Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Eko gospodarstvo
  • 25.04.2022. 12:00
  • Krapinsko-zagorska, Klanjec

Igor Jambrešić: Prestanak otkupa voća stvorio nam je problem, a mi ga pretvorili u posao

Igor Jambrešić iz Klanjca, osnivač je brenda Kupilek pod kojim proizvodi i prodaje kupinovo vino, sokove i džem od ekološki uzgojenih kupina. Upravo razvija novi proizvod od malina.

Foto: Vesna Mijat
  • 2.436
  • 172
  • 0

Tvornica sokova Dona bila je nadaleko poznata u bivšoj državi. Korijene je vukla još iz 1930. godine otvorenjem otkupne stanice za voće u Stubici. Stanica je prerasla u zadrugu, pa u malu lokalnu tvornicu Stubičanka. No, zlatno doba doživjela je 70-ih prošlog stoljeća kada je sagrađena najsuvremenija preša i velika hladnjača s kapacitetom od oko 2 milijuna litara soka. Tvornica Dona, tada se tako zvala, otkupljivala je  voće za proizvodnju koncentrata, sokova i džemova. Njena blizina, mnoge je Zagorce potaknula na voćarsku proizvodnju.

I roditelji Igora Jambrešića bili su jedni od kooperanata i isporučivali kupine. No, uslijed društvenih promjena koje nastupaju 90-ih, tvornica gubi veliki dio tržišta. Konačno, nakon neuspjele pretvorbe, 2014. godine odlazi u stečaj.

Brajdica roditelja i dalje je dobro rodila te kako više nije bilo otkupljivača, trebalo se pobrinuti za prodaju voća. Igor je još kao sedamnaestogodišnjak prodavao svježe kupine na Trešnjevačkom placu, no u njegovoj se glavi polako formira ideja o stvaranju proizvoda dodane vrijednosti. "Znate što, kad je Dona prestala s otkupom nama su stvorili problem, a mi smo taj problem pretvorili u posao od kojeg živimo i dan danas. Učili smo proizvoditi vino od kupina isprobavajući različite tehnologije dok nismo postali zadovoljni", kaže. 

Kupilek je danas brend

Danas prodaju preko 25.000 litara vina godišnje. "Prvo smo registrirali OPG, ali kako se bavimo i proizvodnjom pčelarske odjeće, kasnije smo registrirali PG unutar obrta. Imamo stari nasad kupina, a zasadili smo i novi tako da trenutno imamo ukupno zasađene kupine na 1,43 ha“, otkriva. Na dodatnih 4 ha, surađuje s kooperantima iz Varaždina, Ludbrega, Koprivnice i Slavonije. Kaže, razmišljaju na način da ako imaju nasade po različitim krajevima Hrvatske, onda umanjuju utjecaj eventualnih nepovoljnih klimatskih prilika koje možda pogode jedan dio zemlje, ali neće baš i sve kooperante. Cilj je organizirati klaster proizvođača kupina, a plan kooperantima osigurati sadni materijal, znanje, berbu i otkup. Zato je Igoru u planu i apliciranje na EU fondove za nabavku stroja za berbu kupina.

Godišnje prerade oko 25-30 tona kupina od kojih proizvode vino, premium voćni sirup, ekstra džem..

Većinu nasada čini sorta Thornfree. Njome je zasađeno 85 posto njihovih nasada. "Ona je kraljica kupina, a nama se pokazala najboljom. Malo je kasnija sorta, baš pogodna za Zagorje. Kako smo ušli u ekološki uzgoj, malo smo si zakomplicirali život, ali niti to nije problem danas", priča dalje napominjući da surađuju s tvrtkom Pro-eco i štite nasade od botrytisa i bube.

Radovi na kupinjaku uvelike su slični radovima u vinogradu tvrdi Igor. U eko uzgoju ne zaštićuju protiv korova i tu je puno posla. Dosta se radi ručno, ali pomognu i neki međuredni strojevi. Najveći problem je berba, prvenstveno zbog trajanja i potrebe za radnom snagom. Imaju svoje sezonce i bere se svaki dan tijekom 2 i pol mjeseca. "Morate stalno ubirati zrele plodove jer će oni ako prezriju pokvariti, druge koje tek dozrijevaju. Ubrane kupine odmah idu u hladnjaču“, naglašava. 

Osim berbe, puno ručnog rada zahtijeva i orezivanje nasada. Jesenskom rezidbom se odlučuje koliko šiba ostaviti jer o tome ovisi prinos. Pred berbu se orezuje da bi izboji i lišće manje crpili snagu biljke, ali istovremeno nije dobro orezati previše ako će biti prejako sunce ili ako bude tuča. Uz berbu rastu i izboji koji će biti rod za sljedeću godinu. I njih treba prorijediti i ostaviti samo jače. "Puno je tu pogađanja na osnovu iskustva. No, učili smo godinama i postupno. Čak je i bivša Savjetodavna služba voljela k nama navratiti jer smo bili među prvima u ekološkoj proizvodnji“, napominje.

Dodaje i da obitelj nije još naišla na pogodno ekološko rješenje za suzbijanje Drosophila suzukii mušice, no naglašava da treba stalno učiti i kroz iskustvo i literaturu jer, najjači zakon je naoružati se znanjem. 

Prirodna fermentacija

Kako što uberu odmah smještaju u hladnjaču dok ne skupe minimalne šarže od 1.000 kg. Tek onda se kreće u proizvodnju. "Naše kupinovo vino je rađeno na približno jednak način kao i vino od grožđa. Drugi proizvođači kupinovog vina ne mogu to pratiti jer imaju manje količine ploda. Koristimo prirodnu fermentaciju kada velike količine ovog voća maceriramo, fermentirano, odvajamo prešanjem", kaže navodeći da onda ide dozrijevanje u bačvi, a tu zapravo formirate vino. Slador, kiselina i alkohol moraju se uravnotežiti. "Tu pogađamo kupca i zbog toga nam se i vraća. Naravno da je bitno i ono što se događa u kupinjaku, to je prva stvar, a onda i svi ovi procesi u preradi", dodaje. 

Većinu nasada čini sorta Thornfree - kraljica kupina 

U Kupileku prerade godišnje oko 25-30 tona kupina od kojih proizvode vino, premium voćni sirup, ekstra džem, 100% sok od kupine, te po novome i malinovo vino. Malinu je nabavio od 2 proizvođača iz okolice. Preradio ih u jednoj probnoj bačvi u vino čiste maline, prvenstveno da vidi "pali" li znanje o proizvodnji vina od kupine i može li ga primijeniti na drugo voće. Ispalo je jako pitko, fino i mirisno. "Možda mi ovo bude poticaj da uđem u proizvodnju vina od maline ili nekog drugog voća“, kaže Igor koji smatra da se kupina i malina ne sljubljuju dobro jer malina svojim mirisom preuzima miješano vino, ali volio bi isprobavati kombinacije kupine i aronije ili nekog drugog bobičastog voća.

Naglašava i da mnogi ljudi ne znaju da kupinovo vino osim što je dobro za željezo u krvi, i podiže krvni tlak. S druge strane, aronija je također dobar izvor željeza, ali istovremeno snižava tlak. "A ovo su važne stvari jer većina anemičnih ljudi pati od niskog krvnog tlaka“, objašnjava.

Prve su korake u prodaji vina temeljili na zdravstvenim blagodatima kupine. Pristupao je zainteresiranim kupcima s rečenicom: A znate li čemu ovo služi? "Ta priča je funkcionirala i mi imamo sjajnu povratnu informaciju. Mnogi su ljudi uz naše vino popravili krvnu sliku“, sa smiješkom nam prepričava. Sada im je namjera ukrasti dio kolača vinarima pa su osmislili novi slogan kojim osim zdravlja predstavljaju kupinovo vino i kao trunkicu hedonizma: "Zdravica od bobica!“

Svoje Kupilek proizvode plasiraju na štandovima u tri zagrebačka trgovačka centra (City East, City West i Arena), u specijalizirane trgovine Oktalpharmu i Veroniku, te putem online trgovine na Facebooku. Čak imaju stalne zastupnike u Austriji i Švicarskoj. "Pregovaramo sada za zastupnike u Italiji i Njemačkoj pa ćemo vidjeti.“

Kanali za prodaju i distribuciju se ubrzano mijenjaju

Igor Jambrešić je 2003. diplomirao na trgovinskom poslovanju s temom izrade poduzetničkog projekta proizvodnje kupinovog vina što mu je pomoglo u daljnjem razvoju posla. Na pitanje o potražnji za proizvodima kaže da je jednaka njihovoj dostupnosti na tržištu. "Što smo im dostupniji, to će ljudi više kupovati. Važno je biti prisutan, a cijena koju smo formirali pokazala se realnom", navodi dodajući da su nažalost, rat u Ukrajini i medijska upozorenja o inflaciji utjecala i na njihovu prodaju. Iako im broj kupaca i dalje raste, dio njih sada kupuje manju bocu vina nego prije. No, obitelj Jambrešić gleda unaprijed.

Igorovi roditelji dugo se godina bave proizvodnjom kupina 

Na svojim prodajnim mjestima organiziraju akcije i degustacije, nedavno su napravili rebranding te naručili novi dizajn etikete i osmislili novi slogan. Proizvodnja i prodaja raste, te oni razmišljaju o novim prodajnim kanalima. "Pa ima nas čak i na Voltu, i tu prodaja raste. Morate pratiti društvene mreže i mijenjati se s trendovima. Javljaju nam se čak i razne influencerice s kojima imamo suradnju. Kod nas nema dana da ne ide isporuka od skladišta. A dizajn i etikete morali smo mijenjati jer ako se ne mijenjate, šaljete poruku kupcima da se ne brinete“, smatra. 

Izuzetno sam sretan da živimo tu gdje živimo

Kupilek proizvodi prisutni su na svim sajmovima u okolici, i Igor je ponosan na nagrade, a posebno na zlatnu medalju na međunarodnom natjecanju voćnih vina u Čakovcu. "Najveći je užitak natjecati se sa sebi ravnima“, kaže. Zadovoljan je činjenicom što naši ljudi još uvijek cijene zdravlje iz prirode. "Znate što, ja sam izuzetno sretan da živimo tu gdje živimo", naglašava navodeći da naši ljudi cijene i poštuju domaće proizvode. Budimo realni, dodaje, na 100 ljudi, sok od jabuke pije 90 ljudi, a sok od kupine valjda tek 10-ak.

"U nekim nama susjednim državama ljudi ne poznaju blagodati kupinovog vina. Idemo dalje, odobren nam je EU projekt za nabavku kotlova za destilaciju i uskoro se počinjemo igrati s proizvodnjom likera, pa možda čak i džina", otkriva dalje.

Ako mora birati elementarnu nepogodu, bira sušu

Od problema u proizvodnji, ističe njemu najvažniji - biznis je to pod vedrim nebom. I ako bi morao birati elementarnu nepogodu za kupine, izabrao bi sušu. "Imat ćete malo, ali ćete imati top proizvod", kaže napominjući da je najgora elementarna nepogoda za ovo voće stalna kiša.

"Kiša u 4 i 5. mjesecu u vrijeme cvatnje je kao da pada lova s neba, ali previše nje navlači bolesti i štetnike. Od tuče se možemo boriti samo policom osiguranja. Ako meni tuča razbije moj kupinjak, ja sam se osigurao s dislociranim nasadima kooperanata i sa hladnjačom u kojoj pohranim ubrano“, priča nam. 

Problem proizvodnje Igor vidi i u budućnosti te u mogućem nedostatku sirovine jer su njegovi kooperanti uglavnom stariji ljudi i njihova djeca većinom ne nastavljaju posao. Stoga je prisiljen razmišljati unaprijed kao i svi privatni poduzetnici. Mišljenja je da bi država trebala poticati proizvodnju sirovine. "Jer pazite, 3 najveća svjetska proizvođača kupine su Amerika, Meksiko i Srbija, ne bi vjerovali. Jednom će vjerojatno i Srbija ući u EU i ako do tada ne podignemo svoju proizvodnju bobičastog voća, ostat ćemo bez prostora za plasman. Proizvođače treba okupiti i poticati!“, upozorava. 

Ne mogu ići na more, ali zato mogu više puta na skijanje

Jambrešići su prošli razne etape u razvoju vlastitog posla. Svjesni su da se moraju konstantno mijenjati i prilagođavati. Trenutno sami rade proizvodnju, preradu i prodaju, a kako količine rastu to postaje sve zahtjevnije. "Berba traje skoro čitavo ljeto. Ja ne mogu ići na more, ali zato mogu 5 puta na skijanje!“ šali se.

Puno smo kao obitelj uložili u ovaj posao, ali još više smo dobili, kaže Igor (Foto: arhiva obitelji)

U proizvodnji kupina i vina su stalno zaposleni Igor, i sestra mu Ana. Sezonske radnike koriste u vrijeme berbe, te plaćaju 12 studentica u prodaji. "Puno smo kao obitelj uložili u ovaj posao, ali još više smo dobili. Moja djeca su još mala, ali veselilo bi me kada bih posao mogao prenijeti na njih. Sin mi već sad pomaže koliko može i bilo bi mi drago da bar jedno dijete to naslijedi“, s nadom u glasu Igor zaključuje naš razgovor u Klanjcu.


Fotoprilog


Tagovi

Igor Jambrešić Ida nova Kupilek Kupinovo vino Kupine Kupinjak Malinovo vino Zdravica od bobica Dona OPG


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.