Najznačajnije bolesti i štetnici biljaka

Biljne vrste koje uzgajamo, podložne su raznim bolestima i napadima štetnika. Biljke koje rastu u optimalnim uvjetima imaju visok imunitet, rijetko obolijevaju te ih rijetko napadaju ih štetnici. Međutim, biljke su izložene stresu koje izazivaju uvjeti u kojima uspijevaju, a koji uvelike mogu odstupati od optimalnih uvjeta. Na biljkama se mogu primijetiti simptomi oboljenja, oštećenja od štetnikaa koji utječu na normalan razvoj biljaka i prinose.

Prije nego što primijenimo kakvo zaštitno sredstvo treba znati uzrok koji dovodi do određenih simptoma. Prije sjetve ili sadnje dobro se informirajte o uvjetima koji su karakteristični za mjesto na kojem ćete uzgajati biljke i te uvjete uskladite sa zahtjevima koje pojedine vrste ili sorte imaju. To će vam pomoći da uzgajate zdrave biljke.

Najčešće bolesti i štetnici

I pored sve brige o našim biljkama uvijek će se javljati bolesti i štetnici. Pojava nekih bolesti i štetnika je periodična, dok se druge javljaju redovno svake godine. Od bolesti redovno se javljaju: plamenjače, pepelnice, bakterijska palež, krastavost biljaka, uvenuće, truleži, šupljikavost lišća, hrđe, monilioza.

Pepelnice

Ova je grupa oboljenja karakteristična po simptomu u vidu bijelih brašnastih prevlaka koje se najčešće nalaze na vrhovima mladih grančica, pupoljcima, cvjetovima i mladim plodovima. Pojavi pepelnica pogoduje kišovito vrijeme i povišena temperatura. Na mjestima koja su vjetrovita, na kojima je dobro prozračeno, pepelnica se manje javlja.

Pepelnice se javljaju na različitim biljnim vrstama, umanjuju prinose, tržišnu vrijednost plodova, mogu dovesti i do propadanja uzgojenih biljaka. Javljaju se na: jabukama, jagodama, kruškama, vinovoj lozi, krastavcima, dinjama, lubenicama, tikvicama, tikvama, grašku, djetelini, ružama i drugim brojnim biljnim vrstama kako proizvodnim tako i ukrasnim.

Mjere zaštite su sadnja ili sjetva otpornih sorti, ne saditi biljke pregusto kako bi se osiguralo provjetravanje biljaka. Preventivno koristiti pripravak od preslice (rastavića) ili pripravak od bijelog luka. Soda bikarbona je efikasna u borbi protiv ove gljivice. Uklanjati zaražene dijelove biljaka. Dobrim su se pokazali sumpor i kalijev sapun.

Plamenjače

Ova se grupa oboljenja javlja redovno svake godine. Plamenjače mogu u potpunosti uništiti usjeve, posebno povrća. Simptomi oboljenja su pjege koje se prvo javljaju na listovima, ali se šire na stabljike, plodove, gomolje. U početku su pjege vodenste, tamnije obojene, a tijekom se vremena njihova boja mijenja i postaju smeđe. U uvjetima povećane vlage na naličju lista pojavljuje se bjeličasta prevlaka od gljivice. Izazivaju propadanje plodova na biljci, ali i uskladištenih plodova i gomolja.

Plamenjače se javljaju tijekom vremena povišene vlage i umjerene temperature. Vrlo je značajna za oboljenje vinove loze, rajčice, krumpira, krastavaca, dinja i pojedinih godina može u potpunosti uništiti usjev. Najznačajnija je bolest krumpira i rajčice.

Biljke saditi na terenima s dobrom ventilacijom, na ocjeđenim terenima. Saditi otporne sorte. Vršiti preventivna tretiranja pripravcima od koprive, mlijeka. Kod pojave bolesti koristiti pripravak od bijelog luka. Najveći učinak ima naizmjenično tretiranjenje pripravcima od mlijeka i bijelog luka.

Gljivična oboljenja

Šupljikavost lišća

Još jedno oboljenje koje izazivaju gljivice. Javlja se na većini voćnih vrsta, naručito na višnji i šljivi. Pored višnje i šljive javlja se na trešnji, divljoj šljivi (ringlova, džanarika, amula, zerdelija), breskvi, lovorvišnji, marelici. Na listovima se formiraju male pjegice koje posmeđe i ispadaju. Listovi ostaju s mnogo rupica. Intenzitet pojave oboljenja povezan je s povećanim padalinama.

Krastavost jabuke

Krastavost izaziva gljivica Venturia inaequalis, a simptomi se pojavljuju na svim djelovima krošnje. Javlja se u uvjetima povećane vlažnosti i hladnog proljeća. Prvi simptom su maslinastosmeđe pjege na listu i lisnoj dršci. Oboljenje izaziva smanjeno formiranje cvjetnih pupoljaka, opadanje zelenih plodova, defolijaciju (opadanje listova), umanjuje tržišnu vrijednost plodova i sposobnost čuvanja plodova u skladištima.

Hrđe

Hrđe su grupa oboljenja koja se prepoznaju po grupicama spora na površini biljnog tkiva koje imaju boju hrđe. Pojavi oboljenja pogoduju kišovito i oblačno vrijeme. Dovodi do defolijacije zaraženih biljaka. Javlja se na žitima, luku, grah, ribizlu, ružama i drugim biljnim vrstama.

U zaštiti koristiti pripravke od preslice (rastavića) ili pelina.

Truleži

Ovo je velika grupa oboljenja, a najznačajni predstavnik je oboljenje siva trulež. Izaziva propadanje plodova, ali i cijelih biljaka. Vrlo često oboljenje koje se javlja u uvjetima povišene vlage. To je bolest velikog broja biljaka, naročito su ugrožene: jagode, vinova loza, rajčice, maline.

Biljke ne saditi pregusto, ne pretjerivati u gnojenju i zalijevanju. Biljke tretirati koprivom, pripravkom od bijelog luka, sodom bikarbonom.

Od štetnika se redovno javljaju: lisne uši, puževi, mineri lista, cvjetojedi, smrdljivi martin, štetne muhe, žičnjaci, buhači.

Lisne uši, puževi, mineri lista i buhači

Lisne uši se javljaju svake godine. Naseljavaju mlade biljne djelove koji su sočni i mekani. Pojavljuju se tijkom proljeća. Lisne uši bodu i sišu biljne sokove. Mogu izazvati deformaciju biljnog tkiva i sušenje biljnih djelova. Napadnute biljke zaostaju u rastu, slabije cvjetaju i formiraju plodove, podložne su pojavi oboljenja. Lisne uši žive u simbiozi s mravima koji se hrane "mednom rosom" koju one izlučuju.

Ovisno o tome o kojoj se lisnoj uši radi, primjenjuju se različiti pripravci od koprive, bijelog luka, mlijeka, ljute paprike, duhana, pepela.

Mineri lista

Mineri lista su mali insekti čije larve u tkivu lista prave hodnike i tako se prehranjuju. Zbog napada ovih štetnika biljke se iscrpljuju, jer dolazi do smanjenja asimilacijske površine lista.

Borba protiv lisnih minera je vrlo kompleksna i zahtijeva kombinaciju različitih metoda.

Puževi

Puževi, posebno puževi golaći su tijekom prošlih godina postali velika napast. Do njihove prekobrojnosti dolazi nakon blagih zima i vlažnog proljeća. Najveće štete pričinjavaju u rasadničarskoj proizvodnji i proizvodnji povrća.

Mogu se suzbijati upotrebom piva, palente, zatrovanih mamaca.

Buhači

To su sitni insekti. Odlikuju se malim, sjajnim tijelom. Boja tijela može biti crna, smeđa, kombinacija žute i crne boje. Štetu pričinjavaju odrasli insekti koji najčešće napadaju kupusnjače. Pojavi buhača odgovara toplo i suho vrijeme.

Najveće štete pričinjavaju na rasadu kupusnjača i u stanju su ga potpuno uništiti.

U suzbijanju buhača koristi se navodnjavanje, malčiranje, pripravci od bijelog luka, duhana, ljute paprike.

Foto: Pixabay/MikesPhotos