Kraj proljetnih temperatura? Stiže osjetna promjena vremena

U drugoj polovici proteklog tjedna dnevne su temperature zraka narasle uzduž Jadrana do 20℃, a na kopnu i do 22℃. Akumulacija topline bila je i za 50 do 60 posto veća od prosjeka. Upravo zato na mjestu reza vinova loza suzi, a to je znak da je kolanje sokova počelo.

No, tijekom nedjelje je osjetno zahladilo. Pri tlu se jutarnja temperatura zraka posljednja dva dana spustila u Slavonskom Brodu i Varaždinu na -5℃, Poreču -6℃, a u Karlovcu i Gospiću na -8℃. Akumulacija topline ovog je tjedna manja od prosjeka za 50 do 60 posto, a to je dobro jer će kolanje sokova biti usporeno.

Vrijedno je istaknuti kako proteklih sedam dana oborine u cijeloj Hrvatskoj nije bilo. Tlo je umjereno vlažno, a na lako propusnim tlima sad već i pomalo suho. Traktori su ulazili na oranice pripremajući tlo za sjetvu. Voćari i vinogradari kopali su jame za sadnju mladih voćaka i loznih cjepova. No, i gnojidba višegodišnjih kultura mogla se obavljati.

Promjenu vremena očekujemo u petak. Susnježica i snijeg ponegdje na kopnu mnoge će iznenaditi. Uzduž Jadrana zapuhat će olujna bura. Već u subotu, te sve do početka, a možda i cijeli idući tjedan, dani će ponovno biti suhi. Jutra će i dalje biti hladna s temperaturama ispod točke smrzavanja. Akumulacija topline bit će manja od prosjeka u cijeloj Hrvatskoj za 40 do 50 posto. Upravo zato ne moramo se bojati da će vegetacija krenuti.

Međutim, sada je vrijeme da razmišljamo o pojavi proljetnog mraza. Priprema počine kupnjom akril folije, dovoženjem slame u nasade, kupnjom velikih voštanih svijeća, ali i sakupljanjem starog motornog ulja. Normalno, ne zaboravimo i da postoje osiguravajuća društva kod kojih nasade možemo već danas možemo osigurati od mraza i tuče.

Ponovno ističemo da je ovih dana koncentracija peludi čempresa, lijeske, johe i brijesta visoka. Savjetujemo da svi oni koji pate od alergije na navedenu pelud ne odlaze u prirodu.

Dakle, koristeći obilje sijanja Sunca te povoljnu vlažnost tla poljodjelci će u danima koji dolaze obavljati sve planirane radove. Vjerujemo da su oni to jedva dočekali jer je zima stvarno bila duga. Prema neslužbenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda ova je zima na kopnu ipak bila toplija od prosjeka za 3℃. Oborine je na istoku i zapadu Hrvatske bilo više za 25 do 30 posto, a u gorju i za 80 posto. Prisjetimo se kako je upravo zato tlo bilo vrlo vlažno i prihrana ozimih kultura nije se mogla obavljati.    

Stara pučka izreka govori: "Kišni ožujak - mršava ljetina".  Vjerujemo da ipak neće biti tako.