Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Naučno istraživanje
  • 28.03.2021. 18:00

Do kraja veka leta će trajati šest meseci? Šta će biti sa poljoprivredom?

Promene u počecima godišnjih doba mogle bi da dovedu do problema u uzgoju bilja jer bi usevi nikli, cvetali i pokušavali da sazru u pogrešno doba godine.

Foto: Depositphotos/Cavan
  • 162
  • 34
  • 1

Četiri godišnja doba bi mogla da padnu u zaborav ako se nešto ne preduzme po pitanju ublažavanja klimatskih promena. Prema novoj studiji, prenosi ScienceDaily, leta na severnoj hemisferi bi mogla da traju gotovo šest meseci, što bi postalo "novo normalno" do 2100. godine. Takođe, zime bi trajale kraće od dva meseca.

Prema autorima, promene bi se najteže odrazile na poljoprivredu, zdravlje ljudi i ekologiju.

Istraživači su proučavali dužinu godišnjih doba na severnoj hemisferi posmatrajući istorijske klimatske podatke od 1952. do 2011. godine. Za svaku godinu su utvrdili početak leta izračunavanjem razdoblja sa najviših 25 odsto temperatura, dok je razdoblje sa najnižih 25 odsto temperatura definisano kao zima.

Poljoprivredu čekaju teška vremena

Nova studija otkrila je da je leto u proseku produženo sa 78 na 95 dana između 1952. i 2011, dok je zima skraćena sa 76 na 73 dana. Proleće je skraćeno sa 124 na 115, a jesen sa 87 do 82 dana. Skladno tome, proleće i leto započeli su ranije, a jesen i zima kasnije.

"Leta postaju sve duža i vrela, a zime sve kraće i toplije zbog globalnog zagrevanja", objasnio je vodeći autor studije, Juping Guan dodavši da su brojna istraživanja već pokazala da promene godišnjih doba uzrokuju značajne rizike za životnu sredinu i zdravlje.

Jesen i zima mogli bi da počnu otprilike pola meseca kasnije, što bi do 2100. godine moglo da rezultira letom dugim šest meseci, odnosno zimom koja će biti kraća od dva meseca. Upravo takve promene u počecima godišnjih doba mogle bi da dovedu do problema u uzgoju bilja jer bi usevi nikli, cvetali i pokušavali da sazru u pogrešno doba godine. Takođe, mogu se urušiti i eko sistemi ako životinje i biljke ne usklade međusobne godišnje cikluse.

Desi li se zaista ovakva situacija, posledice će verovatno biti dalekosežne.

"Vruće i duže leto donosiće češće suše i šumske požare", pojašnjava Kongven Zu, istraživač pojave monsuna i dodaje da toplije i sve kraće zime mogu uzrokovati nestabilnost koja dovodi do hladnih udara i zimskih oluja, sličnim onima u Teksasu i Izraelu.


Tagovi

Klimatske promene Studija Leta Globalno zagrevanje Godišnja doba


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.