Sadrži dosta kalijuma, fosfora i azota. Najbolje rezultate daje u vinovoj lozi, jagodama i povrću.
Kozji stajnjak je po svom sastavu daleko ispred drugih vrsta, a njegova upotreba stvara optimalne uslove za rast i razvoj biljaka. Sadrži manje vode od stajnjaka drugih domaćih životinja. Može da se koristi za skoro sve useve, uključujući ukrasne biljke. Posebno je koristan za voćnjake, povrće i začinsko bilje.
Upotrebljava se kompostiran ili kao malč. Na njegov kvalitet utiču starost i zdravstveno stanje životinja, ishrana, uslovi držanja, izbor stelje.
Najbolji kvalitet ima kada se životinje hrane svežom travom, senom, mahunarkama i žitaricama. Odlikuje se većim sadržajem kalijuma, fosfora i azota. Poboljšava strukturu i snabdevenost biljnim hranivima različitih tipova zemljišta.
Ne preporučuje se upotreba svežeg, jer može biti agresivan za koren biljaka i spaliti ga. U takvom stanju može da se koristi u jesenjoj obradi gde će na proleće biti setva ili sadnja.
Najbolje je koristiti fermentisan ili zreo kozji stajnjak koji se dobija kada se svež odlaže na za to predviđeno mesto i prekrije folijom. Neophodno je održavanje vlažnosti, a proces se odvija na temperaturi od 70 stepeni Celzijusa što će uništiti štetne insekte i prouzrokovače oboljenja koji mogu biti prisutni u svežoj masi. Dodaju mu se trava i lišće kako bi se dobilo uravnoteženo organsko đubrivo. Zrenje traje dva do tri meseca. Posle toga spreman je za upotrebu. Dodaje se rasturanjem po površini pre predsetvene pripreme zemljišta ili unošenjem u plodni sloj.
Tečno đubrivo se priprema kada se pomeša s vodom u odnosu 1:10 i ostavi sedam do deset dana. Nakon toga se jedan litar rastvora razredi s 10 litara vode. Ovako pripremljeno đubrivo koristi se za sve useve, a najbolje rezultate daje kada se primenjuje u vinovoj lozi i jagodama.
Posebno vinova loza reaguje pozitivno. Ima intenzivniji rast i razvoj, povećava se veličina bobica, poboljšava punoća grozda i ukusa.
Još bolja kombinacije je ako mu se doda pepeo drveta. S količinom ne treba preterivati.
Od povrća, na primenu najbolje reaguju krompir, paradajz, tikve, šargarepa i luk.
Tagovi
Autorka