Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Carska bara
  • 28.06.2020. 12:00
  • Srednjobanatski okrug, Vojvodina, Zrenjanin

Carska bara - stanište zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, ali ne i komaraca

Pored činjenica da SRP "Carska bara" predstavlja najveći ribnjak u Evropi i da važi za najpoznatiju ornitološku stanicu u Evropi, ovo čudo prirode smešteno među trskom, vrbacima i ringlovima, uvršteno je u zaštićeno Ramsarsko područje od međunarodnog značaja.

Foto: Aleksandra Idvorjan
  • 1.404
  • 69
  • 0

Period koji je iza nas, vreme borbe sa doskora nepoznatim virusom korona, nedelje izolacije i straha od bolesti, bio je i period u kom je čovek imao priliku da se više okrene prirodi. Shodno tome, možemo reći da je ponajviše ove godine turistička sezona, kada je reč o obilascima Carske bare, u punom jeku.

U vojvođanskom kraju pomisao na netaknutu prirodu i prizore u kojima se uživa ujedno je i pomisao na Specijalni rezervat prirode "Carska bara". Kada se iz Zrenjanina krene ka Beogradu, skretanjem udesno na manje od pređenih 20 kilometara, i praćenjem uzane staze stiže se do ovog rezervata pod zaštitom države o kojem vodi računa Ribarsko gazdinstvo "Ečka".

Rezervat na preko 4.700 hektara

Pored činjenica da SRP "Carska bara" predstavlja najveći ribnjak u Evropi i da važi za najpoznatiju ornitološku stanicu u Evropi, ovo čudo prirode smešteno među trskom, vrbacima i ringlovima, uvršteno je u zaštićeno Ramsarsko područje od međunarodnog značaja. Ramsarska konvencija koja datira iz 1971. godine zadužena je za regulisanje zaštite i očuvanje regija na planeti koje su značajne za opstanak biljnih i životinjskih vrsta. Milivoj Putić, menadžer turizma, zaposlen u SRP "Carska bara", detaljnije nas upoznaje sa rezervatom.

"Ovde imamo tri bare i mrtvaju Stari Begej kojom plovimo tokom obilazaka, i to su četiri bitna segmenta. Tiganjica, Perleska bara i Carska bara zajedno sa mrtvajom sačinjavaju rezervat koji obuhvata površinu od 4.726 hektara. Takođe, veoma je važno pomenuti da je rezervat podeljen u tri zone zaštite, a svaka zona ima pravila ponašanja uređena od strane države, odnosno Zavoda za zaštitu prirode. Izletište sa kog i počinje obilazak pripada trećoj zoni zaštite, u kojoj je dozvoljeno pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga", kaže Putić i dodaje da mrtvaja Stari Begej kojom se plovi tokom turističkih obilazaka i Staza zdravlja kojom je moguće prošetati prilikom posete rezervatu pripadaju drugoj zoni zaštite, gde je dopušteno pružanje turističkih usluga.

Carska bara - mesto zaštićenih vrsta i netaknute prirode

"Prvoj zoni zaštite pripadaju sve tri bare, i to znači da je tamo zabranjeno ući na bilo koji način, čak i plovidbom, pa su tamo sve biljne i životinjske vrste apsolutno zaštićene."

Stanište čaplje, eje močvarice i orla kliktaša

Carska bara, najpoznatija evropska ornitološka stanica, stanište je za više od 250 vrsta ptica, ali i životinja koje se hrane ribom. Od pomenutih 250 vrsta ptica, oko 140 su stanarice, i 110 vrsta pripadaju selicama. Pored čaplji, koje su i zaštitni znak Carske bare, i kojih u rezervatu ima svih deset vrsta, tu su i orao belorepan, eja močvarica, livadska eja, kobac, morski zujavac, belobrada čigra, orao kliktaš, stepski soko i mnoge druge ptice.

Ptice kao saveznici u poljoprivrednoj proizvodnji

Tu je i najmanja ptica na svetu koja se hrani ribom - vodomar, i kormoran - najbolji 'ribolovac na planeti zemlji', prava noćna mora za ribnjake, pa tako i za ovaj.

"Na obodu našeg rezervata najveći ribnjak u Evropi ujedno je i resurs hrane. Gde će drugde biti ptica kao što su čaplje i kormorani i životinja koje se, poput vidre, hrane ribom, ako ne kraj najvećeg ribnjaka", rekao je Putić.

Komaraca - bez!

Predivno okruženje u kom uživaju ptice odgovara i ribama, pa tako Specijalni rezervat prirode broji 24 različite vrste ribe. Šaran, grgeč, srebrni karap, štuka, som, smuđ, beli tolstolobik i kečiga donekle su i očekivane, ali se ovde nalazi i nekoliko retkih vrsta vodozemaca i gmizavaca kao što su barska kornjača, šareni daždevnjak, zelena žaba. Živopisnosti u pogledu faune doprinose i životinje koje žive u šumama poput srna, lasica, divljih svinja i zečeva.

Milivoj Putić kaže da komarci u Carskoj bari takoreći ne mogu da opstanu...

Informacija koja deluje neverovatno mnogima tiče se komaraca, kojih ovde gotovo da i nema.

"Ovde je, pored lova i ribolova, zabranjena i upotreba otrovnih hemikalija, pa se, logično, komarci ne prskaju. Njih skoro i da nema, jer ovde ima strahovito mnogo žaba, a punoglavci i žabe jedu larve komaraca koje žive ovde. U slučaju da neki komarac iz larve preživi napade i pretvori se u odraslog komarca, dočekuju ga vilinski konjici, kojih ovde ima 18 vrsta. Oni hvataju komarce u letu, a noću to rade slepi miševi. Upravo zato mi nemamo problema sa komarcima."

Stazom zdravlja do vidikovca

Turistički obilasci rezervata uvek donose iznenađenja, pogotovo kada je reč o životinjama, jer se nikad ne zna šta posetioci mogu videti tokom boravka, dok je flora ipak pouzdanija. Istinski ljubitelji prirode koji neskromno lepote Carske bare nazivaju banatskim Amazonom i dive se biljnom svetu. Biljni svet rezervata je čarolija za sebe, dok zvuci ptica upotpunjuju uživanje u šetnji. Neke od biljaka koje se mogu videti na listi su prirodnih retkosti, žuti i beli lokvanj, vodeni orašak, gorocvet. Potom očekivani ringlovi, rogoz i trska.

Obilazak rezervata nudi i priliku za šetnju čuvenom Stazom zdravlja koja vodi do nestvarnog vidikovca, koji je trenutno u fazi renoviranja - pravi se nova drvena staza, 50 m duža od prethodne, i omogućiće čak i šetnju preko močvare, što dosad nije bilo izvodljivo.

Svaka karika u ekosistemu treba da bude na svom mestu

U požaru 2018. godine, nastalom paljenjem strnjike, najviše je stradala trska, međutim, njeno doba je proleće. Biljni svet se nakon nemilog događaja revitalizovao, ali je svejedno u rezervatu bilo dosta stvari koje je trebalo srediti. Šumski ekosistem, srećom, nije bio narušen. Ipak, iako se sve odigravalo u jesen, celokupni sklad prirode jeste narušen. Tu se ne misli isključivo na stradanje biljaka i životinja. Požari podrazumevaju i ispuštanje velike količine ugljen-dioksida koji proizvodi efekat staklene bašte.

Ponjavica i Carska bara: Paljenje njiva ponovo izazvalo požar

"Zaštita prirode primarna je stvar u rezervatu, i zato je on svojevrsni primer održivog razvoja turizma. Obilasci rezervata organizovani su tako da se prirode ne ugrozi, iako je činjenica da sam ulazak u rezervat istovremeno predstavlja i njegovo narušavanje. Ipak, vodi se računa da svaka karika u ekosistemu bude na svom mestu", zaključio je naš sagovornik.


Foto prilog


Tagovi

Carska bara Rezevat prirode Milivoj Putić Čaplja Eja močvarica Kormoran Komarci Prirodno stanište Zaštićene vrste Stara zdravlja


Autorka

Aleksandra Idvorjan

Više [+]

Zaljubljenik u književnost, zelenilo proleća, vrelinu letnjeg sunca i reku Tisu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]