Obrada tla - orati ili malčirati?

Tradicionalno bavljenje poljoprivredom podrazumijeva oranje i kopanje, ali je danas sve više onih koji svoje površine ne oru i ne kopaju. U prirodi nema prevrtanja zemlje već se slojevi biljnog materijala slažu jedan na drugi poput lišća u šumi.

Na ovaj način zemljište je prekriveno biljnim prekrivačem i organskom tvari koja se raspada i zaštićeno je od degradacije.

Prilikom oranja dolazi do stvaranja nepropusnog plužnog sloja. Stalnim oranjem na istoj dubini od 25 do 30cm stvara se nepropusni sloj. Ovaj sloj sprečava odvođenje viška vlage u dublje slojeve i prodiranje korijena biljaka u potrazi za vlagom tijekom sušnog perioda. Vrlo često se dešava da biljke razvijaju korijen samo u plitkom oraničnom sloju.

Stalnim prevrtanjem aktiviramo sjeme korova

U prvom periodu nakon oranja činit će nam se da je tlo rahlije i da je akumuliralo vlagu, ali kako vrijeme prolazi, tlo postaje zbijenije, narušene strukture, slabije upija vlagu, javljaju se pokorica i pukotine, smanjuje se sadržaj humusa. Dobar pokazatelj zbijenosti zemljišta je biljka slak Convolvulus arvensis koji naseljava zbijena zemljišta i redovno je prisutan na parcelama koje se oru dugi niz godina.

Stalnim prevrtanjem zemljišta aktiviramo sjeme korova i usitnjavamo njihove podzemne organe (rizome) i na taj način sami pridonosimo stalnoj borbi sa korovom. Na golom zemljištu vrlo brzo će se pojaviti korovi, jer priroda teži prekriti tlo biljnim pokrivačem i organskom tvari.

Malčiranjem stvaramo hranu za mikroorganizme

Zemljište je prepuno mikroorganizama i drugih organizama koji razlažu organske tvari i osiguravaju hranjive tvari za ishranu biljaka. Uloga poljoprivrednika je da prekrivaju zemljište, malčiraju, i na taj način prehranjuju mikroorganizme iz zemljišta. U ovakvom načinu vrtlarstva i poljoprivrede fokus je na stvaranju zdravog i kvalitetnog zemljišta, jer samo takvo zemljište daje i zdrave biljke.

Kvalitetno zemljište treba imati dobar vodno-zračni režim, sadržavati dovoljno hranjivih tvari, osigurati dobro ukorjenjivanje biljaka, sadržavati dovoljno humusa, živi dio zemljišta.

Malčirano zemljište dobro zadržava vlagu i istovremeno oslobađa od viška vlage. Malč se stavlja na površinu zemljišta, gredica i ne unosi se u zemljište. Stalnim dodavanjem sloja malča i njegovim razlaganjem formira se sloj rahlog zemljišta dobrih karakteristika i bogatog hranjivim tvarima. Korištenjem malča izbjegavaju se sve negativne karakteristike golog zemljišta. Golo, nepokriveno zemljište izloženo je negativnom djelovanju oranja, kiše, sunca, vjetra.

Malčiranje zadržava vlagu

Izoranim brazdama na površinu se izbacuju korisni organizmi koji u izmijenjenim uvjetima propadaju. Pri svakoj kiši dolazi do sabijanja zemljišta i narušavanja njegove strukture. Sunce dovodi do isušivanja, stvrdnjavanja zemljišta i pojave pukotina. Vjetar dodatno pojačava degradaciju. Tijekom godina dolazi do narušavanja vodno-zračnog režima i smanjenja plodnosti.

Sloj malča će pomoći zemljištu da dugo zadrži vlagu, čak i u periodu suše, a da ne dođe do negavnih efekata. Malčirano zemljište postaje plantaža za uzgoj mnogih zemljišnih organizama koji će nas nagraditi rahlim, mekanim slojem zemljišta. Kao malč može poslužiti slama, sijeno, kukuruzovina, biljni ostaci nakon berbe povrća, kompost, životinjsko gnojivo, listinac i mnoge druge prirodne tvari. Stanje u kojem se malč nalazi ima veliki utjecaj na zemljište. Ukoliko kao malč koristimo zelenu masu trebamo znati da ovakav malč privlači puževe i može biti dom mnogim drugim životinjama, povećava vlažnost, može biti prenositelj uzročnika bolesti.

Izbjegavati zeleni malč

Izbjegavati zeleni malč gdje su puževi problem. Zeleni biljni ostaci mogu se koristiti kao malč kada se biljni ostaci ostavljaju na gredicama tijekom jeseni i zime kako bi se razložili do sljedeće vegetacije i radova. Zeleni biljni malč ima osobinu da za svoje raspadanje traži dovoljno vlage i tijekom ljeta ovakav malč može oduzimati vodu posađenim biljkama. Najbolje je odabrati polurazložen malč i tijekom jeseni sa njim prekriti gredice. Sloj malča treba biti debeo 10 do 15cm kako bi ostvario željeni efekt.

Kompost se može koristiti kao malč. Prednost komposta kao malča je što nakon malčiranja kompostom imamo gredice spremne za sjetvu i sadnju sa dovoljno hranjivih tvari. Sloj komposta treba biti najmanje 5cm. Kompost će spriječiti ostvarivanje mnogih biljnih infekcija. Kod nekih biljnih oboljenja spore koje izazivaju infekcije na biljkama se nalaze na površini tla i prilikom padanja kiše spore sa kišnim kapima koje se odbijaju od tla dospijevaju na prizemno lišće. Postavljanjem sloja komposta sprečava se širenje spora sa površine tla.

Pravila za očuvanje zemljišta

Kako bi sačuvali zemljište koje ne oremo i ne kopamo potrebno se pridržavati pravila:

• formirajte gredice i nikada ih ne gazite, hodajte stazicama između gredica,
• zemljište prilikom pripreme za sjetvu i sadnju ne kopati dublje od 5cm,
• korove uklanjati čupanjem,
• redovno, svake godine, dodavati sloj malča debljine od 5cm i više,
• prilikom jesenskog malčiranja može se dodati kompost, glistenjak ili stajnjak kako bi gredice obogatili hranjivim tvarima,
• zemljište treba uvijek biti prekriveno, osim kada se u rano proljeće razgrne sloj malča da bi se tlo brže ugrijalo i prilikom sjetve i sadnje,
• sadite biljke za zeleno gnojivo.

Foto: Pixabay