Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Natura Beef d.o.o.
  • 03.11.2021. 16:30
  • Ličko-senjska, Udbina

Mladen Kušeković: Treba li Hrvatskoj uopće poljoprivredna proizvodnja?

Ispada da državi nije u interesu smanjivati površine pod šumama pa makar to u stvarnosti bili i pašnjaci. Prodaja CO2 je bolji biznis od bilo kakve poljoprivredne proizvodnje, a kamoli sustava krava-tele na krškim područjima, kaže vlasnik tvrtke Natura Beef.

Foto: Blanka Kufner
  • 10.747
  • 813
  • 0

"Možemo reći da smo nakon 14 godina uspjeli“, započinje Mladen Kušeković iz tvrtke Natura Beef d.o.o. te dodaje da su uspjeli ostvariti zamisao 'od polja do stola'. Imaju sve, od reprodukcije do vlastitog tova, klaonice, prijevoza, hladnjače i maloprodaje u Zagrebu. Od ove godine postoje i dva prodajna mjesta u Ljubljani.

Jedini su hrvatski ekološki proizvođači mesa koji imaju zatvoren kompletan ciklus, od početka do kraja. Za ostvarenje navedenoga potrebno je puno upornosti i inata jer često treba plivati 'uzvodno', suprotno od smjera koji nameće sustav, otkriva.

Lika je idealna za ekološku proizvodnju

U ovaj posao ušao je motiviran željom za dokazivanjem da se kod nas može  proizvesti visokokvalitetan proizvod te da se od toga može pristojno živjeti. Značajnu godinu za razvoj ističe 2013. kada su ušli u sustav ekološkog uzgoja i proizvodnje.

Ono što ponosno navodi je da su neki od 5 zaposlenih tu već 10-11 godina, što implicira da im nije loše. Ostali su živjeti na Udbini i ukupno imaju devetoro djece. "Treba li što dodati?“, pita.

Njegovi zaposlenici imaju normalne plaće, dobiju regres i božićnicu, sve kako bi u normalnoj firmi trebalo biti. Sami radnici kažu da im na Udbini nije loše, Zadar i Gospić su na 45 minuta vožnje, život je jeftiniji, sporiji, bez stresa i daleko zdraviji nego u gradu.

U vrijeme našeg razgovora tjerali su stoku s pašnjaka do staje. "Eto, hodate po svježem zraku i dobijete za to plaću“, u šali će naš sugovornik, ali dodaje da je jasno kako ima i lošijih perioda. "No, upravo ovih dana slušamo i čitamo o zagađenju zraka u Zagrebu. Uzimajući u obzir brojne druge faktore, ne može me nitko uvjeriti da je život u metropoli kvalitetniji“, govori. I njegov je plan bio život posložiti tako da što češće bude u Lici.  

 Od 50-60 početnih grla došao je danas na blizu 600 goveda

U priči o poljoprivredi ne može se zaobići pitanje ljudi ruralnog prostora i održavanja okoliša, a jedino projekti slični ovome mogu pripomoći zadržavanju radno sposobnog stanovništva.

Na rubu rentabilnosti

"Krbavsko polje je nekada bilo pokošeno do zadnjeg kvadratnog metra, i sve na ruke. Jer je bilo ljudi i stoke koja je trebala sijeno“, kaže. Njega danas mnogi doživljavaju kao čudnog lika koji je došao samo radi zarade. "I sada mi treba bacati klipove pod noge“, odmahuje glavom.

Prisjeća se kako je odmah na početku iskrsnuo problem vode. Bilo mu je rečeno kako vode ima, pokazali mu lokvu kamo je krave i odveo, ali su je ispraznile za dva dana. Zatim su dovozili iz Krbave pa angažirali tvrtku za bušotine koja je tvrdila da je u podzemlju ima dovoljno. "Ništa od toga, 150.000 kuna sam bacio u vjetar“, negoduje.

Nije bilo druge nego tražiti spajanje na vodovod koji opskrbljuje Udbinu, ali je dobio odgovor da ne može, uz obrazloženje da je to predviđeno za gospodarsku zonu. Zbunjeno je odvratio - zar poljoprivreda nije dio gospodarstva?

Kada  mu je konačno zahtjev ipak odobren, kopali su 1,5 km i platili 150.000 kn. Danas je po količini drugi potrošač vode u općini, a mjesečni troškovi su ogromni. No, što je tu je.

"Svugdje je poljoprivredna proizvodnja ili nerentabilna ili na rubu rentabilnosti. Ali se i dalje radi“, kratko će Kušeković. "Voda, stočna hrana, mineralna sol, obična sol.. Puno je ulaganja, puno brige oko životinja, no u odnosu na mliječno govedarstvo, ovo je šala“, priznaje.

Nemoguće do državnog zemljišta

Na pitanje o sveprisutnom problemu zakupa državnog zemljišta, odgovara da njegova farma s time živi, problem se ne rješava.

"Od prvoga dana ista priča. S vremena na vrijeme dio uspijemo riješiti. Tada mi drugi kažu – šta se javljaš, ti si svoje kockice posložio. Odgovaram im da ne mogu biti niti zadovoljan niti uspješan ako se oko mene sve urušava. Na kraju krajeva, kome ću prodavati ako je sve 'u banani'?“, otvoreno će uz opasku kako se navedeno odnosi općenito na stanje u gospodarstvu.

"Ovo je tko zna koji po redu zakon o poljoprivrednom zemljištu. Nakon nebrojenih konzultacija, upućen je na prvo čitanje u Sabor i opet se radi pod utjecajem raznoraznih lobija, politika, uputa i čega sve ne“, kritičan je. 

Zaokružena proizvodnja: Od reprodukcije do vlastitog tova, klaonice, prijevoza, hladnjače i maloprodaje

Podsjeća kako se važeći zakon koji je na snazi od 2018. donosio tri godine. Sada je kraj 2021. i u prvo čitanje ide novi zakon što će potrajati tko zna do kada. Ali ako i bude u primjeni od 2022. izgubljeno je 7 godina, naglašava.

Kada nadležne pita koliko je zemljišta dano u zakup po važećem propisu, odgovaraju mu brojkama koliko je programa odobreno i natječaja raspisano. On na to ponavlja da je pitao koliko je konkretno dato u zakup. Konačan odgovor je zapravo – nula.  

"Eto, Općina Udbina je prije godinu i pol dana raspisala natječaj za zemljište i mi još uvijek čekamo odluku“, navodi. A on je od 50-60 početnih grla došao danas na blizu 600. "Broj grla sam od 2008. uvećao 10 puta, radnu snagu skoro isto toliko puta, no površine su uvećane tek tri puta“, otkriva.   

Ističe da nije problem samo zemlja namijenjena pašarenju, već da se moraju pobrinuti i za cjelogodišnju hranidbu podmladka koje tove za meso te zimi za matično stado.

Problematika šumskog zemljišta

Većina zemljišta u Lici je u šumsko-gospodarskoj osnovi Hrvatskih šuma. "To je ovo koje gledamo i koje imamo u zakupu 11 godina“, pokazuje rukom. Velike površine koje su u gospodarskoj osnovi HŠ u naravi nisu šume, a ne podliježu zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Principi dodjele su sasvim drugačiji, govori.

"Mislim da sam prvi u Hrvatskoj koji je još 2008. podnio Hrvatskim šumama zahtjev za zakup. Prvi puta sam zemlju dobio na 5 godina. Istekom roka nisam mogao jednostavno dobiti produženje, već je trebalo ponovno raspisati natječaj što podrazumijeva godinu dana procedure. Srećom, uredbom je naknadno to izmijenjeno“, doznajemo.

Kaže da država to zemljište ne želi izdvojiti pod izlikom da će se pošumljavati te da je to najveći problem. "A kako će se ovo pošumljavati? Vidite da ima samo pet centimetara zemlje, a ispod je kamen“, pogledom prelazi okolicu.

CO2 postaje veliki biznis

S obzirom na nedavni dvodnevni samit G20 u Rimu i aktualnu konferenciju UN-a o klimi COP26 u Glasgowu, teško je ne dodirnuti se teme emisije i apsorpcije ugljičnog dioksida. Poznato je koliko su šume važne za upijanje CO2, a danas se na tome može i lijepo zaraditi jer EU potiče sve 'zeleno'.

"Na drugoj konferenciji 'Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva' čuo sam kako je naša država već zaradila preko 800 milijuna kuna. Radi se o tome da više ništa ne proizvodimo, prema tome niti ugljični dioksid, pa smo u poziciji prodavati kvote onima koji više emitiraju. Žao mi je što ne znam namjenu dobivenog novca“, govori.

Kaže da su HŠ po službenim podacima dale u zakup 40.000 ha. "Ako preračunamo po dvostrukoj cijeni zakupa, što bi iznosilo 400 kn, iznos njihovih prihoda je 16 milijuna kuna. To je daleko manje u odnosu na 800 milijuna od prodaje ugljičnog dioksida“, ističe i dodaje da smo tek počeli prodavati te da će toga biti još.

Uzgoj goveda i proizvodnja mesa u tvrtki Natura Beef d.o.o. je ekološka 

Po tome ispada da državi nije u interesu smanjivati površine pod šumama pa makar to u stvarnosti bili i pašnjaci, ali se vode kao šumsko zemljište, kaže. "Radi se o puno boljem biznisu od bilo kakve poljoprivredne proizvodnje, a kamoli sustava krava-tele na krškim područjima. To je jedini zaključak koji iz svega mogu izvesti“, otkriva.

Ekoteletina iz Like osvaja domaće i regionalno tržište, a u planu je i lički ćevap

Postavlja pitanje treba li uopće Hrvatskoj poljoprivredna proizvodnja? "Mi zapravo sve možemo kupiti. I to puno jeftinije“, zaključuje za kraj Kušeković.


Fotoprilog


Tagovi

Mladen Kušeković Natura Beef d.o.o Eko proizvodnja Uzgoj goveda Zaokružena proizvodnja


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."