Nataša Veić: Što sad? Smanjenjem koeficijenta više ne ispunjavam uvjete za mjeru 6

"Kako može biti u redu da za dvije godine prepolove vrijednost gospodarstva i nas male unište, preko noći nas prebace iz OPG-a u SOPG? Ljudima ostavljaju 30 dana da dođu do više zemljišta“, razočarano nam kaže i Nataša Veić koja se, baš kao i eko proizvođač iz Varaždina, Slobodan Metlikovec o kojemu smo nedavno pisali, našla u problemu. 

Prijavila se i prošla, pojašnjava, na natječaju za mjeru 6 Programa ruralnog razvoja za male OPG-ove, a uvjet je bio da povećaju ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva. To su odradili i sa 2.600 došli na 6.000 EVPG. No, naknadnim smanjenjem koeficijenata vrijednost im je pala ispod 3.000. "Zanima me tko je sada kriv što ne ispunjavamo uvjete za mjeru u kojoj moramo biti pet godina“, ogorčeno pita nositeljica istoimenog OPG-a iz Lepoglave.

Ističe da se zbog novih koeficijenata na natječaje više neće moći prijavljivati, a nije joj jasno niti što se time želi postići. "To nije način da se stimulira rast malih gospodarstava“, odrješita je naša sugovornica pa želi naglasiti da su dignuti koeficijenti za masline, mandarine i vinovu lozu.

Pita se je li cilj svega da prežive samo veliki. "Svaki čas mijenjaju zakone, a stalno ističu kako poljoprivredu treba razvijati“, kaže.

Slučajno saznala za promjenu ekonomske veličine

Prije određenog vremena, naime, poznanik joj skrenuo pažnju na novi Zakon o OPG-ovima. Rekao joj je da se vrši usklađivanje s navedenim zakonom i upozorio na izračun ekonomske veličine. Nije, kaže, brinula jer je bila uvjerena da nema manje od 3.000. Naknadno je, sva sreća, imala neki kontakt s Agencijom za plaćanja i utvrđeno je da joj malo fali do navedenog cenzusa. "Možete misliti u kakvom čudu sam bila“, opisuje.

Hrvatska, dodaje, ne zadovoljava niti 15 posto vlastitih potreba za bobičastim voćem, dakle gotovo sve uvozimo, a naši koeficijenti su tako mali, govori. Za usporedbu daje vinovu lozu, masline i mandarine za koje smatra da ih imamo dosta, a određeni su im veliki koeficijenti.

Pita se i zašto trud uložen u proizvodnju zdravog bobičastog voća, vrijedi manje od onog uloženog u lozu. "Mogu biti malo zlobna pa se našaliti da je valjda našoj državi prioritet da imamo što više 'pijanaca“, okreće na humor, a zapravo joj nije nimalo svejedno i priznaje da je razočaranje u sustav veliko.

Veići imaju vlastite zemlje pa postoji mogućnost povećanja nasada, ali Nataša osobno poznaje poljoprivrednicu koja se našla u velikom problemu radi novih koeficijenata. Bavi se aronijom i prelaskom u SOPG je izgubila pravo na preradu, a ima ugovor s jednom velikom tvrtkom. "Ako ne nađe izlaz iz te situacije u vrlo kratkom roku koji joj je dan, bit će joj uništen dugogodišnji trud“, upozorava. Gotovo nitko ne kupuje neprerađenu aroniju, pogotovo u Hrvatskoj gdje se uvezena, strojno brana, može kupiti za sitne novce, ističe.

Potrebno sve vratiti na staro

Vraća se na vlastiti problem vezano za natječaj Ruralnog razvoja. Zvala je savjetodavnu službu i pitala što s njenim obvezama iz mjere 6.3.1. Odgovorili su joj protupitanjem je li imala kontrolu. "Nije mi bilo jasno o kakvoj kontroli se radi jer su iz Ministarstva došli nakon predaje zahtjeva za isplatu druge rate“, priča nam. Vidjeli su da je sve iz plana ispoštovano tako da je druga rata isplaćena. Sada ispada da nije zadovoljila osnovni uvjet – ekonomsku veličinu, jer je sadašnja veličina gospodarstva manja od one kada se prijavljivala na navedenu mjeru.

"Očekujem da država shvati da se izblamirala i da sve vrate na staro, ovako će se stvari toliko zapetljati da se nikada neće raspetljati", kaže i traži da barem vrate koeficijente jer bi tako većina ljudi imala uvjete da nastave raditi kao i do sada, da ostanu OPG i da mogu prodavati prerađevine.

Slobodan Metlikovec: Samo su nas iz OPG-a prebacili u SOPG, a što ću sad s prerađevinama?

Nju problem s prolaskom mjere iz Ruralnog razvoja svakodnevno muči, a najgore je što nitko nema odgovore na postavljena pitanja. "Nitko ništa ne zna, a ja ne znam kome se više obratiti", nastavlja i dodaje da smo novi u Europskoj uniji i u mnogim slučajevima možemo propise samo prepisati, preslikati način rada onih koji već imaju uigrani sistem. Najviše bi je veselilo da se od razvijenijih zemalja preuzme barem način ophođenja prema malim poljoprivrednicima.

Male parcele, temperaturni ekstremi.

OPG Veić postoji od 2013. godine i primarno se bavi proizvodnjom ekološke sibirske borovnice (haskapa), a od ove godine su ekološki proizvođači. S mongolskim borovnicama i aronijom su ušli u prijelazno razdoblje, dok u konvencionalnoj proizvodnji imaju češnjak, buče, jabuke, šljive i vinovu lozu. Svi članovi gospodarstva (Nataša, suprug i sin) su u radnom odnosu pa im poljoprivreda nije glavni izvor prihoda. Kroz natječaj kojeg su pisali uz malu pomoć službenika iz LAG-a Sjeverozapadna Hrvatska i dobivena sredstva, zasadili su još 1.000 sadnica, kupili mehanizaciju i entuzijastički krenuli.

Proizvodnja se u Hrvatskom zagorju vrši na malim parcelama što znatno otežava posao i povećava troškove, a i smanjuje mogućnost izbora kulture. "Tu nitko nema jedan hektar u komadu i teško se može živjeti samo od poljoprivrede“, kažu. Dobro uspijeva voće, ali u posljednje vrijeme samo ono koje je otporno na velike temperaturne razlike. Njihovo gospodarstvo je smješteno na udaljenosti manjoj od 10 kilometara zračne linije od Bednje koja je poznata po iznimno niskim temperaturama.

Gdje god da se dirne, ne štima

Pričaju nam kako su jedne godine bili u Ninu na šokolijadi gdje je bilo puno inozemnih turista. "Kada vidite Austrijance, Nijemce, Čehe, Mađare da cijene ekološke proizvode, postanete svjesni da svi to žele. Pa i Hrvati, samo uglavnom nemaju dovoljno novaca za takvu ponudu", napominje navodeći da se, kada se vidi kolika je potražnja, dobije volja za ekološkom proizvodnjom i ništa ne bude teško. "Samo da nas država prestane stalno kočiti“, veli Nataša i dodaje da se ponekad čini da je država poljoprivrednicima najveći neprijatelj.

Navodi kao primjer zaštitna sredstva gdje su s liste maknuta sva zaštitna sredstva za češnjak, vinovu lozu... "Slažem se da tu treba napraviti reda, ali bi ljudima valjalo objasni kako dalje. Ne može se nešto samo tako ukinuti i ne ponuditi alternativu“, smatra. Nezaobilazna je i tema Zakona o sjemenu, ali kaže da gdje god se dirne, stvari nažalost ne štimaju. Spominje pitanje zadruga, pa trgovačke lance - kakve se tu igre odvijaju, koji se sve uvjeti moraju ispoštovati da bi uopće mogli ući.

Nova davanja će biti ogroman teret

Po novom Zakonu o OPG-ovima, prerada se smatra dopunskom djelatnošću i OPG se mora upisati u registar poreznih obveznika (RPO) te obračunavati doprinose. "Slažem se da državi treba platiti porez s obzirom na zarađeno. Ali zašto plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ako nam se već izdvajaju kroz nesamostalni rad?", pita i navodi da teško da će joj se radi dodatnog izdvajanja za mirovinsko mirovina povećati, a za više uplaćenog u zdravstvo, sigurno neću dobiti bolju ili bržu zdravstvenu skrb. "Gdje je tu logika“, pita se te dodaje da i ovaj primjer pokazuje da je država nekome majka, a drugome maćeha. Puno toga, priča dalje, muči male poljoprivrednike, a odgovore jako teško dobivaju.

Podsjeća da ne treba zaboraviti trenutnu situaciju s pandemijom. Nema sajmova, prodaje se samo na kućnom pragu. Sreća da duže rade pa imaju neke stalne kupce, ali ljudi su platežno sve manje sposobni. Navodi da zna biti priličan problem kada se uvodi neki novi proizvod.

Sada su se kupci već upoznali sa sibirskom borovnicom i njenim dobrobitima pa im je ipak lakše nego u samom početku. No, ako se Zakon ne promijeni i ako budu radi prerade morali ući u RPO, ne zna koliko će biti isplativo. "Kada se zbroje drugi troškovi, sve skupa će biti strašan teret za malog poljoprivrednika“, upozorava Veić.

I za nove e-iskaznice kaže da nemaju smisla jer poljoprivrednici s njima nisu dobili ništa što im prije nije bilo omogućeno, samo što je sada sve objedinjeno na jednoj kartici. "Kada sam otvarala AGRONET, trebala mi je lozinka, a sad mi treba čitač. Baš su mi olakšali“, osjeća se ironija u rečenome. Još je dobro kod informatički pismenih, govori, ali koliko je poljoprivrednika koji se ne služe modernim tehnologijama, a često ih niti ne posjeduju.

Naša sugovornica se slaže da poljoprivrednik u jednu ruku danas mora biti i menadžer, ali ne mogu biti i pravnici i ekonomisti, pa se još razumjeti u stvari iz domene Ministarstva zdravlja i koječega drugog, nabraja.

Osiguravanje nasada radi proizvodno vezanih potpora

"Kada smo kod reda, svakako ga treba napraviti, ali neka se krene s uvozom jer će nas on uništiti", naglašava i dodaje da se u tim velikim i važnim stvarima ne želi napraviti reda, ali među najmanjima se uvijek nešto nađe za popravljati. Posebno ju boli što su dali uvjet da OPG-ovi kojima se isplaćuju proizvodno vezane potpore moraju osigurati svoje nasade. Naime, korisnik mora imati policu osiguranja za nasade i kulture za koje se traži potpora, ali dobiti nešto od osiguravajuće kuće nije nimalo jednostavno.

"Ljudi su osigurali, a zanimljivo je da osiguranje ne isplaćuje štetu od mraza do koje dođe prije 10. travnja“, naglašava. S Natašom smo razgovarali 9. travnja i do toga dana su, po njenim riječima, već imali tri mraza. "Zašto tu ne naprave reda da se malima olakša poslovanje?, pita navodeći da je zvala Hrvatsku poljoprivrednu komoru koja je, doznala je, osiguravajućim kućama poslali dopis na koji se nitko nije očitovao.

Što je OPG, a što SOPG i zašto dolazi do prebacivanja u drugi organizacijski oblik?

Za kraj navodi da svaki ministar koji dođe 'prodaje svoju maglu'. "Nažalost, ali tako je. Prošli je pričao kako će se u svakoj županiji napraviti hladnjača, ali do dan-danas ništa od toga. Dajte se jedanput dogovorite i počnite raditi u interesu nas poljoprivrednika, dosta bi bilo samopromocije“, bez dlake na jeziku završava svoju priču Nataša Veić.