Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Eko Breg
  • 31.05.2019. 07:30
  • Varaždinska, Osečka

Od heljde i pira OPG Eko Breg proizvodi brašno, posije i mlince, a ljuskicama pune i jastuke

Obitelj Bakal iz Zagorja bavi se uzgojem pira i heljde od kojih proizvode brašno, posije i mlince. Biljke iskorištavaju u potpunosti jer od njihovih ljuskica rade jastuke. Gospodarstvo u budućnosti namjeravaju otvoriti turistima i učiniti ga održivim.

Foto: arhiva OPG-a Eko Breg
  • 2.686
  • 263
  • 0

Pir, heljda, proso, ovce, svinje mangulice, tristotinjak kokoši samo su dio blaga kojeg na svojem imanju OPG Eko Breg imaju supružnici Roland i Renata Bakal. Bilježe oni već desetak godina postojanja u mjestu Osečka na potezu od Varaždina do Ivaneca. Zaljubljenici u prirodu željeli su, kažu, svojim radom bar malo "poboljšati” svijet, pa su se krenuli baviti eko proizvodnjom.

Heljda tradicionalna zeljarica Zagorja, Međimurja i Prekmurja

Odlučili su se ponajprije za uzgoj heljde, stare kulture i tradicijske zeljarice Zagorja, Međimurja i Prekmurja. Razlog je bio i to što je heljda u Hrvatskoj slabije zastupljena kultura, dok ju je prije dvadesetak godina uzgajalo gotovo svako gospodarstvo u zagorskom kraju.

"Uzgajala se heljda onako po starinski,na malim parcelama koje u nemalo slučajeva ni danas u potpunosti nisu združene", kaže Roland Bakal. Dodaje kako je razlog tome možda i to što je heljda prilično komplicirana uzgojna biljka, koja je u toj kategoriji i zbog složenog joj odljušćivanja, hladnog i toplog. Hladnim se ljuštenjem heljde dobiva tzv. bijela hajdina kaša koja se najčešće upotrebljava u klijalištu, dok se toplo ljuštena dobiva prethodnim parenjem. Baš je takva parena hajdina kaša i najzastupljenija na jelovnicima, a konzumira se u krepkim juhama, dobro se slaže s vrganjima, špekom, zamjenjuje i rižu u većini jela (punjena paprika, sarma, čušpajz). Hajdino brašno pak, koristi se za žgance, kruh, pogače, gibanice. Kako ne sadrži gluten poput drugih žitarica, heljdu mogu konzumirati i oboljeli od celijakije.

Obitelj Bakal odlučila se za eko prozvodnju pira i heljde

Uzgoju arhaičnog pira (poznat i kao Isusova pšenica) pribjegli su Bakali zato što im je korisna i kao plodoredna biljka od koje proizvode brašno, a godišnje ga proizvedu nekoliko tona kao i heljde.

"Pir je pogodan za ekološki uzgoj i zbog svoje vanjske ovojnice (pljevice) pa ne zahtijeva baš upotrebu umjetnog gnojiva niti insekticide”, kaže R. Bakal. Ističe kako su, da bi mogli ljuštiti heljdu i pir, izradili svoj stroj za ljuštenje, jer u Hrvatskoj takav nisu mogli pronaći. Uz združenu pomoć majstora, elektrotehničar po struci Roland Bakal sam je po uzoru na austrijski konstruirao ljuštilicu za pir, čija se cijena u prosjeku kreće oko 15.000 eura. Obavljaju stoga i usluge mljevenja i ljuštenja pira po cijeni od 1,5 kn po kilogramu. Iako se njihov stroj ne može mjeriti s onim industrijskim koji obrađuju pira na tone, Bakalov u potpunosti, kažu, zadovoljava njihove potrebe, ali i onih koji ga trebaju za proizvodnju brašna. Heljdu, doznajemo, na ljuštenje odvoze u Sloveniju jer je odljušćivanje te biljke itekako zahtjevno.

Pir koristan kao plodoredna biljka

Specifičnost je njihove proizvodnje i upotreba ljuskica od heljde kojima pune jastuke. Imaju ih u ponudi svojeg gospodarstva, a ponosni su, kažu, na njihovu zdravstvenu korist, jer ublažavaju glavobolju i poboljšavaju stanje vratne kralježnice. Naime, ljuskice se pri spavanju pomiču u skladu s pokretima glave masirajući tako vrat i mišiće ramenog pojasa. Namjeravaju supružnici raditi i antidekubitusne jastuke, kao i štep deke za obične i dječje krevetiće.

"Prije izrade jastuka, ljuskice ponajprije treba obraditi, pa smo u tu svrhu nabavili šestolitarski autoklav za sterilizaciju, u kojem pod pritiskom od 2,5 bara i temperaturi od 130 stupnjeva ostavljamo ljuskice otprilike pola sata. Tako se uništavaju bakterije, ličinke i drugi mikroorganizmi”, objašnjava postupak naš sugovornik. Imaju Bakali i eko certifikat za uslužnu eko preradu, a ponosni su što brašno melju u kamenom mlinu na djedovini supruge našeg sugovornika u Novom Marofu. Kamen je, kažu, stari vulkanski iz Dolomita, a mlin je tradicionalni, salzburški nabavljen iz Austrije od tvrtke koja se bavi takvom proizvodnjom. U svojem mlinu melju heljdu i ostale žitarice ali one koje su čiste i nemaju u sebi korova, lišća, prašine, ostataka zemlje, sjemenki i dr.

"Mlin je kapaciteta do osamdeset kilograma na sat, a samljeveno je brašno pravo, osjeti mu se težina i specifičnog je posebnog mirisa, na domaće. Dok se melje, po ruci se već zna u kojoj je fazi”, opisuje nam rad njihovog kamenog blaga. Ističe kako je osnova dobrog brašna kvalitetna sirovina, dobar kamen za mljevenje, ali i sita. Oni brašno od pira po kilogramu prodaju za 15 kn, isto kao i griz od te biljke odnosno kilogram posija od pira stoji im 10 kuna. Heljdino brašno košta im 20 kuna isto kao i hajdina kaša. Spravljaju radišni supružnici i mlince jer imaju svoju krušnu peć pa se slijedom toga iznjedrila i prerada kao i proizvodnja tjestenine, mlinaca i kruha. Proizvode im uvelike kupuju stare mušterije, ima kažu i novopridošlih kao i onih koji žele živjeti i hraniti se zdravo, po domaće. Sve je više ljudi koji žele život ”naših starih”, to više jer traže im jastuke od heljde ali i pira. Nerijetko kupci navode da ih osjećaj šuškanja kod takvih jastuka podsjeća na prirodu, zvuk vode, vjetra...

Grinje ne vole jastuke od heljde

"Kod heljdinih jastuka nema zagrijavanja kao u slučaju poliesterskih, jer su oni prozračni, što ne vole grinje, čest alergen u takvoj vrsti posteljine. Ljuskice su čvrste i krute pa im nisu poželjna hrana", objašnjava blagodati heljde naš sugovornik. Dodaje da su najzahvalnije dimenzije jastuka za spavati 60 x 40 cm, a cijena im je 229 kuna. Puno planova ima taj OPG koji obrađuje oko devet hektara nekoć zapuštene zemlje, ali i one koje su kupovali kako bi združili parcele.

Jastuk od ljuskica heljde ili pira

"Prije nekoliko godina počeli smo otkupljivati zapušteno zemljište u Radovanu, u Varaždinskoj županiji na obroncima Ivanščice. Malo pomalo, naše su parcele rasle i danas imamo pet hektara zemljišta pod heljdom, pirom, lavandom ali i starim sortama jabuka i krušaka. Dva i pol hektara su pod ekološkim nadzorom”, nabraja što su sve radili unazad nekoliko godina. U budućnosti namjeravaju turistički zaokružiti ponudu imanja i učiniti održivo im gospodarstvo, koje će gostima ponuditi kvalitetu, ali do toga im valja još raditi i investirati. Treba im kažu svašta, ali ići će korak po korak. Imaju imanje, ali i zasad stare zgrade, no ne nedostaje im ideja.

Još bi bolje bilo, kažu, da uspiju ishodovati potrebne im građevinske dozvole kako bi mogli aplicirati za europske fondove i tip operacije 6.4.1 Programa ruralnog razvoja od 50.000 eura odnosno tip operacije 6.2.1 od 200.000 eura. Tada bi njihova eko priča išla dalje oplemenjena idiličnim šumovitim krajem sjeverozapadne Hrvatske s pogledom na Ivanščicu u dolini rijeke Bednje. Kako imaju dvoje djece Eko Breg, kažu, ima perspektivu za budućnost.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Eko Breg Roland Bakal Renata Bakal Uzgoj heljde Uzgoj pira Eko certifikat


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]