Kišni vrt smanjuje mogućnost poplave i zagađenja

Prihvat otjecanja vode s nepropusnih površina, njeno infiltriranje i filtriranje zagađivača koji su u njoj prisutni omogućava kišni vrt. On funkcionira tako što se atmosferska voda ulijeva u taj sustav putem dovoda i privremeno zadržava na njegovoj površini. Jedan takav konstruirala je mag. ing. pejzažne arhitekture i projektantica održivih sustava za upravljanje vodom, Amela Greksa, iz okolice Novog Sada u susjednoj Srbiji. Smjestila ga je u svoje dvorište i prilagodila uvjetima sredine.

"Voda nakon ulijevanja u sustav polako prolazi kroz različite slojeve zemljišnog medija, gdje se dalje može djelomično ili u potpunosti upiti u tlo. Tako se umanjuje koeficijent otjecanja i rizik od poplava, a ujedno i koncentracija štetnih tvari koje dospijevaju u kanalizacijski sustav i krajnji recipijent", objašnjava Greksa, te dodaje da se njihova primjena najviše veže za lokacije koje su ugrožene od poplava i zagađenja - u okviru stambenih zona, parkinga, zelenih otoka, uz prometnice i putove, pri rekonstrukciji, novoj izgradnji itd. 

Najvažnije odabrati pravi materijal

Projektiranjem kišnih vrtova bavila se i ranije u svom znanstveno-istraživačkom radu, tako da je sama ideja o nastanku proizašla iz želje da teorijsko znanje primijeni i u praksi.

"Također, na ovaj način želim bar djelomično dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju životne sredine."

Samo projektiranje, kaže, ne zahtijeva previše vremena, ako se prethodno detaljno ispitaju svi postojeći uvjeti okoliša. To su analize i testiranje infiltracijske moći i teksture zemlje, određivanje količine oborina koja se tretira i odabir biljaka.

"Neophodno je, dakle, osigurati pravi materijal, kao i predvidjeti mogućnost prelijevanja iz sustava ukoliko dođe do ekstremnih padalina i osigurati vrt od potencijalne erozije", napominje sugovornica Agrokluba.

Biljke kao važan dio susutava

Osnovu njegove strukture, objašnjava nam, čine mješavina zemlje, biljke i površinski pokrov-malč, dovodna i preljevna konstrukcija.

"Ako uvjeti okoliša ukazuju na to da je tlo već zagađeno ili da se s nepropusnih površina koje vrt tretira očekuje velika količina zagađivača, može se primijeniti i nepropusna filter folija, čime se sprječava zagađenje podzemnih voda", preporučuje.

Biljke predstavljaju vrlo važnu komponentu ovog sustava. Odgovorne su za značajan dio uklanjanja zagađivača iz atmosferske vode putem korijenovog sustava, a da bi se osigurao njihov opstanak, trebale bi biti tolerantne na uvjete povremenog plavljenja i suše.

"Prednost se daje neinvazivnim i autohtonim vrstama, kako bi se izbjegao razvoj korova, a time i tretiranje pesticidima", ukazuje Greksa.

Uspjeh vrta mjeri se infiltracijom prvih 25 mm pale kiše

Prema njenim riječima, na ovaj način može se u potpunosti infiltrirati sva količina vode nastala putem oborina.

"Istraživanja su pokazala da je to moguće. Obično, uspjeh vrta se mjeri ako može infiltrirati prvih 25 mm pale kiše, koja se ujedno smatra i najzagađenijom. Pri ekstremno velikim količinama padalina, pogotovo u visoko urbaniziranim područjima, ovaj proces odvijat će se sporije, sve dok se voda u potpunosti ne upije u tlo. I ne smije trajati duže od 24 sata", kaže naša sugovornica.

Funkcija tretiranja atmosferske vode s krova

Benefiti kišnog vrta su, napominje, višestruki. Produžavanjem vremena potrebnog za otjecanje, ovi sustavi smanjuju mogućnost poplave uslijed izlijevanja kanalizacije. Pored toga, umanjuju zagađenja i poboljšavaju kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Također, unaprjeđuju zelenilo i povećavaju bioraznolikost.

"Ja sam izuzetno zadovoljna, pogotovo za vrijeme kiše. Tada je vrt u svom punom sjaju. Njegova primarna funkcija jest da tretira atmosfersku vodu s krova. Djelomično, služi i za istraživanje, monitoring i evaluaciju njegovih performansi", navodi naša sugovornica.

Održavanje ne zahtijeva više posla od bilo kog drugog vrta, napominje pri čemu polazi od činjenice da je samoodrživ jer mu nije potrebno previše zalijevanja, osim u sušnim periodima. Najvažnije je voditi računa da ne dođe do sabijanja tla, jer će to utjecati na infiltraciju vode, te o tome je li potrebno zamijeniti koju biljku. Ako vrt sadrži malč, savjetuje njegovo obnavljanje svake godine.

Za primjenu ovakvih alternativnih metoda, neophodno je još raditi na informiranju i edukaciji, kako stručne javnosti tako i pojedinca, smatra Amela Greksa koja svojim primjerom upravo želi ukazati da potencijal za korištenje ovako ekoloških, efikasnih i ekonomski isplativih rješenja, svakako postoji.