Nadate se snijegu? Nemamo dobre vijesti

Proteklih je dana bilo iznadprosječno toplo za ovo doba godine. Sredinom dana temperatura zraka narasla je u gorju do 16℃, sjeverozapadu 17℃, a na istoku, te uzduž Jadrana i do 18℃. Boraveći u prirodi osjet ugodnosti podsjećao nas je na rano proljetne, a najmanje na zimske dane.

No, krajem proteklog tjedna jutra su ipak bila hladna, pa se temperatura pri tlu spustila u Zadru na 3℃, Pragu -2℃, a u Krapini i Slavonskom Brodu na -3℃. Tlo je umjereno vlažno, Ukupno je izmjereno na sjeverozapadu 1 do 4 mm, uzduž Jadrana 4 do 11 mm, gorju 3 do 16 mm, a na istoku 2 do 20 mm oborine. Slobodno govorimo kako ozime ratarske kulture trenutno imaju na raspolaganju optimalne količine vlage u tlu.

Prisjetimo se suše tijekom proteklih zima koja je itekako utjecala na konačni urod žitarica. Nadamo se da ove godine neće biti tako.

U danima koji dolaze oborine će biti, ali samo u gorju, a možda ponegdje i na sjeverozapadu. Količine neće značajnije utjecati na vlažnost tla. Iz dana u dan dnevne će temperature zraka polako rasti. Tijekom vikenda, ali i u prvoj polovici idućeg tjedna na istoku i sjeverozapadu očekujemo da će živa u termometru narasti do 15℃, a uzduž Jadrana i do 16 ℃. Spomenutim se temperaturama ne trebamo čuditi, jer je u Zagrebu 17. prosinca 1989. godine izmjereno 22.5℃, a u Slavonskom brodu samo dva dana kasnije 23.0℃.

I tako boraveći prvog dana Nove godine u prirodi, vjerojatno ćemo naići u šumarcima na poneki rano proljetni cvijet. Cvjetovi visibabe ili šafrana činit će naš boravak u prirodi nezaboravnim. Jutra sigurno neće biti hladna, jer se temperatura zraka pred izlazak Sunca neće spuštati na točku smrzavanja. Jugozapadno strujanje zraka primorat će nas da se slojevito obučemo. Hodanjem će nam biti vruće, oznojit ćemo se, pa višak odjeće neće biti problem zabaciti preko ramena.

Marljivi poljodjelci će sigurno tijekom suhih i toplih dana naći neki posao. Voćari i vinogradari morali bi obići svoje nasade, pa još jednom provjeriti kako su njihove kulture zaštićene od divljači, ali i što, pa i gdje za otprilike dva mjeseca posaditi novu voćku ili lozni cijep.

Zapuštenog zemljišta sve je više, i sada je  vrijeme kad nekada obradive površine treba početi krčiti. Prisjetimo se kako su takve površine u blizini vinograda stanište ne samo divljači, nego i voluharica. Zapušteni vinogradi stanište su cvrčka koji prenosi bolest zvanu fitoplazma.  

Sretnu 2023. godinu želi Vam Vaš agrometeorolog!