Jednostavnijom sertifikacijom do više proizvođača organske hrane

Organskom proizvodnjom za sada se u valjevskom kraju bave jedino poljoprivrednici u okolini jezera Rovni, a komplikovane procedure serifikacije i plasman, najveće su prepreke da ih bude više. Jadan od tri regionalna okrugla stola u okviru javne kampanje Agro klastera Srbije i NALED-a Mesec organske hrane održan je u Valjevu, a cilj je bio da se na jednom mestu okupe predstavnici ministarstva, sertifikacionih kuća i proizvođači i da se kroz dijalog dođe do mogućih rešenja za povećanje broja proizvođača i površina.

Brojni uslovi da bi se uzgajali organski proizvodi

Valjevo ima sve predispozicije da bude centar organske proizvodnje, ali je i u ovom kraju, kao i u celoj Srbiji, nedovoljna informisanost poljoprivrednika koji se bave proizvodnjom hrane šta to tačno podrazumeva i kako izgleda kontrolisan proces organske proizvodnje. Potražnja za organskom proizvodnjom raste iz godine u godinu, ali se još uvek mali broj poljoprivrednika odlučuje za njenu proizvodnju.

Oni koji su se odlučili su Slavica i Rade Učur iz Valjeva. Oni na prodičnom imanju u blizini sela Stave, već nekoliko godina uzgajaju takozvanu poluorgansku malinu. 

"Zadovoljni smo kako se razvija posao. Za ceo rod imamo plasman i otkupljivača i strogo se pridržavamo onoga što traže i kakav standard zahtevaju", kaže Rade i dodaje da je do sada dosta truda uloženo u ovo što je do sada urađeno: "To je porodičan posao, ali ćmo se truditi da ga uradimo najbolje što možemo. Otkupljivač ima stroge kriterijume i moramo da koristimo za zaštitu samo ono što nam je preporučeno, oni nam daju i gajbice koje su u posebnim bojama. Želimo da to bude organska malina 100 posto, ali nam treba još do toga, mnogo je zahtevno dobiti sve te papire".

Velika ulaganja i komplikovane procedure sertifikacije

Prednost valjevskog kraja je pre svega u očuvanim prirodnim resursima kao što su zemljište, voda, biodiverzitet i klimatski uslovi. Valjevo ima dobar geograski položaj, nije mnogo udaljen od velikih trovinskih centara u o kojima postoji potražnja za organskom hranom. Međutim, svi ovi prirodni uslovi nisu iskorišćeni u dovoljnoj meri, a razlozi su mnogobrojni.

"Najviše teškoća imaju on poljoprivredni proizvođači koji prelaze sa konvencionalne proizvodnje. Pre svega, velika su početna ulaganja poljoprivednika koji prelazi na organsku proizvodnju, to se pre svega odnosi na period konverzije, koji traje tri godine, i u tom periodu proizvođač svoje proizvode ne može prodavati kao organske, odnosno oni ne mogu imati veću cenu na tržištu. Pored toga, veoma je slaba informisanost poljoprivrednika, mnogima nedostaje stručno znanje, a posebno se to odnosi na nepoznavanje tehnološkog postupka proizvodnje organske hrane, jer je drugačiji od kovecionalne proizvodnje", ocenjuje Nikola Radojičić, pomoćnik gradonačelnika Valjeva zadužen za poljoprivredu.

Slaba dostupnost dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja

Ono što je važno da bi domaći proizvođači bili konkurentniji je pre svega preuzimanje standarda koji važe u EU za sredstava za zaštitu bilja dozvoljenih u organskoj proizvodnji, ali su potrebne i subvencije.

"Još uvek se proizvođači slabo snalaze pri izboru semenskog materijala. Izbor sredstava za zaštitu bilja za organsku proizvodnju je oskudan u našim poljoprivrednim apotekama. Mineralna đubriva se mogu naći u dovoljnim količinama, ali su ona po nešto većim cenama. U proizvodnju organske hrane potrebno je uložiti mnogo više rada kako u voćarstvu, tako i u povrtarstvu. Grad Valjevo u poslednjih pet-šest godina u svom programu za poljoprivredu predviđa i subvencije za organsku proizvodnju, a poljoprivrednicima se pre svega omogućava nabavka repromaterijala, ali se i pomaže u procesu sertifikacije. Grad je u saradnji sa PSSS razvio projekat na području hidroakumulacije Rovni. Tako je pružena pomoć u osnivanju Zemljoradničke zadruge koju je osnovalo 27 osnivača, a sada ima oko 150 kooperanata. Oni su u procesu sertifikacije, inspekcije su često na terenu i trebalo bi da bude sertifikovano oko 250 hektara na tom području. Ovaj projekat je započet u 2018. godini, a nastaviće se i u 2019. sertifikacijom stočarske prizvodnje. Sledeća faza je da se u selu Poćuta oformi mlekara koja će imati sertifikovane organske mlčne prizvode", najavljuje Radojičić. 

Najzastupljenije maline i kupine

Na području hidroakumulacije Rovni od voćnih vrsat za sada su najzastupljenjije maline i kupine, a 30-40 proizvođača iz ovo kraja već je u dvogodišnjem procesu sertifikacije. Jedan od problema je i to što konvencionalni proizvođači mogu da ugroze organske proizvode korišćenjem konvencionalnih sredstava u blizini organske proizvodnje.