Europa uvodi veći red u eko proizvodnju

Europska komisija objavila je novi prijedlog u vezi s novom uredbom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda. Problemi potrošača i proizvođača u središtu su tog novog prijedloga čiji je cilj rješavanje nedostataka trenutačnog sustava. Tržište ekoloških proizvoda u EU učetverostručilo se u posljednjih 10 godina te je potrebno ažurirati i prilagoditi pravila kako bi se taj sektor mogao i dalje razvijati i biti spreman na buduće izazove. No, možda je nekome iznenađenje, ali Hrvatska je u samom vrhu uređenosti toga sektora proizvodnje. Naša zakonska regulativa i naši proizvođači rade sve prema pravilima i kada su u pitanju hrvatski proizvođači možemo biti sigurni da su eko proizvodi sa znakom iz Hrvatske u potpunosti ispravni i prema EU konvencijama. No, druga je strana medalje što imamo jako malo takve proizvodnje i što takvi proizvodi imaju jednaku cijenu kao i oni iz redovite proizvodnje.

Dacian Cioloş, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj je izjavio: „Budućnost ekološkog sektora u EU-u ovisi o kvaliteti i izvornosti proizvoda koji nose europski ekološki logotip. Namjera je Komisije veći opseg i kvaliteta ekološkog uzgoja jačanjem povjerenja potrošača u ekološke proizvode i uklanjanjem prepreka za razvoj ekološke poljoprivrede Taj paket dobar je i za potrošače i za poljoprivrednike. Potrošači će imati veća jamstva o ekološkoj hrani koja se proizvodi i prodaje u EU-u, a poljoprivrednici, proizvođači i trgovci imat će pristup većem tržištu unutar i izvan EU-a."

U središtu prijedloga tri su glavna cilja: zadržati povjerenje potrošača, zadržati povjerenje proizvođača i olakšati poljoprivrednicima prelazak na ekološki uzgoj. Namjera mu je da ekološki uzgoj ostane vjeran svojim načelima i ciljevima kako bi se zadovoljili javni zahtjevi u području okoliša i kvalitete. Komisijinim se prijedlogom želi jačati i uskladiti pravila u Europskoj uniji i pravila za uvezene proizvode uklanjanjem mnogih postojećih iznimaka u pogledu proizvodnje i kontrola. Cilj je i jačati kontrole temeljeći ih na procjeni rizika i uvesti mogućnost učlanjivanja u zajednički sustav certificiranja za male poljoprivrednike kako bi im se olakšao prelazak na ekološki uzgoj. Treba bolje rješavati međunarodnu dimenziju trgovine ekološkim proizvodima dodavanjem novih odredaba o izvozu i naposljetku pojednostavniti propise kako bi se smanjili administrativni troškovi za poljoprivrednike i poboljšala transparentnost.

Budućnost ekološke proizvodnje u Europi

Kako bi se poljoprivrednicima koji se bave ekološkim uzgojem, proizvođačima i trgovcima pomoglo da se prilagode predloženim promjenama politike i da budu spremni za buduće izazove, Komisija je odobrila i poseban plan o budućnosti ekološke proizvodnje u Europi. Planom se predviđa bolje obavještavanje poljoprivrednika o inicijativama u području ruralnog razvoja i poljoprivredne politike EU-a kojima se potiče ekološki uzgoj, jačanje veza između projekata istraživanja i inovacija u EU-u i ekološke proizvodnje te poticanje potrošnje ekološke hrane, npr. u školama.

Prijedlog, koji sada ide pred Europski parlament i Vijeće, nadovezuje se na zaključke opsežnog postupka savjetovanja koji je započeo 2012. i u koji je bio uključen niz saslušanja stručnjaka za ekološku proizvodnju iz EU-a i međunarodnih stručnjaka. Javnim savjetovanjem istaknuta je zabrinutost javnosti povezana s pitanjima okoliša i kvalitete te se pokazala jasna potreba za čvršćim i ujednačenijim ekološkim pravilima diljem EU-a.

Ekološkim uzgojem obuhvaćena je najbolja ekološka praksa, visoka razina bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa i visoki proizvodni standardi temeljeni na prirodnim tvarima i postupcima. Njime se opskrbljuje posebno tržište kao odgovor na posebnu potražnju potrošača, a istovremeno se osiguravaju javna dobra u području zaštite okoliša, dobrobiti životinja i ruralnog razvoja.

Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj je u začetku, ali napreduje

Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj tek je u začetku. Najveći razlog tome je neinformiranost proizvođača koji, uz malo preinaka i uvođenje kontrole, lako mogu dobiti pravo na označavanje svojih proizvoda eko markicama. Iako je posljednjih godina udvostručena površina zemljišta na kojima se uzgajaju eko proizvodi, te su brojke i dalje zanemarive - dosežu tek 1,29 posto ukupnog broja poljoprivrednih površina. Ako te brojke usporedimo s udjelom ekoloških površina u državama članicama Europske unije, koji se kreće od 5 do 10%, razlika je primjetna.

Po mišljenju Roberta Poturice, predsjednika Udruge proizvođača ekoloških proizvoda Karlovačke županije, izrečenom u jednim dnevnim novinama, ekološka proizvodnja u Hrvatskoj unatoč složenosti zakonske regulative ipak napreduje i trenutno se na oko tri posto ukupnih obradivih površina primjenjuju sve propisane mjere takvog u Europi sve priznatijeg uzgojnog pristupa. Na području Hrvatske proizvodne aktivnosti po eko postulatima kreću se u dijapazonu od stočarstva, uzgoja ljekovitog bilja, povrća i voća te pčelarstva. Pod ekološkom proizvodnjom, objasnio je Poturica, podrazumijeva se jedina kontrolirana proizvodnja, koja ne dozvoljava uporabu genetski modificiranih organizama i njihovih proizvoda, u kojoj se ne dopušta uporaba mineralnih gnojiva, hormona ni zaštitnih sredstava koja nisu izričito odobrena, a za provedbu i kontrolu nadležna je stručna nadzorna služba organizirana mrežom nadzornih stanica.

Foto: depositphotos.com