizvodnju kojoj su se posvetili, veliki su protivnici bilo kakvih otrova: "Čak nemam položen ni ispit za kupnju otrova, ni onih koji su dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji jer im ne vjerujem, a postoji dobar razlog“, navodi Danica Mičić i dodaje: "Kako su oko nas napuštene kuće, moje životinje pasu i po njihovim njivama. Jedan dan su došle krave kući i jednoj nije bilo dobro. Na kraju je uginula jer se otrovala prašinom protiv zlatica na krumpiru starom 20 godina - koja je to karenca?!“

Sireve prodaju na sajmovima, ali najviše po preporuci jer, općepoznato je, dobar glas daleko se čuje. Mlijeko i kozju sirutku ljudi najčešće uzimaju kao lijek za alergije, bronhitis, astmu, plućne bolesti, bolesnu jetru, za pomoć kod zračenja i kemoterapija.

U našem malom raju vladaju potpuna tišina i mir

"Danas nema kontrole kod neregistriranih proizvođaca tako da su oni jeftiniji, ali njihov proizvod nije pod nadzorom inspekcija i instituta za pregled koje mi registrirani moramo imati. Na žalost, zbog kupovne moći domaćeg stanovništva, razumijem da ljudi često prvenstveno gledaju cijenu proizvoda. No, sve je veći broj osvještenih kupaca koji traže ekološki proizvod i kojima je važno da su životinje vani na ispaši te gdje je konkretno gospodarstvo smješteno. Naše je okruženo šumom u radijusu od 4 km gdje prođe jedan auto dnevno, udaljeno od Zagreba i Karlovca oko 40 km. Iako danas nema 100% čistog područja, mislim da smo mi u raju gdje vlada potpuna tišina i mir. Živimo u prostoru gdje nema niti svjetlosnog zagađenja jer nemamo javnu rasvjetu“, ističe Danica te s dozom šale konstatira da su oni jedini zagađivači jer svijetle do kasno u noć dok sve životinje podoje i nahrane.

A ako joj dozvole male napasnice od mušica, onda uspije i usiriti. U suprotnom joj ne gine ustajanje ranom zorom radi sirenja nakon čega slijedi rad u vrtu, zatim ručno dojenje koza te krava uz pomoć muzilice.

 Princip samoodrživosti kao nit vodilja

"Odlučila sam se na život u prirodi i bila bih najsretnija kad bih mogla potpuno funkcionirati na principu samoodrživosti i robne razmjene. Sretna sam kada dođem na neki sajam pa mijenjam robu za robu. Nedavno sam svoj kozji sir mijenjala za sok od goji bobica i aronije. Ne gleda se tu u kunu što više košta i je li njegova aronija skuplja ili jeftinija od mog kozjeg sira. Oboje u trampi izuzetno cijenimo ono što nudimo i primamo. Jedino za što mi treba novac su kava, šećer i cigarete“, nevoljko priznaje Danica te dodaje da kupuju još i alkoholni ocat za sirenje određenih vrsta sireva, dok ocat za salatu rade sami. Spravljaju i sokove od bazge, trešnje, višnje, šipka, suše biljke za domaće čajeve, nađe se tu i poneko alkoholno piće poput vilijamovke, orahovce, višnjevca i likera od 30 vrsta ljekovitih biljki ubranih od proljeća do jeseni na gospodarstvu.

Jedne godine je stisla jaka zima i palo je puno snijega. Zadnji puta su te godine u Karlovcu bili 18. prosinca radi prodaje sira, a kad su se vratili kući, toliko je napadalo snijega da je sve bilo zakrčeno. Do 30. siječnja nisu izašli s imanja. Ali dobro su se pripremili za takve uvjete i imali su sve potrebno pa i više od toga. Liječnike ni inače ne posjećuju tako da niti oko tog pitanja nije bilo problema.

Jarići na imanju Danice i Gorana 

"Želim spomenuti da neki ljudi od nas uzimaju sirutku za prskanje vinograda, a zauzvrat nam daju ekološko brašno od raži, pira i ječma. Tako smo i te zime imali zaista sve što nam je bilo potrebno. Bila bih najsretnija kada bismo potpuno mogli funkcionirati na temelju robne razmjene jer nisam ljubiteljica novca kao sredstva plaćanja. Često šaljem poklone uz svoje proizvode ili dajem u humanitarne svrhe, a volim slati i stare sorte sjemena jer mi nemamo svoju sjemenaru, a tko nema svoje sjeme neće imati što ni posijati“, kaže i spominje da je također dogovorila gliste za humus, a zauzvrat je dala sir i druge vlastite proizvode.

Želja joj je kreirati mali ribnjak i pokrenuti seoski turizam

"Voljela bih pokrenuti seoski turizam i kreirati jedan mali ribnjak. Imam svoje izvore pitke vode koji se slijevaju u potok na mojoj zemlji. Nema dalekosežnih planova jer nema ni puno godina ispred nas, mada bi moj Goran rekao neka ne ograničavam majčicu prirodu“, s osmjehom kaže Danica te se nada da će ju naslijediti jedno od četvoro unučadi koji puni dobre volje dolaze preko ljeta i naveliko im pomažu u poslovima.

Danica i Goran za sada istinski uživaju u svojoj životnoj filozofiji daleko od principa konzumerizma, jer sve što im je potrebno za život i sreću imaju u prirodi koja ih okružuje. A za kraj poručuje: čuvajmo prirodu - zemlju, vode, zrak, ljude i životinje, uz poseban naglasak na sjeme i očuvanje okoliša.


Fotoprilog


Tagovi

Danica Mičić OPG Danica Mičić Sirana Tara Kozje mlijeko Sir Satre sorte Eko proizvodnja


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]