Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biodinamička poljoprivreda
  • 16.12.2022. 09:00
  • Međimurska, Donji Kraljevec

Kako prijeći u biodinamiku, poljoprivredu u kojoj nema potrebe ni za navodnjavanjem?

U prijelaznom razdoblju, koji iznosi sedam godina za dobivanje certifikata biodinamike Demeter, odnosno tri plus četiri godine, ako je proizvođač već u ekološkoj poljoprivredi trenutno se nalazi 15-ak poljoprivrednika, kaže ravnateljica Centra dr. Rudolf Stiener dr.sc. Dijana Posavec.

Foto: N. Zoko/M. Petković
  • 2.463
  • 259
  • 0

Prvi korak ulaska u biodinamičku poljoprivredu, koja je nadstandard ekološkoj, su edukacija i radionice o ovom načinu proizvodnje, u čijem se postupku trenutno nalazi 15-ak poljoprivrednika kako bi dobili zeleno svjetlo referentnog Centra dr. Rudolf Steiner iz Donjeg Kraljevca.

"Kvaliteta tla i same hrane opada pri konvencionalnom načinu uzgoja jer se tretira raznovrsnim kemijskim sredstvima, što je danas jedan od najvećih problema, a i svjedoci smo da se na dnevnoj bazi povlače razni proizvodi s tržišta, jer nisu zdravstveno ispravni", kaže ravnateljica Centra dr.sc. Dijana Posavec, koja je veliki zagovornik praktičnog rada, i s obitelji obrađuje dva i pol ha biodinamičkog imanja te vrt, koji daju, između ostalog, 20-ak vrsta voća i raznovrsnog povrća. Dodaje da isti stalno zalijeva, ali ne vodom, jer za navodnjavanjem nema potrebe, već biodinamičkim pripravcima čiju su nam primjenu demonstrirali u praksi.

U biodinamici 13, a u konvencionalnoj više od tisuću dodataka

Ona ističe da je najvažnije revitalizirati tlo, odnosno stvoriti živo humusno jer kad je humusa ispod tri posto, tlo treba ozdraviti, inače se pretvara u jalovo i na kraju u pustinju. Naime, u konvencionalnoj poljoprivredi je dozvoljeno više od tisuću raznih kemijskih dodataka, u EU u ekološkoj njih 50-ak, a u biodinamičkoj samo 13.

Kako prijeći na biodinamičku poljoprivredu? Sudionici ovog tečaja znaju

Da bi bili biodinamički proizvođač neophodno je između ostalog korištenje dva osnovna pripravka a to su 500 i 501, koji su dobili ime po upisnom broju na svjetskoj listi lijekova. Pripravak 500 temeljni je koji snažno strukturira tlo dok 501 (kremen) služi za jačanje same biljke, pojašnjava dr.sc. Posavec. Nadalje, naravno postoje i ostali tzv. kompostni pripravci koji služe za prepariranje biodinamičkog komposta, a to su 502 od stolisnika, 503 od kamilice, 504 od koprive, 505 hrastove kore, 506 maslačak, 507 od valerijane i 508 od njivske preslice.

 Ravnateljica Centra, dr.sc. Dijana Posavec

U prijelaznom razdoblju koje iznosi sedam godina za dobivanje certifikata Demeter, odnosno tri plus četiri godine, ako je proizvođač već u ekološkoj poljoprivredi, trenutno se nalazi 15-ak poljoprivrednika, iako je stvarni broj ovih proizvođača puno veći, ali se nisu još svi odlučili za certificiranje, ističe ravnateljica Centra dr. Rudolf Stiener.

Inače, ove su godine biodinamički proizvođači za svoje potrebe u suradnji s Centrom dr. Rudolfa Steinera zakopali gotovo 2.000 kravljih rogova tj. pripravka 500. Naime, iza Miholja, 29. rujna se isti zakapaju u zemlju, a vade iza Ukrsa, te se koriste kao dinamički aktivatori tla. Uz to se obavlja dinamiziranje, što smo imali prilike vidjeti na OPG-u Slavice Šegović u selu Ivanovec kod Čakovca, koja ima biodinamički i ekološki uzgoj starih sorati voća, povrća, žitarica, bučinog i lanenog ulja te meda iz četiri košnice.

'Dobar vjetar u leđa' stigao iz Australije

Kad je riječ je o dinamiziranju, ono se obavlja ručno za manje obradive površine, a za veće se radi strojno. Šegović ističe da je dovolja jedna kapljica pripravka na metar kvadratni unutar tri dana oko sjetve na proljeće. Čuli smo da je važno da se pripravak miješa ručno u vodi najmanje 60 minuta. 

Otkriva da su u biodinamičku poljoprivredu sa 4,5 ha krenuli još 2009. godine na obiteljskom imanju koje se i ranije bavilo poljoprivredom, ali na tradiconalan način. Dodaju da su se uvijek trudili baviti uzgojem hrane na prirodan način, bez uporabe umjetnih gnojiva. Na edukaciju je krenula kod lokalnih predavača, a najveći iskorak napravila nakon niza susreta s poznatim biodinamičarom iz Australije Alexom Podolinskyim, koji je godinama, od 2010. godine pa sve do prije tri godine, dolazio u Donji Kraljevec, te bio "dobar vjetar u leđa" našim biodinamičarima u njihovim prvim koracima u veliki svijet, čije je temelje udario još prije skoro 100 godina dr. Rudolf Stiener, zasigurno najpoznatija globalna osoba rođena u Međimurju.

Certificirane proizvode na tržištu kupci ne prepoznaju

OPG Šegović ima veliki broj certificiranih proizvoda, najviše žitarica, bilo da se radi o dvije vrste kukuruza (osmoredac i šarenica), pšenica, pir, raž, proso, zob, ječam, heljda i amarant. Veliki je i izbor voća kao što su jabuke, kruške, šljive, trešnje višnje, aronija, kupina, malina, ribizl, drijenak, smokva, orah, lješnjak. Od povrća ima luk, češnjak, mrkvu, ciklu, krumpir, batat, varaždinsko zelje, raštiku, kelj, grah te muškatne tikve. Robu plasira najviše na eko tržnici u Čakovcu, sajmovima i prodaji na kućnom pragu, ali nije zadovoljna stanjem na domaćem tržištu hrane, jer drži da naši potrošači, još uvijek nisu dovoljno osvješteni što znači zdrava hrana iz biodinamičkog uzgoja, za koju drži da je 'hrana života'.

Kad se tome doda i osjetno niža kupova moć hrvatskih potrošača, onda nije teško zaključiti da su biodinamički proizvodi kod nas prije iznimka nego pravilo, a ni ekoloških nemamo dovoljno. No, čuli smo da su ih s vremenom barem susjedi u selu prestali čudno gledati, kad su se u praksi uvjerili da povrtne kulture rastu bolje, a da voda ne stoji u proljeće na njivama, jer kišnica danima ne prolazi kroz 'okamenjenu zemlju'. Šegović se uzda u zelenu gnojidbu jer drži da zemlja nikada ne bi trebala biti ogoljena već da je što više biljaka na njoj, bilo da su to kelj, raštika... Sijanje obavlja mjesec dana ranije, već 26. ožujka, sukladno položaju planeta iz Sjetvenog kalendara Marie Thun kojeg nabavlja u Centru dr. Rudolfa Steinera.

Plan je kroz EU fondove proširiti preradu

Predsjednica udruge za ekološku i biodinamičku poljoprivredu Duga iz Čakovca Nevenka Belak kaže da se ekološkom poljoprivredom na jednom hektaru povrća bave 11 godina, kada su 2012. godine, dobili ekološki certifikat, te počeli raditi biodinamičke pripravke u sklopu djelatnosti udruge. Dodaje da živa zemlja daje kvalitetnije proizvode te drži da su na dobrom putu jer udruga ima 48 članova od kojih je većina hobista i osam OPG-ova.

Inače, ističe da su se okrenuli drugačijim načinu, iako su se roditelji bavili konvencionalnom poljoprivredom, prije svega, zbog zdravije prehrane članova vlastite obitelji. Na tržištu imaju batat i batatnu tikvu, a zbog plodoreda i heljdu, te rade niz namaza od batata i tikvi. U prijelaznom razdoblju imaju bazgu, te sok od koprive. Na ocjenjivanju Sajma zimnice u Zagrebu ove godine, dobili su, kaže, niz priznanja za svoje proizvode, a proizvodi se mogu naći u trgovima zdrave hrane, ali i pojedinim trgovačkim lancima.

Kravlji rogovi su važni za niz pripravaka

Plan je i kroz EU fondove proširiti preradu, ali i nabaviti poljoprivredne strojeve, jer se sada sve radi ručno što je dosta zahtjevno,. Ove godine su ušli i u Upisnik rasadničarstva, tako da imaju svoje eko sjeme i za prodaju na tržištu, a nadaju se uskoro i Demeter certifikatu. No, istaknula je, drži da nije u redu da se smanjuju potpore za eko poljoprivredu, a istovremeno zagovara njezina veća zastupljenost.

Plodored, ali i kompost za biodinamički vrt

Na OPG Mohokos u Pleškovcu kod Lopatinca Zvonko i Biserka Lajtman su nam predstavili svoj put u biodinamiku. On je, kažu, počeo još prije 20 godina, kad im je obitelj poklonila zemljište, danas njihova ruralna kuća za odmor koju je Zvonko podigao vlastitim rukama prije tri godine, prva u Hrvatskoj posjeduje Ecolabel certifikat. Krenuo je tako da je šleper dovezao drvenu građu od 12 m sa Banovine, pa je i uz pomoć EU fondova, kroz Mjeru 6.2.1., sagrađena drvena kuća. Oko kuće je veliki voćnjak te isti tako veliki vrt od jednog hektara, koji obrađuju po biodinamičkim metodama.

Ruralna kuća Lina prvi je objekt privatnog smještaja u Hrvatskoj s certifikatom Ecolabel

Na većem imanju vidjeli smo puno mladih kestena s 'imenom i prezimenom' koji su posađeni u humanitarnu svhu, a pored njih je i micelij, koji bi uskoro trebao dati puno gljiva. Vidjeli smo i komposter, koji se priprema dva puta godišnje, zimi i ljeti, a po ljeti treba paziti da se isti ne zapali pa ga valja okretati.

Uz to, kažu, treba u biodinamici poštovati i plodored, odnosno obvezno mijenjati kulture kad se već ne može utjecati na učestale klimatske promjene, koje su lani za Uskrs donijele jak mraz, što je uvelike smanjilo prinose povrća, kojeg ima dosta i samoniklog. Ove godine su mrkve imali sve do konca studenoga u vrtu, koji su tretirali pripravkom 501, a vrt je ove godine, između ostalog, dao 500 kilograma  graha. Osim toga, čuli smo da mrkva i luk žive u suživotu u vrtu, a da se voćke ne orezuju za vrijeme punog mjeseca, jer su tada njihovi životni sokovi 'na vrhuncu'.

Put u prirodnu kozmetiku

Snježana Mikulčić Jakopović, koja vodi i udrugu za biodinamičku poljoprivredu Luna u Varaždinskoj županiji, upoznala nas je s njihovim putem u biodinamiku iz ekološke proizvodnje. Počeo je još 2011. godine, kad su se registrirali za preradu ljekovitog bilja iz vlastite proizvodnje u prirodnu kozmetiku, te danas imaju više od 70 proizvoda, sa šest hektara. Radi se o matičnjaku, s kojim su prvim krenuli, napominje, te uzgojili čak 100.000 komada.

No, čuli smo da je bilo i lutanja u proizvodnji između folije, slame i malča, odnosno frezanja u zahtjevnoj eko proizvodnji, koja traži puno fizičkog rada. Potom je na red došlo smilje, prava lavanda, metvica i mladi nasadi lješnjaka, koje će koristiti za proizvodnju ulja, tako da imaju zaokruženu proizvodnju od vlastite destilerije, sušare, koju danas koriste i drugi proizvođači vrganja, grožđa, konoplje, jabuke, pakirnice do prodaje, te izvoza u više zemalja.

Jasminka Iličić: Čuvajmo tlo, polja nisu piste da bi njima jurcali traktori

Kažu da ovaj put zahtijeva puno edukacije i pohađanja biodinamičkih seminara diljem svijeta, a najvažnija im je suradnju s Centrom dr. Rudolf Steiner. Započela je, dodaje, prije pet godina, te od prije tri godine koriste biodinamičke pripravke, te su od lani u projektu prelaska u biodinamiku kako bi ishodili međunarodni certifikat Demeter, koji postoji još od davne 1928. godine. Inače, ističe da ovaj prestižni certifikat mogu dobiti samo za proizvode kojih će za početak biti 10 do 12, a koji su 100 posto iz njihove vlastite proizvodnje. 


Fotoprilog


Tagovi

Biodinamika Centar dr. Rudolf Stiener Dijana Posavec Slavica Šegović Nevenka Belak Zdravko Lajtman


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije