Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Reciklaža
  • 04.09.2019. 18:00

Evropa će 2030. godine reciklirati svu plastičnu ambalažu, isto čeka i Srbiju

U Srbiji godišnje nastaje oko 100.000 tona plastičnog ambalažnog otpada. Stopa spaljivanja sa energetskim iskorišćenjem veoma je niska i iznosi 11 odsto. Evropa će 2030. godine reciklirati svu plastičnu ambalažu, a isto čeka i Srbiju.

Foto: Depositphotos/jonnysek
  • 333
  • 53
  • 0

Evropska strategija za plastiku u cirkularnoj ekonomiji uz prateći dokument doneta je početkom prošle godine. U skladu sa planovima ove strategije, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike biće ograničena.

U Republici Srbiji godišnje nastaje oko 100.000 tona plastičnog ambalažnog otpada, od čega se reciklira 27 odsto. Stopa spaljivanja sa energetskim iskorišćenjem veoma je niska i iznosi 11 odsto, dok se na deponije odlaže ili ispušta u životnu sredinu 62 odsto.

Iz EU godišnje u mora ispusti se do 500.000 tona plastičnog otpada

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, u 2017. preuzeto je 182.400 tona ambalažnog otpada. Pri tome je preuzeto oko 36.000 tona plastičnog ambalažnog otpada. PET je primer plastike koja se može odlično reciklirati. Pa ipak, u Srbiji, prema podacima domaćih reciklera, PET se prerađuje samo do toplo opranih ljuspica koje se skoro potpuno izvoze. U Republici Srbiji ne postoji sistem reciklaže PET-a poznat kao sistem "od boce do boce" gde bi se PET reciklirao u "zatvorenoj petlji" i ponovo koristio za izradu boca.

Velike količine plastičnog otpada svake godine unose se u mora i okeane. Procena je da se iz EU godišnje u mora ispusti 150.000 do 500.000 tona plastičnog otpada. To je relativno mali udeo u odnosu na globalni plastični otpad koji završava u morima i okeanima u količini od pet do 13 miliona tona godišnje.

Dragan Stevanović, sekretar Udruženja za hemijsku, gumarsku i industriju nemetala PKS kaže da se važnost plastike za ekonomiju i društvo ne sme potceniti, ali je takođe važno imati u vidu i ekološke aspekte. Po njegovim rečima  porastom korišćenja plastičnih proizvoda koji imaju kratak upotrebni vek, povećavaju se količine odbačenog plastičnog otpada.

"Ovi su proizvodi jeftini, teško se mogu reciklirati i neekonomični su za sakupljanje i reciklažu. Zato i završavaju na deponijama ili se odbacuju u životnu sredinu. Republika Srbija nema izlaz na more, ali plastični otpad, kao i druge vrste otpada, stiže vodotocima. Morski otpad prekogranične je prirode i priznat je kao rastući globalni problem. Iz tog razloga bitan je doprinos svake države za sprečavanje ispuštanja plastičnog otpada u životnu sredinu. Ako upravljanje otpadom nije optimalno, čak i sakupljeni plastični otpad može završiti u životnoj sredini."

Nacrt strategije upravljanja plastikom u Srbiji do 2030. godine

Na inicijativu Grupacije proizvođača plastičnih proizvoda formirana je radna grupa koja je izradila Nacrt strategije upravljanja plastikom u Republici Srbiji do 2030. godine. Zadatak je bio da se kreira plan upravljanja plastikom i to kroz definisanje najvažnijih faktora na nacionalnom nivou. Naš planski dokument poštuje evropsku direktivu i planira da probleme rešavamo na isti način. S obzirom na to da Srbija nije član EU, fleksibilno je ostavljena mogućnost izbora datuma početka primene mera, prenose Večernje novosti. 

Globalna proizvodnja plastike iznosila je 2017. godine 348 miliona tona, od čega se u 28 država članica Evropske unije, uključujući Norvešku i Švajcarsku proizvelo 64,4 miliona tona. To čini 18,5 odsto svetske proizvodnje. Ukupna potražnja plastike u EU iznosila je 51,2 miliona tona.

Ambalaža je najveći sektor potrošnje plastike u EU sa udelom od oko 40 odsto, nakon čega slede građevinarstvo, automobilska industrija, elektronika i elektro-industrija, roba široke potrošnje i proizvodi za sport i rekreaciju, poljoprivreda i ostalo.


Izvori

Novosti.rs


Tagovi

Reciklaža Reciklaža plastične ambalaže Globalna proizvodnja plastike PET Dragan Stevanović


Autorka

Slađana Aničić

Više [+]

Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P