Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plantaža tete Bete
  • 15.05.2019. 16:30
  • Sisačko-moslavačka, Majske Poljane, Glina

Borovnice tete Bete: realnim planiranjem do ostvarenja ciljeva

Postoje procjene da jedan grm borovnice može dati oko pet kilograma, što se dosad, barem nama, nije dogodilo. Uzgoj borovnica je ozbiljan, odgovoran i skup posao, kaže Elizabeta Pezo Paliska koja se još 2015. prijavila i prošla na natječaju iz Programa ruralnog razvoja.

Foto: arhiva obitelji Paliska
  • 1.889
  • 272
  • 0

Uzgoj borovnica je jedan ozbiljan, odgovoran i dakako skup posao. Postoje procjene da jedan grm borovnice može dati oko pet kilograma, što se dosad, barem nama, nije dogodilo. Prosječno se kreće oko 2 do 2,5 kilograma maksimalno. Potrebno je jako puno sredstava za podizanje jednog hektara, kaže Elizabeta Pezo Paliska, poznatija kao teta Beta čija plantaža se nalazi u selu Majske Poljane pokraj Gline i prostire na tri hektara poljoprivredne površine uz 1,5 ha bagremove šume. Na nadmorskoj visini od 115 metara iz sezone u sezonu, teti Beti izvrsno uspijeva razno bobičasto voće proizvedeno na ekološki način, na nezagađenoj zemlji, bez štetnog tretiranja biljaka.

Uz nju i supruga Davora, imaju i stalno zaposlenu djelatnicu već četiri godine i nadaju se da će tako i ostati. "Naš OPG Elizabeta Pezo Paliska postoji od 2011. godine. Imanje smo kupili 2009. godine preko oglasa u novinama s tim da dotad nitko od nas, a inače smo iz Zagreba, nije bio u Glini. Nakon analize tla odlučili smo saditi borovnice i brusnice. Zemljište je bilo zapušteno, potrebno je bilo dvije-tri godine da se iskrči bagrem i kupina koja je divlje rasla. Poslije toga su dolazile agrotehničke mjere: duboko oranje-rigolanje, tanjuranje, brnjanje i sijanje zelene gnojidbe, kojom smo dvije godine unosili dušik u tlo. Tek nakon toga bili smo spremni za ponovno zaoravanje djeteline i sadnju borovnica“, navodi.

Ekološka proizvodnja je iznimno zahtjevna

Trenutno imaju posađenih tri hektara. Na 99% površine nalazi se Vaccinium corymbosum, Američka borovnica. Imaju asortiman od 20 sorti. Plod borovnice ima izvanredne hranjive, farmaceutske, dijetetske i tehnološke vrijednosti, što ga, kaže, čini uvelike pogodnim za potrošnju u svježem stanju, sušenje, zamrzavanje i izradu raznih prerađevina.

Plantaža Tete Bete prostire se na tri hektara

Kako dodaje, poduzimaju sve kako bi imali što manje fizičkog rada oko biljaka. "Postavili smo folije protiv korova oko biljaka da smanjimo vrijeme potrebno za ručno plijevljenje. Naime, zbog ekološke proizvodnje plijevimo jedino ručno, a to, s obzirom na veliki broj biljaka, i nije tako jednostavno. Za plijevljenje prije početka vegetacije trebamo oko dva mjeseca rada. Propusti li se prilika da se korov ukloni, on procvjeta i osjemeni se“, kaže nam teta Beta.

Američka borovnica je izuzetno otporna biljka, podnosi temperature do -40°C. Također zahtijeva određeni broj sati godišnje na temperaturama nižim od 4°C. Najveći problem su im rani mrazevi koji znaju nastupiti u ožujku i travnju i upropastiti cjelogodišnji urod što se dogodilo prije dvije godine. Tad je i proglašena elementarna nepogoda na području cijele Sisačko-moslavačke županije. Navodnjavanje je ključno. Kad su temperature iznad 30°C u zraku, one su oko 50°C na samom tlu, a to je pogubno za korijen biljke. Tada je preporučena količina vode 4 l dnevno po biljci.

Pokušat će produžiti konzumaciju

"Srećom, uspijevamo prodati sve naše proizvode svježe. Jedino što smo do sada proizvodili je liker od borovnica koji je izvrstan i ima jako dobar prijem kod prijatelja. Ove godine ćemo instalirati rashladnu komoru kako bi pokušali produžiti sezonu konzumacije na barem mjesec dana“, govori nam.

Naglašava, borovnica dostiže svoj puni urod tek u 7. godini, a do tada se u nju mora ulagati. U tome im, kaže, puno pomažu gradski i županijski poticaji za sadni materijal jer stalno kupuju nove sadnice, a još nisu u fazi samoodrživosti. Kako bi si olakšali poslovanje, prijavili su se još 2015. u prvom krugu objave natječaja za podmjeru 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava", tip operacije 6.3.1. Programa ruralnog razvoja te u bespovratnom 100% iznosu, dobili 15.000 eura. Za te novce kupili su višenamjenski stroj za košnju međuredova i postavili na 0,6 ha mrežu protiv ptica. Sav prostor oko biljaka i međuredno je pod travom koju treba svaka dva tjedna kositi.

Sredstvima dobivenim kroz Program ruralnog razvoja kupili su višenamjenski stroj za košnju međuredova

Do prije tri godine skoro svake ili svake druge godine kupovali su male kosilice za travu, koje bi se nakon košnje 2-3 puta mjesečno na kraju sezone jednostavno raspale. Vrijeme utrošeno na košnju prije, mjerilo se u tjednima. Danas s nabavljenim strojem pokose sva 3 ha za 5-6 sati. "Ne moramo skupljati travu jer ju biorotor samelje, tako da istovremeno pognojimo travnjak i ne umaramo se toliko kao s malim samohodnim kosilicama. Neusporedivo sa stanjem prije“, objašnjava. 

Šteta što su poticaji toliko ozloglašeni. Problem je u našim ljudima koji imaju stav da će im poticaj donijeti neke novce koje ne moraju vratiti ili koje mogu bez problema utrošiti na bilo što drugo, navodi Elizabeta.

Imali su i veliki problem s čvorcima, koji su znali doći u jatu od nekoliko stotina jedinki i pozobati 200-300 kg borovnice za jednu večer. Probali su ih plašiti raznim maketama, pištalicama, ali bezuspješno. Prijavili su i to na tip operacije 6.3.1. i postavili mreže protiv tuče koje ujedno i služe kao mreže protiv ptica. Sami si to nikad bez poticaja ne bi mogli priuštiti, naglašava. 

Još 2015. javili se na natječaj iz Programa ruralnog razvoja

"Mjeru smo uspjeli realizirati nedavno s pozitivnim nalazom i ocjenom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Čekamo još isplatu sredstava. Šteta što su poticaji toliko ozloglašeni. Problem je u našim ljudima koji imaju stav da će im poticaj donijeti neke novce koje ne moraju vratiti ili koje mogu bez problema utrošiti na bilo što drugo“, navodi Elizabeta.

Smatra da su bespovratni poticaji od 15.000 eura za neku manju proizvodnju od velike pomoći, a njima je jako pojednostavilo proizvodnju i omogućilo stabilnije prihode u budućnosti. "Moram pohvaliti konzultante, Ured Agencije u Sisku, tadašnju savjetodavnu službu u Glini i centralu Agencije u Zagrebu“, kaže.

Postavljanjem zaštitne mreže riješili su problem čvoraka

Za nešto ozbiljnije treba ipak puno veća investicija. "Izračunali smo da bi s tri hektara posađenih borovnica s potpunom opremom – navodnjavanje, mreže, mehanizacija, mogli sebi osigurati jednu cjelogodišnju prosječnu zagrebačku plaću. I to tek u punom rodu, a to je kod borovnica tek sedma godina. Znači, s novcima koje zaradite u sezoni trebali biste imati za prosječnu mjesečnu plaću. Reći ćete, pa i nije baš nešto. Upravo o tome se radi, o realnim očekivanjima. Nikakvi auti, skupi godišnji, jedino rad na čistom zraku i u prirodi, to je nagrada“, iskreno i bez pretjerivanja objašnjava teta Beta.

Smatra da su poticaji iz raznih mjera vrlo nezgodni ako se dobro ne isplaniraju investicije. "Imate li loše ulazne podatke ili dođe do velikih promjena na tržištu, potrošite novce, a izostane vam željeni efekt. Mislim da su najbolji primjer mljekari koji su prije 15 godina računali na otkupnu cijenu litre mlijeka od 4 kn, a koja je s vremenom drastično pala obezvrijedivši time i njihove investicije u proizvodnju. Dosta je bilo i pokušaja i s aronijom, uzgojem nojeva i slično, što sve u početku zvuči vrlo primamljivo i jednostavno, ali pogotovo u poljoprivredi, nema brze zarade bez velikih investicija, odricanja i rizika.

I dalje se radi kako su radili očevi i djedovi, kao da je to ispravno 

Izuzetno je teška situacija u poljoprivredi, radi se 10-12 sati samo da bi se preživjelo. Ne možete postići financijsku neovisnost, poljoprivrednici nemaju priliku učiti ništa novo, sve se radi kako su radili očevi i djedovi kao da je to uvijek ispravno.

Nažalost, tu stradavamo svi, i ljudi i okoliš. I dalje se gnoji u nepotrebnim količinama, analize tla se ne rade redovito, kupuju se herbicidi i pesticidi samo koji su jeftiniji i tretira se bez reda i pameti. Ljudi obolijevaju, pčele umiru, a mi se pitamo zašto se pola Europe ili možda cijela Europa priprema zabraniti glifosate. Sve bi bilo bolje da službe imaju dovoljno ljudi za kontrolu stanja na terenu i naravno za kontinuiranu edukaciju i pomoć u kriznim situacijama.

Vrijedni supružnici, Elizabeta i Davor 

Mislim također da je mala informiranost o HAMAG kreditima i ostalim poljoprivrednim zelenim kreditima. Upitna je uopće ideja da bi za poljoprivredu, koja ima ionako vrlo male prinose i puno rizičnih faktora, netko bio spreman uzeti kredit. Treba ljude educirati da bi sadili kulture koje vrijede i prinose više“, smatra Elizabeta Pezo Paliska i dodaje da oni ulažu jako puno u marketing i dizajn te se kvalitetom trude doprijeti do kupaca. Vjeruju u proizvod i on im to vraća. Kupci su zadovoljni što im je najbitnije.


Fotoprilog


Tagovi

Elizabeta Pezo Paliska Teta Beta Američka borovnica Ruralni razvoj


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/