Toplina tla utječe na energiju klijanja, nicanja, zriobu, morfologiju biljke i broj mikroorganizama
Temperatura tla ovisi o razmjeni topline između tla i atmosfere zračenja, ali i vrsti vegetacije koja prekriva tlo. Stoga se mjerenja obavljaju na golom tlu na dubinama od 2 cm, 5 cm, 10 cm, 20 cm, 30 cm, 50 cm i 100 cm. Temperatura gornjeg sloja tla se mijenja tijekom dana od minimuma u rano jutro do maksimuma oko 13 h. Promjene u temperaturi tla dubinom se gube i iščezavaju na oko 60 cm.
Toplina tla ima posebnu važnost u poljoprivredi jer, prateći dnevni hod temperatura tla poljoprivrednici mogu planirati obavljanja poljodjelskih radova. Toplina tla ima posebnu važnost jer svi fizikalno-kemijski, biokemijski i biološki procesi koji se odvijaju u tlu, ne bi bili mogući bez topline te utječe na energiju klijanja, nicanja, zriobu, morfologiju biljke i broj mikroorganizama.
Energija sunčevog zračenja apsorbirana od strane tla, pretvara se u toplotnu energiju kojom se površinski slojevi tla griju, dok se dugovalnim zračenjem tlo hladi. Hlađenje i zagrijavanje određenih slojeva tla posljedica je smjera strujanja topline. Promjena smjera strujanja topline uzrokom je stvaranja hladnih i toplih zona zahlađenja i zatopljenja.
U vrijeme izlaska Sunca, zona zatopljenja se nalazi u sloju od površine tla do otprilike 20 cm dubine. Tijekom podneva ova se zona pomiče još dublje. U drugom dijelu dana, kada je Sunce u zalaznoj putanji, temperature tla na površini opadaju, dok u dubljim slojevim polako rastu pa dolazi do termičke ravnoteže.
Državni hidrometeorološki zavod putem svojih internet stranica od sada daje pregled temperatura putem Google Maps servisa:
Nove informacije o temperaturama tla svakodnevno možete pogledati na: http://klima.hr/agro.php?id=agro_temp
Tagovi
Autorica