Građani BiH ne znaju dovoljno o organskim proizvodima?

U razvijenim zemljama EU praksa je ta da se 3% od ukupne proizvodnje treba odnositi na organsku. Taj postotak u BiH sada iznosi 0,02.

Koristimo tek 0,02% zemljišta za organsku proizvodnju

A koliko su građani BiH svjesni značaja organskih proizvoda, koliko su spremni okrenuti se proizvodnji i kupovini istih, kakva je zakonska regulativa o organskoj proizvodnji, za noviba govorio je Sejad Herceg, predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača Federacije Bosne i Hercegovine.

Organski je samo certificiran proizvod

Herceg ističe kako građani u BiH nisu dovoljno educirani o pojmu organske proizvodnje.

"Veoma mali broj ljudi zapravo zna šta je to "organski proizvod", što u konačnici usporava rast i razvoj organskog sektora u BiH. Zbog nedovoljne informisanosti javnosti o organskim proizvodima, dolazi do pogrešnih zaključaka kako su organski proizvodi neopravdano skuplji u odnosu na konvencionalne proizvode", kaže Herceg dodavši kako većina građana ne zna da je organski proizvod samo onaj proizvod koji je certificiran od nadležnog certifikacijskog tijela, i koji dodjeljenim certifikatom zapravo dokazuje da ispunjava rigorozne uslove proizvodnje, skladištenja i distribucije.

Zbog ovakve situacije, potrošači zapravo nisu u stanju prepoznati originalni, certificirani organski proizvod, i zbog toga se često konvencionalni proizvodi prodaju kao "zdravi" - organski.

"Potrebno je informisati javnost o potencijalu organske poljoprivredne proizvodnje jer ona promoviše razvoj ruralnog područja i smanjenje negativnih demografskih trendova, stvaranjem povoljnijih ekonomskih uvjeta za opstanak i život ljudi iz ruralnih područja".

Pomoć države je neophodna

Herceg naglašava da bez pomoći države ova proizvodnja teško može da izdrži konkurenciju konvencionalne proizvodnje, jer se njeni ekonomski efekti realizuju tek poslije više godina (u periodu konverzije proizvođač nije u mogućnosti da svoje proizvode prodaje po cijeni certifikovanih organskih proizvoda). Zato je izuzetno bitno da budući podsticaji budu adekvatno kreirani i prilagođeni potrebama proizvođača.

Zbog nedovoljne informisanosti javnosti o organskim proizvodima, dolazi do pogrešnih zaključaka kako su organski proizvodi neopravdano skuplji u odnosu na konvencionalne proizvode.

"Proizvođači uključeni u organsku proizvodnju imaju veće troškove proizvodnje koji su rezultat, sa jedne strane većeg učešća ljudske radne snage u proizvodnji, a sa druge strane dodatnim troškovima kontrole i certifikacije, a kod proizvodnje određenih kultura i nižeg prinosa", kaže Herceg podsjetivši da je Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji na nivou Federacije BiH donesen prošle godine.

Treba pratiti EU trendove

"Trenutno se radi na izradi podzakonskih akata koji regulišu način distribucije, proizvodnje i plasmana organskih proizvoda u FBiH. Oni su neophodni da bi se organska proizvodnja u BiH implementirala kao što to predviđaju mjere evropske regulative", pojašnjava Herceg poručivši da će BiH morati pratiti evropske trendove i motivisati veći broj poljoprivrednika da se počnu baviti organskom proizvodnjom jer zbog nedostatka podsticajnih mjera države i izostajanja precizne zakonske regulative može doći do smanjenja trenutnog broja proizvođača.

Herceg je pojasnio kako na nivou FBiH nema podrške za organske proizvođače, dok na nivou RS, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske pruža određenu podršku organskim proizvođačima na osnovu Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, a putem Agencije za agrarna plaćanja.

Foto: Pixabay/RitaE