Novinarka Martina Uzelac otprije tri godine živi u mjestu Križ gdje je na pola hektara OPG-a, ustrojila svoj organski vrt iz kojeg sezonske plodove u tjednim košaricama, nudi svojim kupcima. Ostavila je stalan posao u Zagrebu i kaže nije požalila, jer vratila se prirodi i svojoj obitelji.
Na samo sat vremena vožnje od Zagreba u mjestu Križ, svoju oazu mira i suživota s prirodom, od prije tri godine pronašla je Martina Uzelac, njezin partner Igor Popović i njihovo dvoje djece. Nekadašnja novinarka i urednica iz žrvnja profesije koja "melje" otišla je i kako kaže nije požalila.
Svakodnevni presing, stres, vrijeme bez radnog vremena, robovanje svemu i svačemu uključujući i kredite, neviđanje obitelji, neizvjesnost bez obzira što je imala stalni posao, nagnali su je da svemu kaže - zbogom! Kuća koju su nekada (iz)gradili njezini roditelji danas je Martinin dom oplemenjen i organskim vrtom kojeg ima na oko pola hektara. Suživot s biljkama nije joj teško pao kao ni posao oko sadnje, malčiranja, okopavanja, čupkanja korova, zalijevanja i svega što njezin biljni raj traži.
Radu oko vrta ponajprije na način permakulture kako kaže ona i Igor učili su se sami odnosno usvajala je znanje od svoje majke koja se oduvijek bavila vrtom. Danas joj majčino iskustvo dobro dođe a i Martinine su bake doznajemo bile osvjedočene vrtlarice, pa se pokazalo da "jabuka ne pada daleko od stabla".
O životu u Križu kaže živi se skromnije ali kvalitetnije. To više jer sama odabire svoje radno vrijeme, sa obitelji objeduje "sve obroke" što u Zagrebu nije bio slučaj. Nije željela da joj se u konačnici život pretvori i "slije u tastaturu". Vratila se zato na svoju (bakinu) zemlju, u svoj vrt sa gotovo 300 različitih biljnih vrsta počevši od rajčice, paprike, graška, krastavaca, zelenog lisnatog i korjenastog povrća, grahorica, ljekovitih i začinskih trava, bundeva....
Ona kaže nema megalomansku proizvodnju, ne konkurira drugim OPG-ima, nema grijane plastenike, posebno navodnjavanje jer radi za sebe. Uz malčiranje i sa kantom poljevušom, slikovito opisuje, i bez mehanizacije, gaji novinarka svoj vrt. Uvijek u njemu ima raznolike ponude ponajprije sezonske i svega kako kaže pomalo.
Okosnica vrta su joj biljke trajnice oko kojih "plete" svoju biljnu priču a u njezinom voćnjaku broje se šljive, jabuke, trešnje, marelice, kruške ali i ribizle i maline. Posadila je i oskoruše, mušmule pa čak i par kestena i dva duda.
Organska hrana koju zagovara prvotno je namijenjena njezinoj obitelji i kvalitetnom im jelovniku bez ikakve kemije. Kako viška plodova uvijek ima, Martina ih nudi i svojim mušterijama i to svaki tjedan u ponudi bude košarica sezonskog povrća i voća.
"Ne dam da od plodova išta propadne", ističe pa tako ako ima viška jabuka, suši ih ili od njih radi mješane marmelade ovisno kojeg drugog voća bude koji kilogram "preko".
Kiseli i papriku, radi rajčicu, ciklu s hrenom, a postala je majstorica i za ajvar. Od svakog se voća tvrdi mogu napraviti delicije svake vrste, samo si treba dati truda i poučiti se pravim receptima. Tako ona kandira višnje, a i dunje joj budu u ponudi no sve je "u malim serijama".
Ponuda Martinine košarice za besplatnu dostavu (četvrtak), u konačnici treba biti150 kuna a zainteresirani košaricu uvijek mogu pogledati na Organski vrt.com. Imaju bivši Zagrepčani i svoju web stranicu koju su sami oformili pa se i tu uštedjelo. Nekadašnja je urednica zadovoljna životom u Moslavini, gdje ima svakojakog obilja plodova uključujući i kivi za kojeg mnogi nisu vjerovali kako može rasti i na kontinentu.
Martina ističe kako joj je pravi užitak zaći u svoj vrt, pa uživati među ostalim i u mirisima nekoliko vrsta mente, stolisnika i drugih ljekovitih trava uključujući i koprivu. Ona odgovarajućom preradom postaje i odlično sredstvo za špricanje biljaka protiv štetnika odnosno zaživi ta biljka i kao dobro gnojivo.
Da bi se (za)bilježio uspjeh u poljodjelstvu naša sugovornica kaže kako uvelike treba promatrati prirodne procese i razmjenjivati energiju međusobno. Ona je oduvijek bila ljubiteljica prirode koja je tek uživala u njenim plodovima a kasnije se itekako predala radu. Povela se i za permakulturom u kojoj se u poljodjelstvu ne mora robovati onako kako to nemalo ljudi čini, ali s početka se treba potruditi.
Svoje biljke, doznajemo, malčira što je dobro jer tako štiti posađeno, a malč joj bude slama, sijeno, lišće... Takvom zaštitom suzbija se korov nad biljkama, zadržava se vlaga u tlu i općenito su biljke bolje zaštićene (tlo obogaćuje pepelom, kompostom). O urodu, ali i štetnicima svake vrste, kaže kako je svaka godina drukčija pa je tako ove godine nešto manje puževa nego lanjske ali i oni su dio biološkog lanca.
U svoj gospodarski odnosno lanac organskog vrta uvrstila je Martina i otok Pašman gdje ima kuću i gdje također želi oformiti bogatiji vrt poput onog u Križu. Već ga kaže ima sa mediteranskim biljem počevši od origana, kadulje, lavande i drugih vrsta. Kada su aktualni, sudjeluje tamo i na Sajmu otočnih proizvoda.
Po njih joj na kontinentu uglavnom dolaze stalne mušterije, u većini slučajeva majke s malom djecom i oni koji doista žele znati što jedu. Sa svojim je kupcima naša sugovornica stvorila već i prijateljski odnos pa joj već i vraćaju ambalažu (staklenke, kašetice) što je, zaključuje naša sugovornica, lijepa gesta.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Samo neke je već obrao mraz , kod mene dio Čačanke rodne , tako da preporučam da se ne sadi u većem broju , jer je puno osjetljivija od primjera Više [+]
